ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Čak 97 posto industrijskih tvrtki nije zadovoljno postojećim tarifnim sustavom i cijenom električne energije, ali i velika većina njih ne zna od koga bi na otvorenom tržištu kupovala električnu energiju
(86 posto), te nisu upoznati s uvjetima isporuke u inozemstvu (75 posto).
ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Čak 97 posto industrijskih tvrtki
nije zadovoljno postojećim tarifnim sustavom i cijenom električne
energije, ali i velika većina njih ne zna od koga bi na otvorenom
tržištu kupovala električnu energiju (86 posto), te nisu upoznati s
uvjetima isporuke u inozemstvu (75 posto). #L#
Rezultati su to ankete Hrvatske gospodarske komore izneseni na
današnjem okruglom stolu "Industrijski potrošači i otvaranje
tržišta električnom energijom u Hrvatskoj", održanom u HGK.
Anketa je provedena u listopadu ove godine, a od 300 tvrtki do sada
je na nju odgovorilo njih stotinu.
Dvije trećine, ili 75 posto anketiranih tvrtki, od otvaranja
tržišta očekuje bolje ekonomske uvjete, no, rezultati ipak
pokazuju da potrošači kasne s uključivanjem u proces otvaranja
tržišta električnom energijom. Industrijski su potrošači
nedovoljno osposobljeni i ekipirani za ravnopravno uključivanje u
taj proces i nužno ih je educirati i osposobiti za to, zaključila je
voditeljica Odjela za energetiku HGK Marija Šćulac Domac.
Proces reforme energetskog sektora Hrvatska je započela prije tri
godine, a početkom ovog mjeseca stvoreni su uvjeti da povlašteni
potrošači, koji godišnje troše više od 40 gigavatsati električne
energije, mogu slobodno izabrati dobavljača, ne više samo HEP-a.
Podatci iz ankete HGK pokazuju da najveći dio tvrtki, njih 86 posto,
ne zna od koga bi kupovali električnu energiju, to zna njih 11
posto, pri čemu se 3 posto odlučilo za HEP.
Anketa pak HEP-a provedena u lipnju i srpnju ove godine, na tisuću
privatnih korisnika i 202 poslovna korisnika, pokazuje da bi u
uvjetima otvorenog tržišta 60 posto njih ostalo lojalno HEP-u, a od
pet velikih potrošača koji već sada mogu birati dobavljača tri su
navela da bi i dalje ostali kod HEP-a.
Anketa, kao i pitanja sudionika okruglog stola, pokazali su da je
jedno od važnijih pitanja granica od 40 GWh koja sada daje mogućnost
izbora. Naime, 77 posto sudionika ankete HGK smatra da bi ta granica
trebala biti niža, a nešto više od polovice ih smatra da bi granica
trebala biti niža od 10 GWh (od 1 do 10 GWh).
Pomoćnik ministra gospodarstva Roman Nota procjenjuje pak da u
idućoj godini neće biti promjene te razine, dok bi se početkom 2005.
tržište otvorilo ili za sve osim niskog napona, ili za sve
gospodarske potrošače, a godinu dana nakon toga i za kućanstva.
Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović vjeruje kako će HEP pratiti
rokove EU - do srpnja 2004., ili uz minimalno kašnjenje, otvoriti
tržište za sve industrijske kupce, a do srpnja 2007. otvoriti
tržište i za kućanstva.
Čović također smatra da hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku ima
vrlo povoljne uvjete isporuke električnom energijom. Argumentirao
je to i podatcima o ovogodišnjoj velikoj kolebljivosti cijena na
europskom tržištu, te tvrdnjom kako su trenutno u Europi rijetkost
ponude s cijenom ispod 40 eura po megavatsatu.
Čelni čovjek HEP-a opovrgnuo je neke napise da HEP, s obzirom na
sadašnju infrastrukturu, ne bi mogao pratiti gospodarski rast viši
od pet posto godišnje. HEP može i pratit će bilo koji gospodarski
rast, kazao je.
Čović je najavio da će HEP u iduće četiri godine u izgradnju
proizvodnih kapaciteta i mrežne infrastrukture uložiti oko 15
milijardi kuna.
(Hina) bn db
(Hina) bn db