STRATEGIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA DO 2010.-DUGOROČNI RAST POZITIVNIH UČINAKA

ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, dokumentom kojeg je prihvatila hrvatska Vlada, predviđa se dugoročni rast pozitivnih učinaka od turizma, jačanje pozicije turizma kao važnog činitelja u ukupnom gospodarskom rastu i razvoju zemlje, a za što je više nego do sada potrebno zajedničko djelovanje privatnog i javnog sektora u turizmu.#L# Nacionalna Strategija razvoja turizma do 2010. temelji se na dobrim turističkim rezultatima i povećanoj potražnji za Hrvatskom zadnjih nekoliko godina, procjenama trenutnih i budućih trendova na međunarodnom turističkom tržištu, ali i na očuvanju prirodne i kulturne baštine u skladu sa održivim razvojem. Osnovni cilj Strategije je do 2010. zaposliti oko 380 tisuća ljudi u turizmu, a njegov ukupni izravni i neizravni učinak "podići" na oko 12,6 milijardi dolara. To znači i povećanje udjela turizma u BDP-u na oko 29 posto (sada se procjenjuje na oko 22 posto), dok bi izravni prihod od turističke potrošnje u 2010. hrvatskom izvozu doprinosio sa 7,5 milijardi dolara. Za ostvarenje tog glavnog cilja potrebno je realizirati deset postavljenih podciljeva među kojima se ističe uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije. Taj bi se proces trebao okončati najkasnije do početka 2005. godine kako bi se, uz nove vlasnike, podigla kvaliteta postojećih smještajnih kapaciteta na prosječnih 4 zvjezdice. To će, kako se očekuje, omogućiti i ulazak već zainteresiranih poznatih i međunarodno priznatih hotelskih lanaca u Hrvatsku, a čije upravljanje hotelima jamči i bolju popunjenost kapaciteta tijekom godine. Do 2005. trebalo bi donijeti i prostorne planove razvoja hrvatskog turizma kako na državnoj, tako i na lokalnim razinama, a u cilju očuvanja postojećih prirodnih resursa i onemogućavanja već započete devastacije prostora izgradnjom apartmana. U tom smislu prednost će imati izgradnja malih obiteljskih hotela i pansiona, kao i obnova starih kuća u skladu sa tradicionalnom arhitekturom. To bi, kako se predviđa Strategijom, do 2006. dovelo i do veće konkurentnosti Hrvatske ne samo na međunarodnom turističkom tržištu nego i na tržištu kapitala. Vezano za izgradnju prometne infrastrukture i autocesta u Hrvatskoj do 2008. se po Strategiji predviđa i postizanje optimalne organizacije prometa u službi turizma (svih vrsta prijevoza) te povećanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i terminalima. Uz te ciljeve i rokove za njihovo ostvarenje Strategija predviđa i niz kontinuiranih procesa, od kojih se neki već provode u Hrvatskoj zadnje dvije godine. Tako je potrebno nastaviti razvoj cjelovitije ponude turističkih destinacija, ne samo na obali nego i u unutrašnjosti zemlje, među kojima se posebno naglašava razvoj golfa, avanturističkog i seoskog turizma te veća ponuda zabavnih, sportskih i kulturnih sadržaja. Distribucija i korištenje modernih trendova komunikacije i marketinga u promociji također treba biti učinkovitija, a u vezi toga, kao i ostalog, važno je i stalno educiranje zaposlenih u turizmu na svim razinama. Uz to potrebno je više nego do sada poticati proizvodnju organske hrane i njen plasman kroz turizam, a u svemu je potrebno poštivanje visokih ekoloških standarda. U svemu tome važna je i uloga države koja treba osigurati porezni status hrvatskog turizma tako da bude konkurentan ostalim zemljama (smanjenje stope PDV-a na bar 7 posto), zakonskim aktima omogućiti kvalitetniji nastavak privatizacije, kao i sufinancirati izgradnju bar dva golf terena i jednog termalnog centra. Potrebno je uspostaviti i sustav mjera subvencioniranja i poticaja profesionalizacije privatnog smještaja. Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2010. zajednički su izradili Ministarstvo turizma, zagrebački Institut za turizam, njemačka razvojno-investicijska agencija DEG te međunarodna konzultantska tvrtke "McKinsey&Company". (Hina) tam ds