HR-GOSPODARSTVO- BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED broj 341 POSLOVNI PREGLED broj 3416. - 13. studenoga 2003. SADRŽAJ:POSLOVNI PROCESI KAO FAKTOR POVEĆANJA KONKURENTNOSTIMFIN: MOL-OVIH 505 MILIJUNA DOLARA ZA INU NA HRVATSKOM
RAČUNUVERHEUGEN: EK PODRŽAVA TEŽNJE RH ZA ULAZAK U EU STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2010.-DUGOROČNI RAST POZITIVNIH UČINAKAZAVRŠENA PRVA FAZA PRIVATIZACIJE INE, MOL VLASNIK 25 % PLUS JEDNE DIONICE INEMINISTAR JURČIĆ: PROGRAM ZA SANACIJU "LENCA"MOMSP-U DODIJELJEN ISO CERTIFIKAT 9001/2002MMF DOVRŠIO DRUGO IZVJEŠĆE O HRVATSKOJD&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE I DALJE NEPROMIJENJENPORAZNO STANJE CERTIFICIRANOSTI KVALITETOM HRVATSKOG GOSPODARSTVAU HRVATSKOJ U RUJNU 1.373.870 ZAPOSLENIH, 0,6 POSTO MANJE NEGO U KOLOVOZUHZZ: U LISTOPADU NEZAPOSLENOST PORASLA ZA 1,6 POSTOSSSH: TROŠKOVI ČETVEROČLANE OBITELJI U LISTOPADU 5.160 KUNACIJENE NA MALO U LISTOPADU 0,3 POSTO VIŠE NEGO U RUJNU
POSLOVNI PREGLED broj 341
6. - 13. studenoga 2003.
SADRŽAJ:
POSLOVNI PROCESI KAO FAKTOR POVEĆANJA KONKURENTNOSTI
MFIN: MOL-OVIH 505 MILIJUNA DOLARA ZA INU NA HRVATSKOM RAČUNU
VERHEUGEN: EK PODRŽAVA TEŽNJE RH ZA ULAZAK U EU
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2010.-DUGOROČNI RAST POZITIVNIH
UČINAKA
ZAVRŠENA PRVA FAZA PRIVATIZACIJE INE, MOL VLASNIK 25 % PLUS JEDNE
DIONICE INE
MINISTAR JURČIĆ: PROGRAM ZA SANACIJU "LENCA"
MOMSP-U DODIJELJEN ISO CERTIFIKAT 9001/2002
MMF DOVRŠIO DRUGO IZVJEŠĆE O HRVATSKOJ
D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE I DALJE NEPROMIJENJEN
PORAZNO STANJE CERTIFICIRANOSTI KVALITETOM HRVATSKOG
GOSPODARSTVA
U HRVATSKOJ U RUJNU 1.373.870 ZAPOSLENIH, 0,6 POSTO MANJE NEGO U
KOLOVOZU
HZZ: U LISTOPADU NEZAPOSLENOST PORASLA ZA 1,6 POSTO
SSSH: TROŠKOVI ČETVEROČLANE OBITELJI U LISTOPADU 5.160 KUNA
CIJENE NA MALO U LISTOPADU 0,3 POSTO VIŠE NEGO U RUJNU
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LISTOPADU POVEĆANE 0,2 POSTO
PROMET U MALOPRODAJI U RUJNU SMANJEN 0,3 POSTO
U HRVATSKOJ U PRVIH DEVET MJESECI 6 POSTO VIŠE TURISTA I 4 POSTO VIŠE
NOĆENJA
VEĆINA KUĆANSTAVA U HRVATSKOJ U JEDNAKOJ FINANCIJSKOJ SITUACIJI
KAO I LANI
ANKETA O RADNOJ SNAZI: VIŠE OD MILIJUN ZAPOSLENIH U PRIVATNOM
SEKTORU
GRUPA ZAGREBAČKA BANKA U PRVIH DEVET MJESECI 644 MILIJUNA KUNA NETO
DOBITI
BUSINESS MASTERCARD ELECTRONIC - NOVA POSLOVNA KARTICA I U
HRVATSKOJ
NOVA BANKA I DEG POTPISALI UGOVOR O NASTAVKU SURADNJE
INVESTICIJSKI FOND CCP U HRVATSKOJ PLANIRA INVESTIRATI 8 MILIJUNA
USD-A
LUKOVIĆ: SUDSKI SPOR S TEKSTILOM NE UGROŽAVA SIGURNOST BANKE
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA "AGROKOR" OSNOVICA ZA PLAĆE VEĆA ZA
PET POSTO
AGROKOR ISPUNIO SVE OBVEZE U PRIVATIZACIJI SARAJEVSKOG KISELJAKA
OTVORENA MODERNIZIRANA KOKINA FARMA
PRVE TONE VEGETE NA TURSKOM TRŽIŠTU
LURA VEĆINSKI VLASNIK SOMBORSKOG SOMBOLEDA
'BIONATURA' S PITKOM VODOM UŠLA NA TRŽIŠTE SRBIJE I CRNE GORE
HRVATSKU TVRTKU "OVERSEAS EXPRESS" KUPIO "AUSTRIAN POST"
HRVATSKE INFORMATIČKE TVRTKE: LANJSKI UKUPAN PRIHOD OD 7,7
MILIJARDI KUNA
RIJEČKI JADRAN HOTELI OSTVARILI DOBIT OD 1,3 MILIJUNA KUNA
LUKA PLOČE: PROMET PREMAŠIO MILIJUN TONA
UGOVOR O ZAJMU ZA IZGRADNJU DIONICE AUTOCESTE ŽUPANJA-LIPOVAC
POTPISAN UGOVOR O GRADNJI DIONICE AUTOCESTE RUPA-RIJEKA
POTPISAN SPORAZUM O SUFINANCIRANJU RESTRUKTURIRANJA
"BRODOSPLITA"
SLOVENSKI PREMIJER ROP OTVORIO ZASJEDANJE CEFTA-E
PRIVATIZACIJA PIK-A VRBOVEC - SINDIKAT TRAŽI SOCIJALNU KLAUZULU
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
POSLOVNI PROCESI KAO FAKTOR POVEĆANJA KONKURENTNOSTI
Poslovni procesi kao faktor integriranja i povećanja
konkurentnosti u Hrvatskoj su zapostavljeni, a posvetimo li se tim
procesima možemo napraviti značajan korak u povećanju efikasnosti,
prije svega smanjenju troškova u poduzećima te državnoj upravi,
istaknuo je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na okruglom stolu
"Upravljanje poslovnim procesima kao faktor integriranja i
povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", održanom u
ponedjeljak. Okrugli stol održan je u Ministarstvu gospodarstva,
koje je, uz zagrebačku tvrtku InfoDom, i organizator skupa. Za
povećanje konkurentnosti, istaknuo je Jurčić, potrebno je stvarati
složene proizvode, a da oni ne bi imali veći trošak od dobiti,
moraju se dobro analizirati, modelirati i moraju biti mjerljivi. To
je element koji nedostaje hrvatskim poduzećima, državi, kazao je.
Sudionici skupa slažu se da je potrebna radikalna promjena odnosa
prema poslovnim procesima. Ističu pritom da treba pratiti i
preuzimati svjetsku praksu, pratiti kako poslovni procesi idu u
velikim kompanijama, tržišnim liderima, koji donose nove
tehnologije, nove procese i nove proizvode.
MFIN: MOL-OVIH 505 MILIJUNA DOLARA ZA INU NA HRVATSKOM RAČUNU
Na račun hrvatske države u ponedjeljak je s prijelaznog računa
prebačeno 505 milijuna dolara, koliko je mađarski MOL platio 25
posto plus jednu dionicu Ine, potvrđeno je iz Ministarstva
financija. "Na račun Ministarstva financija kod Hrvatske narodne
banke u ponedjeljak je uplaćen iznos od 505 milijuna dolara za
kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine. Time je završena prva faza
privatizacije hrvatske naftne kompanije Ina", priopćilo je
Ministarstvo financija. Kako je prošli tjedan izjavio ministar
financija Mato Crkvenac, tih 505 milijuna dolara prihod je državnog
proračuna i namijenjen je financiranju određenih projekata, kao i
izvršavanju obveza prema inozemstvu koje dospijevaju do kraja ove
godine. I ministar gospodarstva Ljubo Jurčić potvrdio je u
ponedjeljak da će najveći dio toga novca biti upotrijebljen za
zatvaranje nekih obveza prema međunarodnim financijskim
institucijama. Prema njegovim saznanjima, oko sto milijuna dolara
ostat će u državnom proračunu za iduću godinu, odnosno njime će
raspolagati buduća Vlada.
VERHEUGEN: EK PODRŽAVA TEŽNJE RH ZA ULAZAK U EU
Europska komisija u potpunosti podržava težnje Hrvatske za
njezinim uključenjem u Europsku uniju, rekao je u četvrtak u
Zagrebu, nakon razgovora s premijerom Ivicom Račanom, povjerenik
Europske komisije za proširenje Guenter Verheugen. Verheugen u
četvrtak boravi u jednodnevnom posjetu Zagrebu tijekom kojeg je
razgovarao s Račanom, sudjelovao na otvorenom dijelu sjednice
hrvatske Vlade posvećenom hrvatskom približavanju Europskoj
Uniji, a tijekom dana sastat će se i predsjednikom Republike
Stjepanom Mesićem, te održati predavanje na temu "Hrvatska u
Europi: izgledi i mogućnosti". "Cilj mog posjeta vrlo je jasan -
Europska komisija želi prije izbora pokazati važnost europske
vokacije Hrvatske i pokazati kako u potpunosti podržavamo težnje
vrlo ambiciozne strategije hrvatskog približavanja EU", kazao je
na zajedničkoj konferenciji za novinare Verheugen.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2010.-DUGOROČNI RAST POZITIVNIH
UČINAKA
Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, dokumentom
kojeg je prihvatila hrvatska Vlada, predviđa se dugoročni rast
pozitivnih učinaka od turizma, jačanje pozicije turizma kao važnog
činitelja u ukupnom gospodarskom rastu i razvoju zemlje, a za što je
više nego do sada potrebno zajedničko djelovanje privatnog i javnog
sektora u turizmu. Nacionalna Strategija razvoja turizma do 2010.
temelji se na dobrim turističkim rezultatima i povećanoj potražnji
za Hrvatskom zadnjih nekoliko godina, procjenama trenutnih i
budućih trendova na međunarodnom turističkom tržištu, ali i na
očuvanju prirodne i kulturne baštine u skladu sa održivim razvojem.
Osnovni cilj Strategije je do 2010. zaposliti oko 380 tisuća ljudi u
turizmu, a njegov ukupni izravni i neizravni učinak "podići" na oko
12,6 milijardi dolara. To znači i povećanje udjela turizma u BDP-u
na oko 29 posto (sada se procjenjuje na oko 22 posto), dok bi izravni
prihod od turističke potrošnje u 2010. hrvatskom izvozu doprinosio
sa 7,5 milijardi dolara. Strategiju razvoja hrvatskog turizma do
2010. zajednički su izradili Ministarstvo turizma, zagrebački
Institut za turizam, njemačka razvojno-investicijska agencija DEG
te međunarodna konzultantska tvrtke "McKinsey&Company".
ZAVRŠENA PRVA FAZA PRIVATIZACIJE INE, MOL VLASNIK 25 % PLUS JEDNE
DIONICE INE
Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić predao je u utorak predsjedniku
Uprave i glavnom izvršnom direktoru MOL-a Zsoltu Hernadiju potvrdu
Središnje depozitarne agencije da je MOL vlasnik dva milijuna
petsto tisuća i jedne dionice Ine, što je 25 posto plus jedna
dionica hrvatske naftne kompanije. Potvrdom da je 505 milijuna
dolara, koliko je MOL platio četvrtinu dionica Ine, prebačeno s
prijelaznog računa na račun hrvatske države završena je prva faza
privatizacije Ine, istaknuo je Jurčić na konferenciji za novinare o
završetku prve faze privatizacije Ine, održanoj u utorak. Razvoj
Ine, ističe Jurčić, temeljit će se na poslovnom planu do 2007.,
kojega je prihvatio i strateški partner. Tim su planom predviđena
ulaganje od 1,5 milijardi dolara, od čega će se milijarda dolara
uložiti u istraživanje i proizvodnju, a 355 milijuna u dvije
hrvatske rafinerije - riječku 237 milijuna, te sisačku 107
milijuna. Hernadi naglašava da MOL, ne samo da je podržao plan, već
smatra da u ovu regiju treba uložiti i daljnjih 500 milijuna dolara.
Potrebna su nova ulaganja u razvoj opskrbe, odnosno benzinske
postaje, zaštitu okoliša, i dr., kazao je. Ističe i kako se želi
postići da INA bude odlučujući faktor u naftnoj djelatnosti u
jugoistočnom dijelu srednje Europe. "Nastojat ćemo Inu pomagati da
postane grupacija na europskom nivou", kazao je.
MINISTAR JURČIĆ: PROGRAM ZA SANACIJU "LENCA"
Ministarstvo gospodarstva danas je uputilo prijedlog Vladi o
sanaciji riječkog brodogradilišta "Viktor Lenac", po kojemu bi
Vlada nadomjestila dio potrebnih sredstava nakon povlačenja
njemačke razvojne banke (DEG) i Raifeissen banke iz tog projekta,
kazao je danas u izjavi za Hinu ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
Vlada bi, prema tom prijedlogu, program sanacije zaokružila
jamstvima od oko 12 milijuna dolara. Od toga bi do kraja godine
Lencu, prema poslovnom planu, trebalo oko pet milijuna dolara, od
čega su 4,5 milijuna dolara potrebna za isplatu dijela duga domaćim
dobavljačima. Jurčić ističe da Ministarstvo želi pomoći da domaći
dobavljači, kojima brodogradilište "Viktor Lenac" duguje oko 20
milijuna dolara, ne ostanu bez tog novca, sačuuvati oko 800 radnih
mjesta i planiranu proizvodnju od 70 milijuna dolara u 2004. Proces
financijskog i vlasničkog restrukturiranja "Viktora Lenca" trajat
će od tri do šest mjeseci, a u tom će se razdoblju u projekt pokušati
uključiti i druge ulagače, te tako smanjiti iznos koji bi putem
jamstava uložila Vlada, rekao je. Pritom napominje da postoje
nagovještaji da bi pojedinačno najveći dioničar "Viktora Lenca"
Giancarlo Zachello mogao svoj ulog povećati za jedan milijun
dolara, IFC (dio Svjetske banke) povećati ulog sa tri na 4,9
milijuna dolara, a talijanska tvrtka Rosetti, kao novi ulagač i
poslovni partner Lenca, mogla bi uložiti oko milijun dolara. Vlada
će svakako uskoro odlučiti hoće li se "Lenac" održati bez
pokretanja stečaja, rekao je Jurčić.
MOMSP-U DODIJELJEN ISO CERTIFIKAT 9001/2002
Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP)
dodijeljen je danas ISO certifikat 9001/2002 za upravljanje
kvalitetnom, a ujedno je od Hrvatskog društva kvalitete (HDK) to
ministarstvo primilo i Povelju za promicanje i primjenu kvalitete u
hrvatskom gospodarstvu. ISO certifikat potvrda je složenih i
temeljitih priprema na uvođenju sustava upravljanja kvalitetom u
radu, odnosno u organizaciji rada i vođenju Ministarstva, istaknuo
je na konferenciji za novinare povodom dobivanja certifikata
ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek.
Usvajanje normi koje nalaže ovakav certifikat, dodao je Pecek,
predstavlja dio reformi državne administracije za koju se zalaže
ovo ministarstvo - efikasnu administraciju koja brzo reagira, s
manje zaposlenih, ali sa dobro plaćenim i mladim zaposlenicima.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
MMF DOVRŠIO DRUGO IZVJEŠĆE O HRVATSKOJ
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dovršio je u
srijedu drugo izvješće o gospodarskim pokazateljima Hrvatske u
okviru 14-mjesečnog stand-by aranžmana. MMF je priopćio kako je
Izvršni odbor u okviru izvješća udovoljio zahtjevu Hrvatske da se
ne obazire na neodržavanje četiri kvantitativna kriterija koja se
odnose na konsolidirani središnji vladin proračun, dugove
središnje vlade, neto upotrebljive devizne rezerve i neto domaću
aktivu Hrvatske narodne banke. MMF je u veljači odobrio Hrvatskoj
stand-by aranžman u visini od oko 151 milijun dolara. Hrvatska
Vlada tretira stand-by aranžman kao mjeru opreza i ne namjerava ga
koristiti. Prva zamjenica direktora MMF-a Anne Krueger je nakon
sastanka Izvršnog odbora ocijenila kako Hrvatska postiže snažan
gospodarski rast, stabilnost cijena i sve veće devizne rezerve. "Od
prvog izvješća o stand-byu realni bruto domaći proizvod je bio
viši, a inflacija niža od očekivane", kazala je ona. Krueger je,
međutim, upozorila da hrvatske vlasti u svjetlu vanjskog tekućeg
deficita moraju slijediti razboritu makroekonomsku politiku i
dalje provoditi strukturalne reforme kako bi održale dobre
ekonomske rezultate. "U tom cilju (hrvatske) vlasti trebaju
nastaviti napore za proračunskom konsolidacijom i održavanje
čvrste monetarne politike u okviru primjereno reformirane
monetarne kontrole", rekla je ona. Krueger je kazala kako je
hrvatska Vlada na putu da postigne ciljani manjak za 2003. i da je do
sada odoljela pritiscima tijekom predizborne kampanje da poveća
potrošnju. Ona je napomenula da Vlada treba nastaviti
ograničavanje trošenja i povećanja prihoda kako bi dalje smanjila
manjak u srednjoročnom periodu.
D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE I DALJE NEPROMIJENJEN
Kreditni rejting Hrvatske za studeni, po ocjeni svjetske bonitetne
kuće Dun&Bradstreet (D&B), i dalje ostaje nepromijenjen, s ocjenom
DB4d koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za
ulaganja. Profil rizičnosti Hrvatske za studeni, navodi se u
izvješću D&B-a, koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, obilježen
je nadolazećim izborima, a oslabljen je nepovoljnom prezentacijom
glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte europskom Vijeću
ministara, kada je primijetila kako su je hrvatske vlasti
propustile uvjeriti da namjeravaju privesti sudu generala Antu
Gotovinu. Hrvatske su vlasti snažno porekle tu optužbu, no,
analitičari D&B-a drže da će izvještaj Carle Del Ponte usporavati
uključenje Hrvatske u EU. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za
koje se ocjenjuje kreditni rejting, Hrvatska je već mjesecima na
10. mjestu. Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim
rejtingom - DB2c zauzela je Slovenija, a na drugom je mjestu s
ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog
rizika za ulagače. Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d, također
mjesecima, zadržavaju Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina,
Gruzija, Srbija i Crna Gora, Tadžekistan, Turkmenistan i
Uzbekistan. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji
vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće
isplatiti.
PORAZNO STANJE CERTIFICIRANOSTI KVALITETOM HRVATSKOG
GOSPODARSTVA
Hrvatska po broju poslovnih subjekata certificiranima normama
kvalitete znatno zaostaje za europskim prosjekom, ali i za
prosjekom zemalja u okruženju. Po posjedovanju certifikata ISO
9000, koji propisuje uspostavu sustava upravljanja kvalitetom u
poduzeću na svim razinama, Hrvatska je od europskih zemalja bolja
jedino od Bugarske, Litve i Turske. Stanje vezano uz certifikat
14000 koji propisuje norme upravljanja okolišem (eko certifikat)
podjednako je loše, gdje smo bolji samo od Rumunjske i Bugarske. Po
podacima za 2001. godinu, sa 27 izdanih certifikata ISO 9000 na
milijun stanovnika Hrvatska zaostaje, primjerice za Irskom (751),
Slovenijom (521), Austrijom (406), Italijom (314), Njemačkom
(293), Rumunjskom (251), Mađarskom (166) i Češkom (141).
U HRVATSKOJ U RUJNU 1.373.870 ZAPOSLENIH, 0,6 POSTO MANJE NEGO U
KOLOVOZU
U Hrvatskoj je u rujnu ove godine bilo 1.373.870 ukupno zaposlenih,
što je za 0,6 posto ili za 8.365 osoba manje nego u mjesecu prije,
najnoviji su, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom je zaposlenih u pravnim osobama u rujnu bilo 1.064.019, ili
0,3 posto manje nego u kolovozu, što je dobrim dijelom odraz
sezonskih kretanja budući se najveće smanjenje broja zaposlenih
bilježi u hotelima i restoranima, za 5,2 posto u odnosu na mjesec
prije.
HZZ: U LISTOPADU NEZAPOSLENOST PORASLA ZA 1,6 POSTO
Krajem listopada u Hrvatskoj je evidentirano 312.313 nezaposlenih
ili 1,6 posto više nego u rujnu, odnosno 62.655 osoba ili 16,7 posto
manje nego u listopadu prošle godine, izvijestio je u ponedjeljak
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Blagi porast nezaposlenosti
u listopadu uglavnom je rezultat povratka sezonskih radnika iz
ugostiteljstva na burzu rada, ali i iz drugih djelatnosti
sezonskoga karaktera, poput trgovine, prometa i usluga, što je
uobičajeno u ovom dijelu godine, istaknula je na konferenciji za
novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković Pozaić.
SSSH: TROŠKOVI ČETVEROČLANE OBITELJI U LISTOPADU 5.160 KUNA
Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH)
pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u
listopadu iznosili 5.160 kuna, te su u odnosu na rujan porasli svega
za kunu. U ukupnoj potrošnji najveći udio imaju troškovi prehrane
koji u listopadu iznose 1.798 kuna i čine 34,8 posto ukupnih
troškova. Za stanovanje se izdvaja 28,8 posto prosječne plaće, za
obrazovanje i kulturu 12,5posto, a za odijevanje 10,3 posto.
Prosječna plaća u rujnu iznosila je 3.777 kuna i njome
četveročlana
obitelj pokriva samo 73 posto troškova života prosječne obitelji.
CIJENE NA MALO U LISTOPADU 0,3 POSTO VIŠE NEGO U RUJNU
Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, u Hrvatskoj su u
listopadu u odnosu na rujan više za 0,3 posto, dok su troškovi
života porasli za 0,1 posto. Na godišnjoj pak razini, u listopadu
ove u odnosu na listopad prošle godine, inflacija mjerena cijenama
na malo iznosila je 1,5 posto, dok su istodobno troškovi života
porasli za 3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Porast
cijena na malo u listopadu u odnosu na rujan prouzročio je porast
maloprodajnih cijena industrijskih proizvoda, te usluga. Tako su
maloprodajne cijene industrijskih proizvoda u listopadu u prosjeku
za 0,3 posto više nego u rujnu. Pritom statistika pokazuje da je na
taj porast najviše utjecao rast maloprodajnih cijena tekstilnih
proizvoda od 2,7 posto, pri čemu su najviše, za 4,4 posto povećane
cijene tekstilne odjeće. U okviru cijena na malo rast od 0,3 posto u
listopadu se u odnosu na rujan bilježi i kod usluga, a na to je
najviše utjecao rast cijena financijskih i drugih usluga, za 2,6
posto. I kod troškova života, koji su u listopadu za 0,1 posto viši
nego u rujnu, velik je utjecaj cijena odjeće i obuće koje su u
listopadu bile 2 posto više nego u rujnu. Prema podatcima Državnog
zavoda za statistiku, cijene industrijskih proizvoda pri
proizvođačima u listopadu su u odnosu na rujan porasle za 0,2 posto,
a ostale su na gotovo istoj razini promatra li se godišnje
razdoblje, listopad ove u odnosu na listopad prošle godine.
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LISTOPADU POVEĆANE 0,2 POSTO
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u listopadu su u
Hrvatskoj bile za 0,2 posto veće nego u rujnu, dok su u odnosu na
isti mjesec lani u prosjeku ostale na istoj razini, objavio je u
ponedjeljak Državni zavod za statistiku. Od početka ove godine do
kraja listopada cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima
prosječno su rasle po stopi od 0,07 posto, odnosno ukupno za deset
mjeseci ove godine 0,7 posto.
PROMET U MALOPRODAJI U RUJNU SMANJEN 0,3 POSTO
U rujnu ove godine u Hrvatskoj je ukupan promet svih poduzeća -
trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja,
održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost bio
manji u odnosu na kolovoz nominalno za 0,3 posto, a realno za 0,9
posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na isti
mjesec prošle godine, pak, promet u trgovini na malo povećan je
nominalno za 6,2 posto, a realno za 4,4 posto, dok je promet u prvih
devet ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto lanjsko razdoblje
nominalno povećan za 5,8 posto, a realno za 4,7 posto.
U HRVATSKOJ U PRVIH DEVET MJESECI 6 POSTO VIŠE TURISTA I 4 POSTO VIŠE
NOĆENJA
Hrvatsku je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 6 posto više
turista nego u istom lanjskom razdoblju odnosno njih 8,24 milijuna,
a ostvarili su 44,78 milijuna noćenja ili 4 posto više, objavio je
Državni zavod za Statistiku. Većina turista u Hrvatskoj od siječnja
do rujna su bili stranci koji su sa 7,03 milijuna
dolazakazabilježili porast od 6 posto u odnosu na lani, a ostvarili
su i 89,5 posto od ukupnih noćenja odnosno 40,06 milijuna ili 4
posto više. Domaćih je turista bilo 1,2 milijuna ili 7 posto više, a
sa 4,72 milijuna noćenja ostvarili su porast od 6 posto.
VEĆINA KUĆANSTAVA U HRVATSKOJ U JEDNAKOJ FINANCIJSKOJ SITUACIJI
KAO I LANI
U više od polovice hrvatskih kućanstava trenutno je financijsko
stanje otprilike isto kao i prije godinu dana, dok je u više od 30
posto kućanstava stanje financija malo ili znatno gore nego prije
12 mjeseci. Pokazalo je to ispitivanje javnog mnijenja koje je
proveo zagrebački GfK - Centar za istraživanje tržišta u listopadu
ove godine na uzorku od 620 kućanstava. Rezultati tog istraživanja
govore kako je trenutno financijsko stanje znatno ili malo bolje
nego prije godinu dana u tek 14 posto kućanstava, a približno isti
postotak očekuje poboljšanje stanja u idućih godinu dana. Da će im
biti isto kao i danas očekuje 54 posto, a daljnje pogoršanje na
području kućnih financija očekuje se u 33 posto ispitanih
kućanstava. Istraživanje GfK provedeno je na temu Stanovništvo-
banke-štednja, te je u tom kontekstu od kućanstava, između ostalog,
zatraženo da ocijene povoljnost trenutka za štednju. Da je vrlo ili
sasvim dobro vrijeme za štednju smatra tek 11 posto ispitanika, dok
njih 61 posto smatra da je trenutno, s obzirom na opće ekonomsko
stanje, prilično ili vrlo nepovoljno vrijeme za štednju. Stoga je i
logično da tek 12 posto ispitanih kućanstava očekuje da će
vjerojatno uspjeti nešto uštedjeti u idućih godinu dana, dok njih
čak 78 posto kaže da je to prilično ili vrlo nevjerojatno.
ANKETA O RADNOJ SNAZI: VIŠE OD MILIJUN ZAPOSLENIH U PRIVATNOM
SEKTORU
Broj zaposlenih u privatnom sektoru u Hrvatskoj od 1996., od kada se
provodi Anketa o radnoj snazi, neprestano raste i u prvom je
polugodištu ove godine prvi put premašio milijun - u privatnom je
sektoru, naime, bilo milijun i dvije tisuće zaposlenih, podatak je
iz Ankete o radnoj snazi koju objavljuje Državni zavod za
statistiku. Prema tim podatcima (izračunatim po metodologiji
Međunarodne organizacije rada), u prvom je polugodištu ove godine u
Hrvatskoj bilo ukupno milijun i 538 tisuća zaposlenih, od čega 65,1
posto, ili milijun i dvije tisuće zaposlenih u privatnom sektoru.
Iz Ankete je vidljivo da broj zaposlenih u privatnom sektoru
neprestano raste, dok se smanjuje broj zaposlenih u državnom i
sektoru u pretvorbi.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
GRUPA ZAGREBAČKA BANKA U PRVIH DEVET MJESECI 644 MILIJUNA KUNA NETO
DOBITI
Ukupni prihod Grupe Zagrebačke banke u prvih devet mjeseci ove
godine porastao je za 10,3 posto, na 2,1 milijardu kuna, dok je
ostvarena neto dobit od 644 milijuna kuna 9,1 posto manju nego u
istom lanjskom razdoblju, prije svega zbog ispravka vrijednosti i
izvanrednog troška usklađenja vrijednosti dionica Plive s tržišnom
cijenom, kazao je u ponedjeljak predsjednik uprave Zagrebačke
banke Franjo Luković. Grupa je ostvarila u prvih devet mjeseci 27,5
posto veću dobit iz poslovnih aktivnosti, odnosno 904 milijuna
kuna. Ukupna aktiva Grupe na kraju rujna iznosila je 55,8 milijardi
kuna, što je za 4,4 posto više nego na kraju prošle godine, pri čemu
ukupna bilanca Zagrebačke banke iznosi 47,5 milijardi kuna, ili 3,2
posto više. Ukupni bruto zajmovi klijentima na razini Grupe iznose
31,1 milijardi kuna, od čega na razini Zagrebačke banke 25,7
milijardi kuna (rast za 17 posto). Ukupni depoziti klijenata na
razini Grupe iznose krajem rujna 42,1 milijardu kuna, s porastom od
5,3 posto u odnosu na kraj prošle godine. Komentirajući poslovne
rezultate Grupe, Luković kazao da su zabilježili porast u svim
segmentima njihova poslovanja s klijentima, bilo s tvrtkama ili
građanima u Zagrebačkoj banci, ali i u drugim bankama grupacije u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Napomenuo je da imaju striktnu
kontrolu operativnih troškova, koji su, rekao je, neznatno viši od
prošlogodišnjih, što je, smatra, zaslužno za porast dobiti iz
poslovanja. Kao razlog pada neto dobiti Grupe Luković navodi 139
milijuna kuna planiranih i ostvarenih troškova ispravka
vrijednosti, kao i izvanrednim troškom usklađenja vrijednosti
dionica Plive u portfelju Banke s tržišnom cijenom. Zagrebačka
banka i dalje je najuspješnija po poslovanju unutar Grupe sa 18,4
posto većim ukupnim prihodima koji su u prvih devet mjeseci
dostigli 1,7 milijardi kuna, te sa 50,2 posto većom dobiti iz
poslovnih aktivnosti u tom razdoblju, odnosno 806 milijuna kuna.
Dobit Zagrebačke banke nakon oporezivanja je manja za 1,5 posto i
iznosi 564 milijuna kuna. Grupa Zagrebačke banke s tržišnim udjelom
od 30,2 posto u depozitima klijenata bankarskog sektora u Hrvatskoj
i 23,1 posto u kreditima, i dalje je dominantna bankarska grupacija
u Hrvatskoj, navode iz ZABA-e.
BUSINESS MASTERCARD ELECTRONIC - NOVA POSLOVNA KARTICA I U
HRVATSKOJ
MasterCard International od rujna je na tržište uveo poslovnu
verziju MasterCard Electronic individualne kartice, pod imenom
Business MasterCard Electronic, namijenjenu srednjim i malim
poduzetnicima, koju planiraju uvesti i u Hrvatskoj. Livia Judith
Szabo, Account Director pri MasterCard Europe, ističe kako su
njihova istraživanja pokazala da 65 posto poduzetnika u regiji
istočne Europe, uključujući Hrvatsku, poslovne troškove podmiruje
bankovnim prijenosom, dok 22 posto njih koristi gotovinu.
Usmjeravanje tih korisnika prema korištenju platnih kartica
predstavlja atraktivnu mogućnost za financijske ustanove,
naglašava se u priopćenju MasterCarda. Uspješno uvedena u zemlje
istočne Europe, MasterCard Electronic kartica namijenjena
individualnim korisnicima predstavlja alternativu tradicionalnoj
MasterCard kartici, što se kreditnog rizika tiče. Uslijed
pozitivnog odjeka i izraženog interesa kompanija je od rujna
ponudila MasterCard Electronic malim i srednjim poduzećima, a ta
kartica bankama omogućava prilagodbu veličini i kreditnom riziku
pojedinačnih poslovnih sustava te tako povećavaju koristi od
plastične kartice. Kao i MasterCard Electronic kartica namijenjena
individualnim korisnicima, iznos na Business MasterCard
Electronic kartici u cijelosti je namijenjen trošenju
autoriziranim elektronskim transakcijama, prvenstveno kupovini,
navodi se u priopćenju.
NOVA BANKA I DEG POTPISALI UGOVOR O NASTAVKU SURADNJE
Nova banka i njemačka razvojno-investicijska agencija DEG
potpisali su Ugovor o subordiniranom zajmu u iznosu od 5,1 milijun
eura, čija je namjena jačanje kapitalne osnovice banke te će on biti
uključen u dopunski kapital banke. Rok vraćanja zajma, izvijestili
su u četvrtak iz Nove banke, iznosi šest godina. U toj banci
naglašavaju kako su u prvoj godini rada nakon spajanja ostvarili
pozitivne rezultate poslovanja, a u rujnu ove godine njen je
temeljni kapital povećan za 30 milijuna kuna. Kreditni portfelj
banke snažan je i kvalitetan, kažu u Novoj banci te dodaju kako
vjeruju da je sve to utjecalo na odluku DEG-a da u dopunski kapital
banke unese svoja sredstva "i time doprinese daljnjem kapitalnom
jačanju Nove banke".
INVESTICIJSKI FOND CCP U HRVATSKOJ PLANIRA INVESTIRATI 8 MILIJUNA
USD-A
Međunarodni privatni investicijski fond "The Croatia Capital
Partnership" (CCP), čijom imovinom u Hrvatskoj od 1997. upravlja
tvrtka "Copernicus Adriatic", u idućih osam do deset mjeseci u
Hrvatskoj planira investirati 8 milijuna američkih dolara u
sektore distribucije usluga, posebno informatičkih i
telekomunikacijskih te u preradu hrane. Doznaje se to od direktora
"Copernicus Adriatic" Mladena Erora koji dodaje da će se od
predviđenih investicija u telekomunikacijske usluge većina
odnositi na ulaganja u pružanje Internet usluga putem kabelske
televizije u Hrvatskoj, u čije su otvaranje i poslovanje i do sada
investirali. Eror je naglasio da je fond CCP do sada u Hrvatskoj već
investirao 15 milijuna eura, većinom u informatičku i Internet
tehnologiju ("GlobalNet" i drugim tvrtkama), ali i u turizam te
preradu hrane. Fond CCP je osnovan, kaže Eror, za izravna ulaganja u
perspektivne tvrtke kojima pružaju i podršku u ostvarivanju
poslovnog plana, a čime stječu i određeni suvlasnički udjel. Pri
tome, Eror ističe da se u jednoj investiciji zadržavaju tri do pet
godina, a nakon što se kapital određene tvrtke uveća iz nje izlaze.
Fond CCP su 1997. sa osnivačkim kapitalom od 30 milijuna američkih
dolara osnovali Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),
Zagrebačka banka d.d., Erste banka, International Finance
Corporation Bank (IFC) te američki privatni investicijski fond
"Advent International". Upravljanje imovinom povjereno je
međunarodnoj tvrtki "Copernicus Partners Ltd." koja je pak u
Hrvatskoj osnovala tvrtku "Copernicus Adriatic" d.o.o.
4. TVRTKE
LUKOVIĆ: SUDSKI SPOR S TEKSTILOM NE UGROŽAVA SIGURNOST BANKE
Uprava Zagrebačke banke odbacila je u ponedjeljak medijske
spekulacije o mogućim posljedicama ishoda slučaja "Tekstil" po
njezino poslovanje, naglasivši kako je "već ostvarena ovogodišnja
tekuća dobit Banke veća od bilo kojeg iznosa vezanog za sudski spor
Tekstila protiv Zagrebačke banke". Tvrtka Tekstil pokrenula je
sudski spor protiv Zagrebačke banke tražeći isplatu potraživanja
od 1.100 kuna uvećanog za kamate iz 1986. na ime osnivačkog kapitala
Banke, koji još nije završen. Nedavno je zagrebački Trgovački sud
treći put naložio nastavak izvršenja potraživanja od Zagrebačke
banke i to u iznosu od 165 milijuna kuna. Prethodni pokušaji naplate
"enormnih iznosa od Zagrebačke banke" (prvotno 56 milijuna pa potom
263 milijuna kuna) otklonjeni su, ističu u ZABA-i, odlukama
Vrhovnog i Ustavnog suda. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke
Franjo Luković na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak
istaknuo je kako konačni ishod spora može biti značajan za
cjelokupno poslovno okruženje u zemlji i da bi značajnije mogao
utjecati na percepciju pravne sigurnosti, domaće i strane
investitore, otvaranje novih radnih mjesta i priliv novih
investicija. Prvi čovjek ZABA-e naglašava kako slučaj već ima
međunarodnu pažnju, budući da bi mogući oštećenici mogli biti
dioničari banke, od kojih su najveći međunarodne tvrtke UniCredito
i Allianz, te da ima važnost za poslovne odluke mnogih domaćih i
stranih poslovnih subjekata o investicijama u Hrvatskoj. Luković
je ponovio kako su poslovni uspjeh i sigurnost poslovanja
Zagrebačke banke neupitni, a već ostvarena ovogodišnja tekuća
dobit banke triput je veća od bilo kojeg iznosa kojim se u javnosti
spekulira. Jedina moguća šteta za banku, ovisno o ishodu tog spora,
je utjecaj na iznos dobiti i poreza na dobit koji će platiti banka,
rekao je Luković. Iz ZABA-e upozoravaju i na ponašanje hrvatskih
institucija u tom sporu, što može imati utjecaja na poslovnu
ulagačku klimu u zemlji. Luković nije želio komentirati tužbu koju
je banka podnijela Ustavnom sudu, kao ni rad Državnog odvjetništva
po kaznenim prijavama koje je Banka podnijela protiv nekih sudaca u
tom sporu. No, napomenuo je također da je čudno što "Banka već 12
godina ne može postići čak ni pokretanje glavne rasprave radi
naplate svojih potraživanja od Tekstila". Direktor Sektora Nova
Europa UniCredita i predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke banke
Paolo Fiorentino kazao je da se zbog slučaja "Tekstil" Unicredito
neće povući iz Hrvatske te da je bit slučaja i u općoj percepciji
kredibiliteta Hrvatske. Iz ZABA-e su pojasnili da je Tekstil tražio
povrat svog osnivačkog uloga u Banci od 1.100 kuna plus kamate, s
čime se presudom složio 1995. zagrebački Trgovački i Visoki
trgovački sud. Tadašnji je ZAP, 1996. prinudno naplatio 5,4
milijuna kuna od banke, koje su isplaćene "fantomskoj karlovačkoj
tvrtki Retag, koja je ugovorom o cesiji bez naknade kupila
potraživanja od Tekstila, koji je, pak, ranije prestajao
postojati". Time je, smatra Luković, izvršen "jedini pravi
dosuđeni iznos u slučaju Tekstil". Vrhovni i Ustavni sud su prije
tri godine prekinuli nastavak ovrhe protiv Zagrebačke banke
naloživši Trgovačkom sudu da ne može nastaviti ovrhu prije nego što
se utvrdi legitimitet stranaka u sporu i visina potraživanja.
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA "AGROKOR" OSNOVICA ZA PLAĆE VEĆA ZA
PET POSTO
"Agrokor" je u petak potpisao sa sindikatima trgovine i
poljoprivrede kolektivni ugovor kojim se za pet posto povećava
osnovica za plaće 11.000 zaposlenih u tom koncernu. S tim
povećanjem prosječna plaća u proizvodnim kompanijama u sastavu
"Agrokora" iznosit će oko 5.000 kuna, a u trgovačkom lancu "Konzum"
oko 3.000 kuna. Kolektivnim ugovorom utvrđena je i božićnica u
visini 1.200 kuna, od čega polovica u gotovini, a polovica u
"Konzumovom" poklon-bonu. Kolektivni ugovor važi godinu dana, a u
travnju će početi pregovori o novom ugovoru. Povećanje plaća i
božićnica stajat će "Agrokor" preko 40 milijuna kuna godišnje,
izjavio je nakon potpisivanja predsjednik koncerna Ivica Todorić.
AGROKOR ISPUNIO SVE OBVEZE U PRIVATIZACIJI SARAJEVSKOG KISELJAKA
Direktor Agencije za privatizaciju Srednjebosanskog kantona
Nikola Grubišić uručio je u srijedu predsjedniku Koncerna Agrokor
Ivici Todoriću Potvrdu o izvršenju svih obveza Jamnice i Agrokora u
tenderskoj privatizaciji Sarajevskog Kiseljaka. Tako je i službeno
potvrđeno da je u razvoj i rekonstrukciju Sarajevskog Kiseljaka
uloženo više od 23 milijuna konvertibilnih maraka (KM) i zaposleno
68 djelatnika. Grubišić je istaknuo kako je riječ o najuspješnijem
privatizacijskom projektu, od njih ukupno 121, koji su obavljeni u
Srednjebosanskom kantonu. Ivica Todorić je istaknuo kako je u Bosnu
i Hercegovinu Agrokor do sada investirao oko 50 milijuna eura,
najavljujući i daljnja ulaganja, posebice u područje mineralnih
voda. Kao rezultat navedenih investicija, povećana je prodaja i
tržišni udio u mineralnoj vodi od 50,5 posto. Krajem prošle godine
proširen je proizvodni program te lansirani novi proizvodi. U prvih
devet mjeseci ove godine Sarajevski Kiseljak ostvario je rekordnu
prodaju i proizvodnju. Tržištu je tako isporučeno 35 posto više
mineralne vode nego u istom lanjskom razdoblju, a povećan je i
izvoz. Očekuje se da će Sarajevski Kiseljak u ovoj godini ostvariti
prihode od 22,3 milijuna KM, uz dobit koja se očekuje od 3,5
milijuna
KM- a.
OTVORENA MODERNIZIRANA KOKINA FARMA
Peradarsko-prehrambena industrija "Koka" iz Varaždina otvorila je
u petak u Novoj Vesi Petrijanečkoj rekonstruiranu i moderniziranu
farma za uzgoj roditeljskih pilića i proizvodnju rasplodnih jaja. U
rekonstrukciju je, prema riječima Dragutina Drka, generalnog
direktora "Vindije", koja je većinski vlasnik "Koke", uloženo 3,5
milijuna kuna. Farma je sagrađena 1974. godine, a i dosad je
proizvodila rasplodni matični podmladak i brojlere. Obnovi se
prišlo zbog povećanja kapaciteta za proizvodnju rasplodnih jaja,
tehnološke i građevinske zastarjelosti farme te niske
produktivnosti.
PRVE TONE VEGETE NA TURSKOM TRŽIŠTU
"Podravka" iz Koprivnice izvezla je u Tursku prvih 100 tona
"Vegete", čime je započela svoj veliki pohod na veliko, 70
milijunsko tursko tržište, a očekuje se da će do kraja godine biti
isporučeno još 100 tona tog svjetski poznatog i priznatog
koprivničkog dodatka jelima. U nazočnosti oko 80 novinara, te više
predstavnika uzvoznika i distributera, u istanbulskom hotelu
"Plaza" priređena je u petak navečer "istarska večera" na kojoj su
služena jela začinjena "Vegetom". Na toj prvoj javnoj turskoj
kušnji "Vegete" bili su i predstavnici "Podravke" i hrvatski
generalni konzul Kamilo Vrana.
LURA VEĆINSKI VLASNIK SOMBORSKOG SOMBOLEDA
Predsjednik Uprave prehrambene industrije Lura Željko Perić i
generalni direktor somborskog proizvođača mliječnih proizvoda
Somboled Branko Popović potpisali su u Somboru Ugovor o strateškom
partnerstvu, temeljem kojeg će Lura dokapitalizacijom u iznosu od 9
milijuna eura postati većinski vlasnik somborske tvrtke. Sredstva
od dokapitalizacije bit će uložena isključivo u razvoj Somboleda, a
sam proces dokapitalizacije trebao bi biti završen tijekom idućih
pet mjeseci, izvijestili su iz Lure. Ugovor između Somboleda i Lure
potpisan je 11. studenoga - mjesec dana nakon potpisivanja Pisma o
namjerama i jednoglasne odluke Skupštine Somboleda o izboru Lure za
strateškog partnera. Tada je rečeno i da će Lura u sljedećih pet
godina u somborsku tvrtku uložiti još 16 milijuna eura. Somborski
Somboled, koji zapošljava 352 radnika, prošle je godine ostvario
poslovni prihod od 12,7 milijuna eura. Somboled ima dnevni
kapacitet prerade mlijeka od 100 tisuća litara, a osim mliječnih
proizvoda, ponajprije sireva, proizvodi i sladoled.
'BIONATURA' S PITKOM VODOM UŠLA NA TRŽIŠTE SRBIJE I CRNE GORE
Zagrebačka tvrtka Bio Natura d.o.o., distributer izvorske vode u
pakiranju od 18,9 litara i dispenzera za vodu (tzv. Watercoolera),
započela je širiti svoje poslovanje na tržište Srbije i Crne Gore.
Kako su u ponedjeljak izvijestili iz Bio Nature, u Beogradu je s
radom započela njihova vlastita istoimena tvrtka koja će početkom
iduće godine krenuti u osvajanje tog tržišta. U Hrvatskoj Bio
Natura ima instalirano desetak tisuća aparata, a procjenjuju da bi
u prvoj godini poslovanja u Srbiji i Crnoj Gori mogli postići pet
tisuća instaliranih uređaja. Dodaju kako bi postizanju tog
rezultata trebala pridonijeti i planirana akvizicija tvrtke Aqua
Une - trenutno najveće beogradske tvrtke koja se bavi takvim
poslom. Aqua Una posjeduje oko dvije tisuće postavljenih aparata te
vlastitu proizvodnju i punionicu izvorske vode. Također, u Bio
Naturi planiraju i izvoz na srbijansko tržište svoje robne marke,
vodu Aquarel u pakiranju od 18,9 litara.
HRVATSKU TVRTKU "OVERSEAS EXPRESS" KUPIO "AUSTRIAN POST"
Hrvatskom tvrtkom "Overseas Express" (OE), koja se u Hrvatskoj bavi
distribucijom/kurirskom dostavom pošiljki "od vrata do vrata", od
početka iduće godine upravljat će kompanija "Austrian Post" iz
Beča, a temeljem kupnje stopostotnog udjela OE-a u listopadu ove
godine. Objavili su to u utorak na konferenciji za novinare čelni
ljudi tvrtke "Overseas Express" i poduzeća "Copernicus Adriatic"
d.o.o. (CA), koja upravlja imovinom međunarodnog privatnog
investicijskog fonda "The Croatia Capital Partnership" (CCP), a
koja je svoj udjel u OE-u prodala "Austrian Postu". Direktor CA
Mladen Eror nije želio reći koliko je iznosio udjel fonda CCP-a u
OE-u, napomenuvši da će, u skladu sa dogovorom, o svemu tome biti
više riječi u siječnju iduće godine kada se očekuje i operativno
preuzimanje OE-a od strane Austrian Posta. No, dodao je da je riječ
o većinskom vlasničkom udjelu kojeg su prodali za 4,6 milijuna
američkih dolara.
HRVATSKE INFORMATIČKE TVRTKE: LANJSKI UKUPAN PRIHOD OD 7,7
MILIJARDI KUNA
Hrvatske informatičke tvrtke (IT) ostvarile su lani ukupan prihod
od 7,7 milijardi kuna, njihova ukupna dobit iznosila je 381,9
milijuna kuna, a u ukupno 1.538 IT tvrtki lani je bilo zaposleno
8.180 djelatnika, podaci su Financijske agencije objavljeni u
posebnom izdanju časopisa Info Trend o "100 najvećih hrvatskih
informatičkih tvrtki". Predstavljanje tog izdanja, kao i pregled
rezultat poslovanja domaćeg informacijsko-komunikacijskog (ICT)
tržišta u 2002. organizirali su FINA i Info Trend na sajmu Info u
sklopu Zagrebačkog velesajma. FINA i Info Trend rade tu ljestvicu
uspješnosti domaćih IT tvrtki već devetu godinu zaredom na temelju
financijskih izvješća koje su tvrtke dostavile Fini do 26. rujna
ove godine za prošlu godinu. Iz rangiranja su izostavljene velike
tvrtke HT, VIPnet i Ericsson Nikole Tesla zbog, kako je rečeno,
činjenice što odskaču od tržišta zbog svoje ekonomske snage. I ove
je godine vodeća po ukupno ostvarenom lanjskom prihodu je
zagrebačka informatička tvrtka M SAN grupa sa 595,2 milijuna kuna
prihoda ili 66,87 posto većem prihodu nego 2001, a ona je i na prvom
mjestu po ostvarenoj dobiti od 25,1 milijuna kuna, koja je porasla
za 31,36 posto. Druga po ukupnom prihodu je tvrtka Recro sa 332,5
milijuna kuna, a treća tvrtka Elektromagic sa 209 milijuna kuna.
Među 400 najvećih domaćih tvrtki po ukupnom prihodu, njih 10 je
informatičkih. Hrvatsko IT tržište lani je raslo 14,7 posto u
odnosu na godinu prije. U Hrvatskoj je lani, po podacima IDC-a, IT
potrošnja iznosila 485,7 milijuna dolara, što u usporedbi s
svjetskom IT potrošnjom od 851,6 milijardi dolara, predstavlja tek
0,06 posto. Žitnik procjenjuje da bi 2003. rast domaćeg IT tržišta
mogao iznositi 11 posto, dok bi potrošnja mogla dosegnuti između
560 i 600 milijuna dolara, ovisno od tečaja dolara.
RIJEČKI JADRAN HOTELI OSTVARILI DOBIT OD 1,3 MILIJUNA KUNA
Hotelsko-turistička tvrtka Jadran hoteli iz Rijeke u prvih je devet
ovogodišnjih mjeseci poslovala s neto dobiti od 1,3 milijuna kuna,
što je 21 posto manje nego u istom razdoblju lani. Kako su istaknuli
u toj tvrtki, takav je rezultat prije svega posljedica kasnijeg
otvaranje Uvale Scott. Unatoč smanjenom fizičkom obimu na razini
društva (12 posto manje noćenja) bilježe se samo tri posto manji
poslovni prihodi, kako zbog većeg broja individualnih gostiju,
tako i zbog viših cijena. Prema podacima o devetomjesečnom
poslovanju koje su Jadran hoteli dostavili Varaždinskoj burzi,
ukupni su prihodi tvrtke u tom razdoblju iznosili 17,47 milijuna
kuna. Istodobno, ukupni rashodi bili su 16,1 milijun kuna ili 0,3
posto manji. U tvrtki su istaknuli kako su sve svoje obveze
podmirivali bez ikakvih poteškoća, odnosno u roku te kako nemaju
nikakvih problema s likvidnošću.
LUKA PLOČE: PROMET PREMAŠIO MILIJUN TONA
Preko navoza Luke Ploče u prvih deset mjeseci ove godine
pretovareno je 1.046.136 tona tereta, što je 16 posto više nego u
istom prošlogodišnjem razdoblju, objavio je u ponedjeljak Odjel za
istraživanje tržišta pločanske luke.Time je već ostvaren ukupni
prošlogodišnji lučki promet od oko milijun tona tereta. Od toga je
95 posto tereta bilo namijenjeno području Bosne i Hercegovine.
UGOVOR O ZAJMU ZA IZGRADNJU DIONICE AUTOCESTE ŽUPANJA-LIPOVAC
Hrvatske autoceste (HAC) potpisale su srijedu u Osijeku s Europskom
bankom za obnovu i razvoj (EBRD) ugovor o zajmu od 45 milijuna eura,
namijenjenih izgradnji posljednje dionice autoceste Zagreb-
Lipovac od Županje do Lipovca, duljine 29,4 kilometara. Početak
građevinskih radova predviđen je za proljeće 2004., a puštanje u
promet ove dionice za kraj 2006. godine, čime će 10. autocestovni
koridor Ljubljana-Bregana-Zagreb-Lipovac-Beograd, na području
Hrvatske biti dovršen. Ugovor o zajmu potpisali su predsjednik
Uprave Hrvatskih autocesta Stanko Kovač i direktor Grupe za
infrastrukturu Europske banke za obnovu i razvoj Gavin Anderson.
Istodobno je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak potpisao
ugovor o državnom jamstvu za ovaj zajam. Zajam je ugovoren na rok od
18 godina, uz tri godine povlaćenja i 15 godina otplate, uz
promjenjivu kamatnu stopu, temeljenu na šestomjesečnom EURIBOR-u,
uvećanom za maržu EBRD-a od jedan posto.
POTPISAN UGOVOR O GRADNJI DIONICE AUTOCESTE RUPA-RIJEKA
Ugovor o građenju za radove na dionici autoceste Rupa-Rijeka od
Jurdana do Permana, vrijedan 70,3 milijuna kuna, potpisali su u
ponedjeljak u Rijeci predstavnici Hrvatskih autocesta i izvođača
radova - Kamen-Ingrada, Ingre i Hidrogradnje. Dionica Jurdani -
Permani bit će dugačka 4,5 km, a na njoj će biti izgrađena dva
nadvožnjaka i četiri podvožnjaka. Početak građenja predviđen je
nakon potpisivanja ugovora, a rok izgradnje 12 mjeseci. Prva
dionica autoceste Rupa- Rijeka od Jušića do Jurdana, duljine 3,7 km
je u izgradnji, a u funkciji bi trebala biti do početka sljedeće
turističke sezone.
POTPISAN SPORAZUM O SUFINANCIRANJU RESTRUKTURIRANJA
"BRODOSPLITA"
Direktor splitskog brodogradilišta "Brodosplit" Predrag Čudina i
župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja potpisali su u srijedu
Sporazum o zajedničkom sufinanciranju programa restrukturiranja
"Brodosplita", vrijedan nešto više od 344 tisuće kuna. Čudina je
kazao da je "Brodosplit" priveo kraju fazu reorganiziranja pa može
početi i restrukturiranje što je preduvjet konkuriranja na sve
zahtjevnijem svjetskom tržištu. "Program je podijeljen u dva
dijela, jedan dio se odnosi na program edukacije menandžmenta.
Drugi dio se odnosi na program restrukturiranja brodogradilišta u
smislu odvajanja njegove osnovne djelatnosti od drugih koje nemaju
direktne veze s brodogradnjom, kazao je Čudina, dodavši kako su
europska i svjetska brodogradilišta takvo restrukturiranje već
provele, te da se ne smije zaostajati.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
SLOVENSKI PREMIJER ROP OTVORIO ZASJEDANJE CEFTA-E
Na Brdu kod Kranja započeo je u petak sastanak osam država članica
CEFTA-e, Srednjoeuropskog područja slobodne trgovine, među njima i
hrvatske koju na sastanku predstavlja ministar gospodarstva Ljubo
Jurčić. Kako je pozdravljajući sudionike sastanka rekao domaćin,
slovenski premijer Anton Rop, CEFTA u proteklih deset godina svog
djelovanja nije samo ojačala ekonomske i trgovačke odnose između
država koje u njoj sudjeluju nego predstavlja i svojevrsnu
čekaonicu u pripremama za ulazak u EU. Sudionici sastanka ocjenjuju
dosadašnji razvoj ekonomske suradnje, s osobitim osvrtom na
probleme u vezi sa zaštitnim mjerama nekih država u poljoprivredi.
Očekuje se da će se na sastanku donijeti zajednička izjava, a
rezultati će popodne biti prezentirani na konferenciji za
novinare. Republika Hrvatska je od 1. ožujka 2003. godine
punopravna članica CEFTA-a, uz Poljsku, Češku Republiku,
Sloveniju, Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku.
6. SINDIKATI
PRIVATIZACIJA PIK-A VRBOVEC - SINDIKAT TRAŽI SOCIJALNU KLAUZULU
Ako Vlada ne prihvati zahtjev da se u ugovor o privatizaciji PIK-a
Vrbovec unese socijalna klauzula koja će spriječiti masovno
otpuštanje radnika, sindikati ne mogu jamčiti socijalni mir,
odnosno da će novi vlasnik normalno preuzeti tvrtku, rečeno je na
konferenciji za novinare Hrvatske udruge sindikata (HUS), održanoj
u utorak. HUS traži od tvrtke "Gavrilović", kao potencijalnog kupca
PIK-a Vrbovec, da u iduće tri godine zadrži sve radnike osim onih
koji će dobrovoljno otići, a višku radnika isplati otpremnine u
iznosu od oko 6.000 kuna po godini staža, rekao je predsjednik HUS-a
Zdenko Mučnjak. Konsolidacija PIK-a Vrbovec trajala je gotovo tri
godine i dosad je stajala stotine milijuna dolara, ali usprkos tome
PIK i dalje posluje s gubitkom od 100 milijuna kuna godišnje, a za
nastavak normalnog rada trebalo bi osigurati još 100 milijuna kuna,
rečeno je na konferenciji.
RADNICI "INDUSTROGRADNJE" IZ DONJE LOMNICE U ŠTRAJKU
Radnici "Industrogradnje" iz Donje Lomnice u utorak su počeli
štrajk zbog neisplaćenih plaća za rujan, nepoštivanja kolektivnog
ugovora i odbijanja Uprave da komunicira s Novim sindikatom koji
zastupa radnike, izvijestio je tajnik toga sindikata Tomislav Kiš.
U grupaciji "Industrogradnje" ukupno je zaposleno oko 1.000
radnika, od čega polovica štrajka, a radi se o zaposlenima u
tvrtkama "Niskogradnja" i "Izoind". Njihove prosječne plaće iznose
između 2.500 i 3.000 kuna. Kiš dodaje da će radnici nastaviti
štrajkati ako ne postignu dogovor s predstavnicima Uprave.
7. UDRUGE
HUP: 43 POSTO PROMETA MESA U HRVATSKOJ NIJE EVIDENTIRANO
Oko 43 posto prometa mesa i mesnih prerađevina u Hrvatskoj nije
evidentirano, procjena je Udruge prehrambene industrije,
poljoprivrede i šumarstva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Po procjenama Udruge, od ukupno potrošenih količina osnovnih vrsta
mesa u Hrvatskoj (goveđe, juneće, svinjsko i meso peradi) i mesnih
prerađevina u količini od 261 tisuće tona, putem raznih oblika
legalne kupnje potrošači nabave 140 tisuća tona, ili 57 posto, dok
112 tisuća tona (43 posto) sa stanovišta potrošnje pripada sivoj
ekonomiji. Kad bi kompletan promet mesa i mesnih prerađevina prošao
kroz porezne škare, državni proračun bio bi bogatiji 1 i 1,2
milijarde kuna, procjenjuje udruga poljoprivrede.
8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI, SKUPOVI
O IZVOZU HRVATSKIH PROIZVODA NA TRŽIŠTE NJEMAČKE
U poticanju izvoza hrvatskih proizvoda na njemačko ali i ostala
tržišta Europske unije značajnu ulogu trebale bi imati inozemne
konzultantske tvrtke, koje će poduzetniku pomoći kod izvoza,
budući su dobro upoznate s tržištem zemlje iz koje dolaze. Istaknuo
je to direktor Sektora za malo gospodarstvo Hrvatske gospodarske
komore (HGK) Milivoj Jurišić na predavanju na temu izvoza hrvatskih
proizvoda na njemačko tržište, održanom u ponedjeljak. Skup su
organizirali Sektor za malo gospodarstvo Hrvatske gospodarske
komore (HGK) i konzultantska tvrtka DRS Duffner Renz Schlegel &
Partner" iz Stuttgarta. Jurišić ističe kako uloga konzultanata
nije samo da pomažu hrvatskim tvrtkama u izvozu, već bi istodobno
trebali poticati strane investitore na ulaganja u Hrvatsku.
NA ZV-U OTVORENI SAJMOVI INFO, INTERLIBER I EDUCA PLUS
Na Zagrebačkom velesajmu u utorak su otvorene tri specijalizirane
sajamske priredbe - 35. međunarodni sajam informacijske
tehnologije, telekomunikacije i novih medija "INFO 2003", 26.
međunarodni sajam knjiga i učila "INTERLIBER" i prva Izložba
poslovnog obrazovanja i upravljanja ljudskim resursima "Educa
plus". Sajmove, koji će održavaju do 15. studenoga, na prigodnoj je
svečanosti, otvorio potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić.
NA INFO-U ODRŽANA KONFERENCIJA ICT I PODUZETNIŠTVO
U sklopu sajma Info, Zagrebački velesajam i zagrebački Fakultet
elektrotehnike i računarstva, uz partnerstvo tvrtke Microsoft
Hrvatska, organizirali su danas skup "ICT & poduzetništvo", na
kojem je istaknuta važnost primjene informacijsko-komunikacijsku
tehnologije (ICT) u poslovnom okruženju. Izvršni direktor
Microsoft Hrvatska Davor Majetić ističe da je u interesu njihove
tvrtke razvoj domaćih tvrtka, napose malih poduzetnika koji će
koristiti Microsoft tehnologiju. Majetić smatra da se poduzetnici
u poslovanju moraju odlučiti između kopiranja ili inovativnosti,
jer, smatra, trećeg puta nema. ICT može pomoći poduzetnicima u
poslovanju i olakšavanju poslovanja, istaknuto je, a zbog
osmišljavanja usluga potrebno je znati razmišljanja poduzetnika.
SVEČANO OBILJEŽENI EUROPSKI TJEDAN TE SVJETSKI I HRVATSKI DAN
KVALITETE
U organizaciji Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK) i Državnog
zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo te pokroviteljstvo
Ministarstva za europske integracije srijedu je u Zagrebu
obilježen 9. Europski tjedan kvalitete, Svjetski i Hrvatski dan
kvalitete, kao i 10. godišnjica obnavljanja HDK. Otvarajući skup,
predsjednik HDK Božidar Ljubić rekao je kako bi ova svečanost
zapravo trebala otvoriti mjesto široj raspravi o značaju
upravljanja kvalitetom u cilju poboljšanja konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva. Tajnica Ministarstva za obrt, malo i
srednje poduzetništvo (MOMSP) Dubravka Bišćan istaknula je kako je
to ministarstvo unazad tri godine permanentno radilo na povećanju
kvalitete u njihovom resoru. Tako je za poticaje certificiranja
MOMSP do sada odobrio oko 8,5 milijuna kuna i time posredno ili
neposredno učestvovalo u certifikaciji točno 449 obrtnika ili
tvrtki. Dapače, dodala je Bišćan, upravo će u srijedu i samom
Ministarstvu biti dodijeljen certifikat ISO 9001/2002 za
upravljanje kvalitetnom.
OKRUGLI STOL O FINANCIRANJU MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA VENTURE
KAPITALOM
U organizaciji Centra za politiku razvoja malih poduzeća (CEPOR) i
Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo u četvrtak je u
Zagrebu održan okrugli stol o financiranju poduzetničkih pothvata
i financiranju malih i srednjih poduzeća s potencijalom rasta
"Investiranje 'strpljivog' kapitala". Trenutno u financiranju
poduzetnika dominiraju bankarska sredstva, na uštrb 'venture
capitala' - zajedničkog, 'strpljivog' kapitala, kao specijalnog
oblika formalnog investiranja, rečeno je na okruglom stolu. Taj je
okrugli stol organiziran u cilju pokretanja rasprave o značaju
venture kapitala i neformalnih izvora financiranja (sredstvima
obitelji, prijatelja, poslovnih partnera i drugih osobnih izvora)
poduzetničkih pothvata u Hrvatskoj. Naime, istraživanja u okviru
Global Entrepreneurship Monitor projekta, u kojima Hrvatska
sudjeluje od 2002. godine, pokazala su da je odnos između venture
kapitala i neformalnih izvora financiranja uvelike u korist
neformalnih izvora. U Hrvatskoj se, pak, venture capital
industrija tek razvija, a neformalni oblici financiranja se čak ni
na koji način ne prate niti se ikako stimuliraju.
9. POSEBAN PRILOG
SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI - POZORNOST VANJSKOM DUGU
Zadržavanje stope gospodarskog rasta od najmanje 5 posto godišnje,
uz nisku stopu inflacije od 2 do 3 posto godišnje, smanjenje broja
nezaposlenih na manje od 200.000, uz maksimalnu stopu
nezaposlenosti 10 posto, uvođenje međustope PDV-a od 12 posto za
poljoprivredu, prehranu i turizam, naglasci su iz izlaganja
premijera Ivice Račana na u srijedu započetom 11. savjetovanju
Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Ova je Vlada donijela
dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja, prema kojoj bi BDP po
stanovniku u sljedećih desetak godina trebao biti udvostručen u
odnosu na 2001. godinu, a nezaposlenost prepolovljena uz
zadržavanje stabilnog makroekonomskog okvira, kazao je Račan pred
nekoliko stotina dužnosnika, ekonomista i gospodarstvenika koji će
tijekom trodnevnog savjetovanja raspravljati o ekonomskoj
politici Hrvatske u 2004. Veliku pozornost sudionici rasprave
održane u utorak posvetili su pitanju duga, posebice problemu
inozemnog duga. Tako premijer Ivica Račan ističe da svi relevantni
analitičari napominju da zaduženost Hrvatske još nije visoka i da
ne predstavlja prepreku daljnjem rastu i razvoju. Hrvatska se
ocjenjuje srednje zaduženom zemljom i nitko ne dovodi u pitanje
sposobnost otplate naših dugova, kazao je. Po podatcima koje je
iznio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski
vanjski dug Hrvatske krajem rujna iznosio je 19,9 milijardi dolara,
a ocjenjuje da bi do kraja godine mogao narasti na 21 milijardu.
Prirast duga u prvih devet mjeseci ove godine bio je 4,6 milijardi
dolara nominalno, ili 3,4 milijarde realno (bez utjecaja
međuvalutnih promjena), rekao je. Rohatinski smatra da je s oko 70
posto prirasta inozemnog duga izravno upravljala ekonomska
politika, odnosno da su Vlada, Sabor i državne institucije svojim
djelovanjem ili pak njegovim izostankom bitno utjecali na
potražnju za inozemnim kreditima. Po njegovim riječima, gotovo
polovica vanjskog duga pod kontrolom je države, jer je i dio duga
poduzeća ostvaren uz državna jamstva, a najveći dio duga
stanovništva uvozom trajnih potrošnih dobara. Rast vanjskog duga u
posljednje tri godine rezultat je rasta investicija i stagniranja
štednje, kazao je Rohatinski. Guverner ocjenjuje da su ciljevi
monetarne politike u ovoj godini uglavnom ostvareni - prepolovljen
je rast plasmana banaka, smanjene su kamatne stope, inflacija je
niska, a tečaj stabilan. No, nije ostvareno smanjenje robnog
deficita i usporavanje vanjskog duga. Nije provedena efikasna
mjera kapitalnih restrikcija, a HNB se, kaže Rohatinski, za to se
nije odlučila jer bi to, bez mjera i utjecaja ostalih politika moglo
dovesti do financijske krize. Napominje, međutim, da u budućnosti
takve mjere nisu isključene.