ZAGREB, 15. studenoga (Hina)WASHINGTON - Hrvatska je u petak u Washingtonu predložila Sjedinjenim Državama da se Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji na summitu NATO-a iduće godine uputi poruka da će uskoro biti pozvane u članstvo
Sjevernoatlantskog saveza nakon što ispune uvjete za prijam, rekao je zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. Šimonović, te vršitelj dužnosti albanskog ministra vanjskih poslova Luan Hajdaraga i makedonska ministrica vanjskih poslova Ilinka Mitreva su u petak u State Departmentu o napretku u pripremama tri zemlje za NATO na prvom ministarskom sastanku Partnerskog vijeća Američko-jadranske povelje razgovarali s američkim dužnosnicima koje je predvodio zamjenik američkog državnog tajnika Richard Armitage. "Hrvatska je izašla s inicijativom da se iskoristi sastanak na vrhu u Istanbulu da se pošalje jasna poruka da poziv za članstvo u NATO-u državama uskoro dolazi ovisno o njihovim vlastitim postignućima", rekao je za Hinu Šimonović nakon susreta. Šimonović je predložio da se neposredno pred sastanak na vrhu NATO-a u Istanbulu organizira susret na vrhu na kojem bi sudjelovale i Hrvatska, Albanija i Makedonija i da se s toga sastanka pošalje
ZAGREB, 15. studenoga (Hina)
WASHINGTON - Hrvatska je u petak u Washingtonu predložila
Sjedinjenim Državama da se Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji na
summitu NATO-a iduće godine uputi poruka da će uskoro biti pozvane u
članstvo Sjevernoatlantskog saveza nakon što ispune uvjete za
prijam, rekao je zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan
Šimonović.
Šimonović, te vršitelj dužnosti albanskog ministra vanjskih
poslova Luan Hajdaraga i makedonska ministrica vanjskih poslova
Ilinka Mitreva su u petak u State Departmentu o napretku u
pripremama tri zemlje za NATO na prvom ministarskom sastanku
Partnerskog vijeća Američko-jadranske povelje razgovarali s
američkim dužnosnicima koje je predvodio zamjenik američkog
državnog tajnika Richard Armitage.
"Hrvatska je izašla s inicijativom da se iskoristi sastanak na vrhu
u Istanbulu da se pošalje jasna poruka da poziv za članstvo u NATO-u
državama uskoro dolazi ovisno o njihovim vlastitim postignućima",
rekao je za Hinu Šimonović nakon susreta.
Šimonović je predložio da se neposredno pred sastanak na vrhu NATO-
a u Istanbulu organizira susret na vrhu na kojem bi sudjelovale i
Hrvatska, Albanija i Makedonija i da se s toga sastanka pošalje
poruka da poziv za članstvo u NATO-u dolazi onda kada ispune uvjete.
On je kazao da su inicijativu o sastanku i poruci na današnjem
susretu podržali američki sugovornici iz State Departmenta,
Pentagona i predstavnici Vijeće nacionalne sigurnosti Bijele
kuće.
WASHINGTON - Hrvatska, Albanija i Makedonija obvezale su se u petak
u Washingtonu kako će nastaviti napore u provedbi reformi u svojim
zemljama i jačanju suradnje u osiguranju sigurnosti i stabilnosti
jugoistočne Europe na svom putu u NATO, stoji u zajedničkom
priopćenju nakon prvog ministarskog sastanka Partnerskog vijeća
Američko-jadranske povelje.
Predstavnici Hrvatske, Albanije, Makedonije i Sjedinjenih Država
sastali su se u petak u Washingtonu kako bi razmotrile napredak tri
zemlje prema NATO-u provedbom obveza iz Američko-jadranske
povelje.
Tri zemlje, stoji u zajedničkom priopćenju kojega je izdao State
Department, "naglasile su važnost daljnjeg rada na jačanju svojih
demokracija i modernizaciji svojih vojnih snaga kako bi se mogle
suočiti sa sigurnosnim izazovima 21. stoljeća".
U tom pogledu Hrvatska, Albanija i Makedonija "obvezuju se na
uspješno ispunjenje svojih godišnjih nacionalnih programa kao
dijela NATO-vog Akcijskog plana za članstvo" u kojem su se obvezale
na poticanje vladavine zakona, ljudskih prava, tržišnog
gospodarstva i modernizaciju vojnih snaga kako bi bolje mogle
djelovati s NATO-om, navodi priopćenje.
Sjedinjene Države, Albanija, Hrvatska i Makedonija su 2. svibnja u
Tirani potpisale Američko-jadransku povelju o partnerstvu kako bi
pospješili integraciju tri zemlje u NATO kroz uzajamnu suradnju.
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u petak da je
prije dva dana u Tel Avivu izvršena provala u službeno vozilo
hrvatskog veleposlanika u Izraelu, Ivana Del Vechia, i tom prilikom
iz torbe veleposlanika ukradena diplomatska putovnica,
identifikacijska kartica za ulazak na međunarodnu zračnu luku Ben
Gurion, hrvatska osobna iskaznica i novac.
Provala je izvršena u službeno vozilo hrvatskog veleposlanstva u
Tel Avivu tipa BMW, dana 12. studenoga oko 17.00 sati, na
parkiralištu trgovačkog centra u Herzlyi Pituachu, za vrijeme dok
je veleposlanik bio u kupovini. U trenutku provale osim
veleposlanikove torbe s njegovim osobnim stvarima u vozilu nije
bilo nikakvih službenih dokumenata.
O provali je pravodobno izviještena izraelska policija koja je
obavila uviđaj, a istraga je u tijeku.
MOSTAR/TOMISLAVGRAD - U selu Mokronoge kod Tomislavgrada u petak je
obavljena sudska rekonstrukcija zločina iz kolovoza 1993. godine
kada je ubijeno devet Bošnjaka.
Rekonstrukcija ovog tragičnog događaja obavljena je uz jake mjere
policijskog osiguranja a nazočili su prvooptuženi Ivan Baković, te
jedini preživjeli svjedok Amela Bešlaga, kao i predstavnici sudske
vlasti, predstavnici SFOR-a te Policijske misije EU u BiH.
Osim prvooptuženog Ivana Bakovića, koji je u pritvoru u mostarskom
zatvoru, za ovo ubojstvo je optužen i Albert Topić (državljanin BiH
i Austrije) koji je u bijegu te je za njim raspisana tjeralica.
Suđenje prvooptuženom Ivanu Bakoviću počelo je 1. listopada ove
godine u Županijskom sudu u Livnu, a do sada su obavljene tri sudske
rasprave. Ubojstvo devet Bošnjaka u selu Mokronoge kod
Tomislavgrada prije deset godina smatra se jednim od težih zločina
u vrijeme hrvatskobošnjačkih sukoba.
NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan u petak je
pozvao Iran da nastavi surađivati s Međuanarodnom agencijom za
atomsku energiju (IAEA) u vezi svog nuklearnog programa.
Glavni tajnik UN-a potiče IAEA-u, iransku vladu i druge vlade koje
su radile s Iranom da nastave s naporima", rekao je Annanov
glasnogovornik. On je također pozdravio izjavu Teherana da je
obustavio svoje operacije obogaćivanja urana.
Iran je u četvrtak upozorio na opasnost "međunarodne krize" ako
IAEA odluči ovog mjeseca predati dosje iranskog nuklearnog
programa UN-ovom Vijeću sigurnosti.
WASHINGTON - CIA ne isključuje mogućnost da kineske tvrtke pomažu
Pakistanu u izradi vojnog nuklearnog programa, iako Pakistan tvrdi
suprotno, objavila je američka obavještajna agencija u izvješću
predanom američkom Kongresu u petak.
"Ne možemo isključiti mogućnost kontakta između kineskih
stručnjaka i osoba koje rade na programu nuklearnog oružja
Pakistana, kaže se u izvješću CIA-e.
CIA podsjeća da se Peking u svibnju 1996. obvezao Washingtonu da
neće pomoći nuklearnim ustanovama koje nisu pod kontrolom
Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Američka obavještajna agencija upozorava također da su "kineski
pojedinci nastavili raditi s Pakistanom i Iranom na projektima
balističkih raketa u prvom dijelu 2003. godine.
Uz pomoć Kine Pakistan je mogao proizvesti niz balističkih raketa
kratkog i srednjeg dometa. Kina je također pomogla Iranu da postane
neovisna u proizvodnji balističkih raketa, precizira izvješće.
PODGORICA - Crnogorski šef diplomacije Dragiša Burzan izjavio je u
petak da se "političari koji su početkom 90-tih godina bili na
vlasti trebaju ispričati i crnogorskim građanima zbog rata".
Burzan je ocijenio logičnom ispriku predsjednika državne zajednice
SiCG Svetozara Marovića građanima Bosne i Hercegovine, za "sva zla
i štete", koje su im tijekom rata nanijeli građani Srbije i Crne
Gore.
"Držim da je bolje razmjenjivati isprike, nego doći u situaciju da
se mora razmjenjivati nešto teže od riječi. Taj gest Marovića ne
treba promatrati nikako drugačije, već kao gest dobre volje", rekao
je Burzan novinarima.
TBILISI - Vođa radikalne oporbe gruzijskom predsjedniku Eduardu
Ševarnadzeu pozvala je u petak zemlju da "prestane plaćati poreze i
pristojbe" i djelatnike da prestanu raditi, pred više tisuća
demonstranata okupljenih u središtu Tbilisija.
"Tražim od svih da od danas prestanete plaćati poreze i pristojbe
ovom represivnom režimu i tražim od svih onih koji rade za državu da
prestanu raditi", rekao je vođa nacionalnog pokreta Mihail
Sakašvili. "Pozivam sve ostale da podignu barikade pred zgradama
vlade kako bi onemogućili dužnosnike da odu na posao", dodao je on.
"Sva naša djelovanja moraju biti miroljubiva", izjavio je
Sakašvili.
Oko 10.000 prosvjednika prema podacima policije i dvostruko više
prema procjeni novinara okupili su se početkom večeri na Trgu
slobode, nasuprot parlamentu, gdje se posljednja dva tjedna gotovo
svakodnevno odvijaju prosvjedi.
BAGDAD - Jedan američki vojnik je ubijen, a dvojica su ranjena u
petak u napadu na njihov konvoj u središtu Bagdada, objavila je
američka vojska.
"Jedan vojnik 1. Oklopne divizije je ubijen kada je njegov konvoj u
središtu Bagdada pogodila bomba u petak navečer, iza 20 sati po
mjesnom vremenu", prema priopćenju. Dvojica drugih vojnika su
ranjeni krhotinama".
To je 160. žrtva među američkim vojnicima nakon što je 1. svibnja
predsjednik George W. Bush objavio završetak većih operacija u
Iraku.
WASHINGTON - "Pronaći ćemo bivšeg iračkog diktatora i Sjedinjene
Države neće otići iz Iraka dok tamo ne uvedu demokratski režim",
rekao je predsjednik George W. Bush kada je u Bijeloj kući u petak
primio talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampia dok su istog
dana tri američka vojnika i jedan civil ubijeni u Iraku.
Bush je primio talijanskog predsjednika dva dana nakon što je 18
talijanskih vojnika ubijeno u južnom Iraku u samoubilačkom napadu
koji je prouzročio Italiji najveći vojni gubitak od kraja drugog
svjetskog rata.
"Ostat ćemo dok ne završimo naš posao, a to je slobodan i miran Irak.
Slobodan i miran Irak imat će povijesnih konzekvenci", rekao je
Bush.
Ciampi je rekao kako Italija dijeli mišljenje da je potrebno
ubrzati transfer vlasti na irački narod i da Italija podupire ideju
izrade neke vrste akcijskog plana s određenim prijelaznim rokovima
za irački politički proces kako bi iračka vlada preuzela pune
ovlasti. Talijanski predsjednik je međutim pozvao i na djelovanje
unutar UN-a, za što se Busha i u domaćoj i u svjetskoj javnosti
optužuje da ih ignorira.
SACRAMENTO - Kalifornijska izborna komisija u petak je službeno
objavila rezultate izbora i potvrdila da je Arnold Schwarzenegger
novi guverner te najbogatije i stanovništvom najbrojnije američke
savezne države.
Državni tajnik Kevin Shelley potvrdio je u petak rezultate
izvanrednih izbora za kalifornijskog guvernera i pobjedu Arnolda
Schwarzeneggera.
Bivši bodybuilder i svjetski poznati glumac prisegu će položiti u
ponedjeljak na javnoj svečanosti u Sacramentu, glavnom gradu
Kalifornije. Na svečanosti se očekuje oko 7,5 tisuća ljudi, među
kojima i njegovi prijatelji iz filmske industrije.
Istodobno sa službenom potvrdom rezultata izbora novi je
kalifornijski guverner primio loše vijesti koje bi mogle otežati
provođenje njegovog programa, odnosno najave da neće smanjiti
sredstva za obrazovanje i povećati poreze.
Neovisni analitičari, naime, procjenjuju da će u kalifornijskom
proračun iduće godine nedostajati 17,8 milijardi dolara ako
Schwarzenegger ukine nepopularno visok porez na automobile, a što
je obećao kao jedan od prvih poteza koji će povući kad stupi na
dužnost.
TORONTO - Kanadska vladajuća Liberalna stranka izabrala je u petak
bivšeg ministra financija Paula Martina za novog predsjednika
stranke.
Martin je na stranačkoj konvenciji uvjerljivo pobijedio s 94 posto
glasova ispred jedine protukandidatkinje Sheile Copps.
Preuzimanje čelnog mjesta u stranci od premijera Jeana Chretiena
uvod je u Martinovo skorašnje preuzimanje premijerske stolice koju
bi Chretien trebao uskoro napustiti.
Chretien je ovoga tjedna izjavio da će se povući sredinom siječnja
iduće godine, no većina liberala očekuje da to učini najkasnije do
kraja ove godine.
Chretien je u lipnju prošle godine Martina optužio da se urotio
protiv njega, pa ga je razriješio dužnosti ministra financija na
kojoj je bio od 1993.
Martin je poznat kao Chretienov ministar financija koji je srezao
proračunski deficit, a najavio je da će zadržati kurs sadašnje
gospodarske politike i održanja uravnoteženog proračuna.
Obećao je i poboljšanje odnosa sa Washingtonom koji su se pogoršali
zbog izostanka kanadskog sudjelovanja u ratu u Iraku i odnosa
Chretiena prema američkom predsjedniku Georgu W. Bushu.
Paul Martin u politiku je ušao 80-tih godina prošlog stoljeća kao
tajkun koji je na poslovima s brodovima zaradio milijune dolara.
(Hina) so so
(Hina) so so