DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 26. 11. 2003.

ZAGREB, 26. studenog 2003.(Hina) - Hrvatska ======== Le Monde/Pariz - Može li Sanader bolje od koalicije na odlasku? Otkako je nakon smrti bivšeg predsjednika Franje Tuđmana preuzeo vodstvo u HDZ-u, Ivo Sanader nastoji osloboditi stranku etiketa nacionalizma, radikalizma i ksenofobije i prikazati je na međunarodnom planu kao umjereno desnu, demokratsku i pristojnu političku snagu, piše "Le Monde". Reći da su se u Hrvatskoj nacionalisti vratili na vlast donekle je pojednostavljeno, ističe list i napominje da je Hrvatska sigurna kako je njezin spas u Europskoj uniji i da tamo treba stići što prije, pa se nijedna stranka, čak ni iz krajnje desnice, nije odvažila braniti na izborima neki drugi kredo. Socijaldemokratski premijer na odlasku Ivica Račan vrlo je savjesno prije četiri godine započeo reforme a danas plaća cijenu teškog puta prema Bruxellesu i za - što je nevjerojatno - samonametnuto otezanje u odnosima s haškim sudom, motivirano željom da se ne povrijedi hrvatski nacionalni osjećaj, podsjeća "Le Monde". Nezadovoljstvo nekih europskih prijestolnica zbog neizručenja generala Ante Gotovine nije išlo na ruku Račanu jer je u očima mnogih Hrvata oslabilo zemlju naspram EU-a, dok je Sanader tvrdio da bi bolje postupio, premda nije kazao kako, piše list. Ivo Sanader je pravi pravcati proizvod hrvatske dijaspore koja je u biti protukomunistička i financirala je dolazak na vlast Franje Tuđmana, podsjeća list i napominje da će budućnost pokazati može li Sanader biti bolji od koalicije koja je na odlasku. RFE/Prag - Hrvatska neće imati stabilnu vladu ali ni oporbu Riječ je o velikom comeback-u HDZ-a za koji su zaslužni ljudi u samoj stranci ali i Račanova koalicija u protekle četiri godine, komentira "doajen hrvatske sociologije" prof. Srđan Vrcan rezultate parlamentarnih izbora u Hrvatskoj u razgovoru za Radio slobodnu Europu. HDZ je "na neki način najdosljednije i najpotpunije utjelovljivala hrvatski nacionalizam na ovim prostorima", konstatira prof. Vrcan, izražavajući sumnju da će ta stranka u promijenjenim uvjetima i međunarodnoj konstelaciji uspjeti održati i potvrditi tu svoju orijentaciju. On procjenjuje da će se HSS na kraju ipak prikloniti pobjedničkom HDZ-u ali ne vjeruje da će Hrvatska u idućem razdoblju imati stabilnu koalicijsku vladu ni stabilnu oporbu: "Unutar jedne i druge će se mijenjati raspored snaga i bit će stalnih natezanja i zaoštravanja, sukoba, latentnih ili prikrivenih rascjepa i mogućih zaokreta", prognozira prof. Vrcan u razgovoru za RFE. Što se pak tiče "unutarnjeg žiota u Hrvatskoj", on predviđa da će se "i s novom vlašću nastaviti svojevrsni rascjep i nezadovoljstvo između političkog i realnog života u zemlji, jer su se mnogi glasovi, čak do 28 posto, raspršili na kandidate i stranke koje nisu prošle izborni prag. U usporedbi s Njemačkom gdje udio raspršenih glasova ostaje ispod jedan posto, u Hrvatskoj je po procjeni profesora Vrcana svaki četvrti ili peti birač koji je izašao na izbore i glasao ostao bez političkog učinka, prenosi RFE. Delo/Ljubljana - Spor predsjednika Mesića i desnog bloka pitanje je vremena Tko će ući u vladu najvjerojatnijeg mandatara Ive Sanadera i kakvi će biti odnosi HDZ-ove vlade s predsjednikom Stipom Mesićem kao "najodlučnijom točkom raskoraka s tuđmanizmom", bilježi ljubljansko "Delo" osjetljiva pitanja nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Predsjednik Mesić će u strukturi vlasti biti politički izoliran pa će pokušati uspostaviti modus vivendi sa vladajućim blokom desnog centra, predviđa list, primjećujući da je hrvatski predsjednik prije izbora smirenije govorio o HDZ-u i naglašavao njegove pozitivne točke poput obračuna s ekstremno desnom frakcijom. Unatoč smanjivanju ustavnih ovlasti prije tri godine predsjednik Mesić ima "primjetnu" ulogu u pitanjima vojske, nadzora tajnih služba i vanjske politike. Zato će se prije ili kasnije naći u sporu s desnim blokom, osobito sa čvrstom jezgrom HDZ-a, predviđa "Delo", podsjećajući da se i Sanader proteklih godina pojavljivao na mitinzima na kojima su Mesića proglašavali veleizdajnikom". BBC/London - Problem Srba u Hrvatskoj ne može se riješiti ministarskim mjestima Sudeći prema prilično nejasnim i povremeno kontradiktornim izjavama Vojislava Stanimirovića i Milorada Pupovca, ni u SDSS-u nisu sigurni kakav bi stav trebali zauzeti prema mogućem sudjelovanju u HDZ-ovoj vladi, primjećuje BBC. U razgovoru za postaju Milorad Pupovac izrazio je uvjerenje da se problem Srba u Hrvatskoj ne može riješiti ministarskim mjestima već promjenom politike: "Srpsko pitanje u Hrvatskoj i pitanje položaja srpske zajednice u Hrvatskoj je u više navrata bilo prakticirano s pozicijom ministra, uključujući i politiku bivšeg HDZ-a koji je uvijek imao nekog ministra u vladi. Mi tu vrstu politike ne možemo prihvatiti kao zadovoljavajuću. Mi hoćemo drugu politiku, a ne politiku srpskog ministra", rekao je Pupovac. On tumači da priopćenje njegove stranke koje govori o suradnji s novom hrvatskom vladom i potrebi da se Srbi ne nađu u opoziciji ne treba tumačiti kao najavu ulaska u vladu: "Ja demantiram vijest, kako su je prenijele neke agencije, da mi podržavamo desničarsku vladu i da bismo na bilo koji način htjeli sudjelovati u desničarskoj vladi. A to da mi moramo surađivati kao novonastala manjina s novom vladom, pa, to je valjda jasno. Prema tome, bez obzira kakav ishod bio, mi ćemo morati surađivati s vladom, ali to ne znači da ćemo ući u nju ili da ćemo tu vladu jako podržavati", objasnio je Milorad Pupovac u razgovoru za BBC. Politika/Beograd - Za Srbiju i Hrvatsku ne vrijedi zakon "spojenih posuda" Kada je riječ o Srbiji i Hrvatskoj, zakon "spojenih posuda" ne vrijedi, prenosi beogradska "Politika" mišljenje analitičara u konteksu izbornog uspjeha HDZ-a i predstojećih prijevremenih izbora u Srbiji. Određeni utjecaj jednih na druge postoji ali izborno raspoloženje građana u zemljama u tranziciji nije posljedica jednostavnog ugledanja na susjede, navodi beogradski list mišljenje analitičara. HDZ mora voditi računa o stavovima europskih integracija pa će se naći u teškoj poziciji jer će morati surađivati s EU-om ali i s ICTY-jem, čime će iznevjeriti svoje moguće koalicijske partnere iz ekstremne desnice, tumači politolog Zoran Lutovac, predviđajući da će ta stranka zato možda ući u koaliciju s umjerenijim strankama. Podsjećajući da su u BiH ponovno na vlasti nacionalne stranke sva tri naroda, koordinator Informativno-dokumentacijskog centra Veritas Savo Štrbac smatra da dolazak HDZ-a neće pogoršati položaj Srba u Hrvatskoj jer "stranka će morati voditi računa o stajalištima euroatlantskih institucija", prenosi Politika. Hrvatski analitičar Davor Gjenero ističe pak da se trend koji je započeo u Bosni proširio na Hrvatsku, a po njegovoj procjeni nema sumnje da će utjecati i na Srbiju i Crnu Goru: "Nitko ne očekuje da će bujanje ekstremnog nacionalizma značiti povratak ratovima jer većinu na političkom planu ipak čine stranke koje zagovaraju demokraciju i europske integracije", kaže Gjenero, dodajući da mnogi birači ipak strahuju da bi obnavljanje nacionalizma, koji je uvijek pokazivao netrpeljivost prema zapadnim demokracijama, moglo usporiti pa i zaustaviti traziciju", prenosi beogradski list njegove riječi. RFE/Prag - Uznemirujući povratak nacionalističkih stranaka na Balkanu Prilično je uznemirujuće što se na političku pozornicu u Hrvatskoj i Srbiji vraćaju desno orijentirane stranke i one s ultranacionalističkim stavovima, komentira za Radio slobodnu Europu direktor istočnoeuropskih studija pri Centru za strateške međunarodne studije u Washingtonu Janosz Bugajski. "Mislim da je to uglavnom reakcija na slabe gospodarske uvjete, nastale kao posljedica reformi, posebno u slučaju Hrvatske", ističe Bugajski, dodajući da je riječ o "nesretnom razvoju događaja" te da se svaka od spomenutih stranaka, u slučaju da preuzme vlast, mora dramatično reformirati kako bi povela zemlju u europsku obitelj ili u NATO. Analizirajući položaj Crne Gore u tom kontesktu, Bugajski konstatira da je "Crna Gora jedna od malobrojnih državama u traziciji koja je vrlo konzistentna kada je u pitanje aspiracija da krene k europskim integracijama". "Mislim da ne postoji opasnost da se ono što se dogodilo u Srbiji i Hrvatskoj dogodi u Crnoj Gori", ističe on u razgovoru za RFE, napominjući da će daljnje kretanje Srbije u ultrancionalističkom pravcu "dati Crnoj Gori još više razloga da je ne prati na tom putu već da sama krene u Europu". VOA/Washington - Zagreb će možda uskoro biti naklonjeniji sugovornik SAD-a Washington će u Zagrebu možda vrlo skoro imati naklonjenijeg sugovornika kada su u pitanju Americi važne teme poput Iraka i MKS-a, ističe u razgovoru za Glas Amerike stručnjak Centra Woodrow Wilson Edward Joseph. Joseph primjećuje da Washington posljednjih godina nije želio "bliske veze" sa Sanaderom, bez obzira na njegovu potporu intervenciji u Iraku i obećanje da će poslati hrvatske vojnike u tu zemlju, prenosi postaja. Takva je politika posljedica negativnih iskustava s prošlim čelništvom HDZ-a", tumači Joseph. "Uspostava bliskijih veza s novom vladom ovisit će o pravcu koji će ona zauzeti prvenstveno u vezi BiH te suradnje s haaškim sudom", ističe američki stručnjak u razgovoru za VOA-u, navodeći u tom kontekstu mišljenja nekih diplomata da je Ivo Sanader umjereni političar. Joseph primjećuje da otvorena potpora Americi u Iraku nije stajala HDZ izborne pobjede, nagađajući da su birači "možda ipak bili više koncentrirani na unutrašnje a ne na vanjskopolitičke probleme". Promatrajući buduće odnose u trokutu Zagreb-Brisel-Washington, Joseph smatra da će biti zanimljivo vidjeti europsku reakciju na moguću proameričku liniju Zagreba: "Nadam se da će i Washington i EU u svom nadmetanju zauzeti razumno stajalište i da će prestati pritiskati zemlje poput Hrvatske, koja ima puno vlastitih teškoća", prenosi VOA njegove riječi. Delo/Ljubljana - Jadranske zavrzlame ne zanimaju ostale sredozemne zemlje Konferencija o održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju treba signalizirati da je zaštita riba i mora u Jadranu moguća samo u dogovoru, na europski način, drži "Delo". Prvi dan konferencije protekao je uz masovnu nazočnost hrvatskih, slovenskih i talijanskih novinara, dok ostali nisu pokazali pretjerano zanimanje za taj događaj, priznaje ljubljanski list. Venecijanska je konferencija posvećena cijelom Sredozemlju ali je prostor između palače u kojoj se odvijao sastanak i novinarskog centra ispunila Hrvatska svojim odlukama "koje su očito mnogima zasmetale", tvrdi "Delo". Unatoč dojmu da se u Veneciji svi bave Jadranom i slovensko-hrvatskim odnosima, stvarno je ozračje na tom sastanku sasvim drukčije - osim neposredno upletenih Hrvatske, Slovenije i Italije, jadranske zavrzlame ne zanimaju nikoga, konstatira "Delo", potkrepljujući svoju tvrdnju izjavama nekih sudionika konferencije da nisu čuli ni za kakav spor u sjevernom Jadranu, da ne razumiju bit tog problema i da im se cijela stvar čini sporednom. Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - BiH će se ponovno naći u procjepu Trijumf radikala Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima u Srbiji i povratak HDZ na vlast u Hrvatskoj loš su znak za Bosnu i Hercegovinu, smatra sarajevsko Oslobođenje. Iako Nikolić nije sjeo u predsjedničku fotelju, "moguća pobjeda ultranacionalističkih snaga u istočnom susjedstvu BiH dala bi krila radikalnim elementima u Republici Srpskoj, kojih nije malo", tumači list. "Bit će zanimljivo pratiti i kako će se izborni pobjednici u Hrvatskoj ponašati prema BiH. Nakon što Ivo Sanader formira novu hrvatsku vladu, možemo očekivati ponovno uplitanje u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine, ako ni zbog čega drugog onda zbog onih birača iz BiH koji su dali svoj glas HDZ-u", prognozira "Oslobođenje". Tako će se Bosna i Hercegovina ponovno naći u procjepu između dvije desničarske politike, što će dovesti i do jačanja nacionalističkih snaga u njezinom dvorištu, upozorava "Oslobođenje". Kamo to vodi, vidjeli smo u bliskoj prošlosti, dodaje sarajevski list, dodajući da je zato vrlo važna buduća uloga međunarodne zajednice "čije je prisustvo na Balkanu pitanje života i smrti", zaključuje "Oslobođenje". RFE/Prag - Biračko tijelo u BiH politički sazrijeva Slab odaziv birača u 11. izbornoj jedinici u BiH može se objasniti gubljenjem zanimanja za izbore u Hrvatskoj, komentira predsjednik Hrvatske narodne zajednice BiH Milenko Brkić konstataciju Radio slobodne Europe o "izbornoj apstinenciji birača u BiH". "To što se dogodilo zapravo pokazuje da biračko tijelo u BiH s jedne strane na neki način sazrijeva u političkom smislu", tvrdi čelnik HNZ BiH, "stranke koja je prije izbora uputila poziv bh. Hrvatima da ne izađu na izbore", podsjeća RFE. Za razliku od izbora održanih 2000., ovogodišnji su u 11. izbornoj jedinici stvorili konfuziju kod hrvatskog biračkog tijela, konstatira RFE: "Naime, iako je HDZ podupro sestrinsku stranku u RH, njegovi članovi nisu se našli na listi HDZ-a za djiasporu. S druge stranke, određeni broj članova ove stranke predstavljao je liste drugih stranaka", primjećuje RFE. Promjene potvrđuju i rezultati u sredinama koje su dosada gotovo plebiscitarno glasale za HDZ, poput općine Grude, ističe postaja, prenoseći ocjenu nositelja neovisne liste Jerke Ivankovića: "Pokazali smo ovim da se politička scena mijenja, otprilike da birači dobivaju jedan motiv za razmišljanje i o drugim programima, ne samo o postrojećim strankama". Nezavisne novine/Banja Luka - Stanje u Mostaru proizvod je jednonacionalne politike HDZ-a Stanje u kojem se nalazi Mostar je proizvod je politike HDZ-a jer nikada nije dozvolio da se u potpunosti implementira prijelazni statut grada Mostara "kada je riječ o nadležnosti u području financija i urbanizma", kaže u razgovoru za banjalučke Nezavisne novine predsjednik SDA i član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić. List prenosi da je predsjednik HDZ-a Bariša Čolak za stanje u Mostaru okrivio SDA i najavio da bi Hrvati također mogli organizirati referendum po uzoru na bošnjački referendum o statusu općine Mostar Sjever. "Upravo je politika HDZ-a bila politika svega jednonacionalnog", naglašava Tihić te dodaje da na državnoj razini HDZ se danas daleko više zalaže za jačanje državnih institucija i BiH. HDZ, međutim, treba pokauzati da žerli nešto promijeniti kada je u pitanju Mostar, kaže Tihić. Tihić smatra da se SDA i HDZ po pitanju Mostara "mogu i moraju" dogovoriti, a tu je vrlo bitno stajalište međunarodne zajednice. "Ukoliko HDZ vjeruje da ima potporu međunarodne zajednice i da iza njih stoje neki dijelovi međunarodne zajednice koji će podržati projekt koji oni guraju, onda nema dogovora, jer se oni tada ne žele dogovarati", kaže Tihić za banjalučki list. Tema dana: Kršenje europskog stabilizacijskog pakta =================================================== AFP/Pariz - Pakt o stabilnosti eura je mrtav Kriza koju su izazvali ministri financija s područja eura mogla bi dovesti do općeg slabljenja proračunske stege, što je pogubno za ugled europskog monetarnog sustava i time za dugoročne kamatne stope, analizira AFP. Pakt o stabilnosti eura, stup europskog monetarnog jedinstva, nastao je 1997., u nedostatku federalnog gospodarskog ustroja koji bi mogao pretočiti u stvarnost pravilo "jedna valuta, jedan proračun", piše agencija pozivajući se na riječi Stefana Collignona, profesora europske gospodarske politike na London School of Economics. "Da bi se izbjegao nesklad u proračunskoj politici potrebna je velika suradnja, kao i sankcije i stegovni režim", prenosi agencija mišljenje profesora Collignona. Francuski ministar financija Francis Mer drži da se odlukom većine ministara da se Njemačka i Francuska ne kazne zbog proračunskog manjka "poštovao duh Pakta, budući da su Berlin i Pariz preuzeli konkretne obveze izražene u brojkama radi ozdravljenja svojih javnih financija i bit će podvrgnuti nadzoru partnera i Povjerenstva", dok tehničkom planu, misli Mer, treba izvući pouku iz iskustva kako bi se "obogatio" pakt koji "ne vodi računa o proračunskom ponašanju različitih zemalja kada je konjunktura iznimno dobra, već samo želi spriječiti prebrzo pogoršanje prilika kada je konjunktura loša, prenosi AFP. Ministar Mer uz to smatra da politička instanca koju čine izaslanici demokratski izabranih vlada ima prednost pred Povjerenstvom, pretpostavljajući također "pritisak kolega" sankcijama kojima Povjerenstvo prijeti neposlušnim zemljama, navodi AFP. Der Standard/Beč - Europski stabilizacijski pakt je mrtav Maastrichtski sporazum i na njemu temeljeni pakt oduvijek su bili pogrešna konstrukcija iako je pakt polazio od ispravne zamisli da samo zdrava gospodarstva omogućuju stabilan euro, ocjenjuje bečki Der Standard u srijedu. Zagonetno je kako su maastrichtski konstruktori pakta mogli polaziti od toga da bi ograničenja novih zaduženja, stanje dugova, inflacija i kamate mogli odražavati "stvarno stanje nekog gospodarstva", piše list i ističe da će iznimke dopuštene Njemačkoj i Francuskoj s pravom tražiti i drugi. "Nepravedno je da zemlje koje se ne pridržavaju obveza, dobivaju velikodušne iznimke. Nepravedno je i što bi manje zemlje ili čak nedisciplinirani južni Europljani vjerojatno dobili prilično oštar ukor i visoku kaznu. Ali to je razumno, jer ako će Njemačka i Francuska već iduće godine ponovno poštivati maastrichtske kriterije, Europa bi se mogla pozdraviti od upravo krenulog gospodarskog oporavka. A budući da euro odražava i gospodarsku snagu svojeg gospodarskog prostora, poštivanje stabilizacijskog pakta do zadnje točke, u sadašnjim bi uvjetima, euro prije oslabilo nego ojačalo", ocjenjuje list. "Stabilizacijski sporazum I. je mrtav i to je dobro. Brojni stručnjaci drže da gospodarsko mrtvilo u protekle tri godine ide i na njegov račun, što ne znači da je žurno potreban posve novi Stabilizacijski sporazum II. koji će zemlje primorati na stvarne reforme. Jer ni dugovi na razini SAD-a nisu rješenje", zaključuje Der Standard. Die Welt/Berlin - Crni dan za Europu Europsko jedinstvo temelji se poglavito na pravu, a sada je savezni ministar financija u ime Njemačke to pravo pogazio, "što je sramota a i nevjerojatna ludost", ocjenjuje berlinski Die Welt u vezi s odlukom da se ne sankcionira francusko i njemačko kršenje Pakta o stabilnosti. "Stabilizacijskom je paktu kumovala savezna vlada a njezina ga je nasljednica bez potrebe pokopala. Potaknuta kancelarom, savezna je vlada blokirala Komisiju EU-a. Time je Njemačka prekršila pravo i razorila povjerenje, ne samo u vlastitoj zemlji nego i u Europi", ocjenjuje berlinski dnevnik i ističe da je "dopušteno mijenjati pravila, ali ne njihovim kršenjem". "Maastrichtski su kriteriji i Stabilizacijski pakt mnogim državama natovarili goleme terete, dok su Nijemci, uglavnom s pravom, glumili učitelja. Sada bi trebalo biti obratno, jer su Nijemci u godinama buma propustili svoje obveze", piše list i napominje da je Njemačka zajedno s Francuskom i eventualnim drugim budućim griješnicima skovala savez protiv Komisije EU-a. "No što bi jednu pravnu uniju trebalo držati na okupu ako kršitelji prava preuzimaju zapovjedništvo? Budući ustav?", pita Die Welt i podsjeća da su i njega Nijemci zagovarali, ali je Eichelov manevar i bacio sjenu i na ustav. "Pravila ništa ne vrijede ako ih moraju poštivati samo mali ili oni koji su u manjini, a u zaštitu Komisije EU-a nitko se više ne može pouzdati ako ne može goniti velike koji prekorače granice", konstatira list i drži da njemački apel za "jaču Komisiju" danas zvuči šuplje, jer joj je Berlin zbog vlastite koristi nanio štetu. "To je crni dan za Europu. A stoga i crni dan za Njemačku", zaključuje Die Welt. Le Figaro/Pariz - Odluka o suspenziji kaznenog postupka dobra je za Europu Odluka ministara financija s područja eura o prekidu kaznenog postupka protiv Njemačke i Francuske zbog prevelikog manjka u javnim financijama dobra je za Europu, smatra "Le Figaro". Nema dvojbe da su Njemačka i Francuska krive za nepoštovanje pakta o stabilnosti eura, no umjesto da se brinu zbog povrede propisa, "čuvari pakta" trebali bi odgovoriti na puno važnije pitanje: zašto Europa unatoč euru, usklađivanju i proširenju još uvijek ne može potaknuti gospodarski rast, sugerira list. Odgovor je u jakom euru, ocjenjuje "Le Figaro" i ističe da sudbina zajedničke valute više ovisi o američkim odlukama i o strategiji na područjima sa snažnim rastom, nego o stanju u europskom gospodarstvu. Europa "šepa" zato što nema usklađenu gospodarsku, poreznu i socijalnu politiku i, premda pokazuje želju za jedinstvom, na tim važnim područjima sama proizvodi razlike, upozorava list. Manjak sam po sebi nije veliki problem - treba ga samo nadzirati, kao što čini Bijela kuća koja tako želi pokrenuti američko gospodarstvo, dodaje list, napominjući ipak da je narav francusko-njemačkog deficita drukčija jer je riječ o žalosnom rezultatu preskupe države i prevelikih socijalnih troškova koje ove zemlje moraju smanjiti neovisno o europskom pitanju. IHT/Pariz - Francuskoj i Njemačkoj progledano kroz prste U utorak ujutro, nadglasavši Europsku komisiju, skupina od osam zemalja glasovala je da se Francuskoj i Njemačkoj dopusti da izbjegnu kaznu za njihovo probijanje proračunskog ograničenja određenog Paktom o stabilnosti i rastu, piše International Herald Tribune komentirajući posljedice takve odluke. "Riječ je, bez sumnje, o iznimnoj odluci. Ona nepogrešivo pokazuje kako dnevna politika nadilazi pravila i , u najgorem slučaju, ostavlja otvorena vrata mogućnosti da će sve što je EU odlučila, ili bi mogla odlučiti u budućnosti, imati snagu zakona samo dok se članice ne zasite ograničenja", piše list. Dok se francuski i njemački dužnosnici upinju dokazati kako Pakt još uvijek djeluje, oporba u tim zemljama stanje opisuje katastrofičnim jezikom, držeći vladine poteze "izdajom europske čestitosti i solidarnosti", a oporbeni njemački političar Friedrich Merz kazao je kako je "ovo crni dan za čitavu Europu i za euro". Francuski socijalist Pierre Moscovici kaže: "Kako jedna stvar vodi k drugoj, ovo je nešto što bi moglo odvesti kraju Europe kao ideje", navodi list. Zanimljivo je kako je upravo Njemačka 1997. insistirala na pravilima koje sada krši, primjećuje list. "Ideja je tada bila da se prestraši mediteranske članice Unije", piše list, a sad se Francuska i Njemačka pokazuju nesposobnima ograničiti potrošnju i ubrzati rast, dok nekoć sumnjičena Španjolska uspješno objedinjuje smanjenje proračuna i smanjenje nezaposlenosti. TAZ/Berlin - Udar na zajedništvo Maastrichtski ugovor uređuje samo pitanje pristupa eurozoni, ali ništa ne govori kako prisiliti članove na uredan proračun, pa su stoga šefovi država i vlada 1996. sklopili Stabilizacijski pakt, "uglavnom na poticaj Nijemaca koji su taj pakt prekršili", piše Die Tageszeitung u srijedu. Zamisao Stabilizacijskog pakta jednako je ispravna kao i prije sedam godina, naime uže povezivanje financijske politike država EU-a zajedničkom valutom, no ako se krše pravila, svi ostali snose posljedice, primjećuje list. "Kad bi se Španjolci veselo zaduživali, njemački bi se štediše ljutili. Ništa nije bolje ni u obrnutom slučaju. Moglo bi se zaključiti da pakt nije fleksibilan i da premalo vodi računa o razvitku konjunkture. Ali ako sve zemlje eura jednako misle, nitko ih ne sprječava da ga promijene. Prijedloga ima dovoljno", podsjeća Die Tageszeitung i ocjenjuje da nove države EU-a, koje će pristupiti iduće godine, neće prihvatiti stroga pravila koja velike zemlje mogu sabotirati kako žele. "Stoga će male zemlje ustrajati da i svaki patuljak, ako treba, zaustavi zajednicu. Zahtijevat će, kao jamstvo sigurnosti, po jednog povjerenika za svaku zemlju i pravo veta u svim važnim političkim područjima. Jučer u Bruxellesu nije pokopan samo Stabilizacijski pakt, nego je i cijela zajednica pretrpjela težak udarac", zaključuje list. Reuters/London - Berlin i Pariz platit će visoku cijenu za kršenje pakta Njemačka i Francuska platit će visoku cijenu za kršenje Pakta o stabilnosti eura na summitu EU-a koji će odlučiti o sudbini novog europskog ustava, prenosi Reuters mišljenje Annette Heuser iz intelektualnog pogona Bertelsmann Foundation. Manje su zemlje ljute zbog taktike kojom Pariz i Berlin ignoriraju preporuke o smanjenju proračunskog deficita pa se čini da je okopnila njihova spremnost da prihvate jačanje glasačkog utjecaja Francuske i Njemačke u EU-u, procjenjuje agencija. Stručnjaci tvrde da je suspenzija procedure koja je trebala srezati proračunski deficit Francuske i Njemačke potkopao autoritet Povjerenstva EU-a, "tradicionalnog branitelja manjih zemalja", prenosi Reuters. Najavljujući "pravi metež" nakon što se manje zemlje u zamjenu za toleriranje kršenja proračunske discipline izbore za predstavnike u Povjerenstvu EU-a, Heuser upozorava da je ugled tog tijela ozbiljno narušen godinu dana prije isteka njegova mandata. "Francuska i Njemačka počinile su zločin s predumišljajem. Odlučile su da je kucnuo trenutak da se riješe dosadnog partnera poništavanjem njegova političkog legitimiteta", navodi Reuters tumačenje francuskog zastupnika u Europskom parlamentu Jeana-Louisa bourlangesa. Rezultat će po njemu biti slab ustav s oslabljenim Povjerenstvom, smanjenim ovlastima parlamenta za odlučivanje o proračunu i glasačkim sustavom koji će jamčiti međusobnu blokadu članica, prenosi Reuters. Le Temps/Ženeva - Francuska i Njemačka ugrozile su povjerenje kao temelj EU-a Gazeći pravila Pakta o stabilnosti eura koja su same uvele, Njemačka i Francuska ogriješile su se o proračunsku stegu i ugrozile načelo povjerenja koje je temelj Europske unije, piše švicarski "Le Temps". Premda su te dvije europske lokomotive zahvaljujući većoj javnoj potrošnji pritekle u pomoć oronulom gospodarstvu Starog Kontinenta, nepoštovanje Pakta o stabilnosti eura dovodi u pitanje i ravnotežu snaga unutar Unije, ističe list, ocjenjujući da način na koji su velike sile nametnule svoj stav daje prednost političkom razmišljanju na štetu poštovanja zakona. Drzovitost koju je pokazala ponajprije Francuska nije dobar znak što se tiče sposobnosti dvojca koji je utemeljio Uniju da ujedini partnere i javnost u njihovim zemljama oko cilja jačeg zamaha koji žele dati Europi, komentira list. U tom sučeljavanju političke odluke i demokratskih zahtjeva odlučuje se dio sudbine Europske unije, upozorava "Le Temps". Upravo u ovom burnom trenutku Švicarci su odlučili dogodine počneti pregovore o ulasku u Uniju, o čemu će uskoro objaviti proglas, dodaje ženevski list. FT/London - Sporazum o stabilnosti eura treba mijenjati a ne kršiti Njemačka i Francuska praktično su uništile temeljni politički sporazum o jedinstvenoj europskoj valuti, komentira The Financial Times kršenje pravila o proračunskom deficitu u euro-zoni.(po BBC-ju). Pakt za stabilnost eura trebao je osigurati financijsku stegu u eurozoni, ali riječ je zapravo o "trulom pravnom dokumentu, sastavljenom od neprimjenjivih kazni i sumnjivih pravila o državnom proračunu", konstatira londonski list. Usprkos tome, loše zakone treba mijenjati a ne kršiti, upozorava The Financial Times. SZ/Muenchen - Bruxelles je izgubio obraz kao čuvar zajedničkih interesa Tečaj zajedničke europske valute reagirao je proteklih tjedana na konjunkturu u SAD-u i na terorističke napade u Turskoj ali ne i na raspravu o proračunskom deficitu u Njemačkoj i Francuskoj, primjećuje Sueddeutsche Zeitung. Ta je činjenica paradoksalna tek na prvi pogled budući da javna potražnja za kreditima ne predstavlja opasnost za stabilnost eura - bar ne na kratki rok, tumači muenchenski list. što se tiče Pakta za stabilnost eura, financijski centri u New Yorku i Londonu ne pripisuju mu onu vrijednost koju on predstavlja u europskoj politici, ističe SZ, dodajući da je spomenuti sporazum zapravo u povoljnim razdobljima previše "permisivan" a u lošima previše restriktivan. Problem je u tome što će se šteta nanesena kroz kršenje Pakta očitovati tek na dulji rok. Naime, europska monetarna unija temelji se u velikoj mjeri na povjerenju a Pakt o stabilnosti funkcionira samo ako velike članice poštuju pravila. Njemačka je vlada zakasnila s reformama a ne želi platiti cijenu svog propusta. Bruxelles pak nije sačuvao obraz u ulozi čuvara zajedničkih interesa a cijenu tog gubitka platit će svi, upozorava SZ. (Hina) akoz