FR-FRANCUSKA-ZAPOŠLJAVANJE-Politika FRANCUSKA: POTREBA ZA IMIGRACIJOM piše: Frano CetinićPARIZ, 9. studenoga (Hina) - Francuska, kao i ostale članice Europske unije, suočena je s dvostrukim izazovom s borbom protiv "divlje" ili
ilegalne imigracije, i sa sve izraženijom potrebom za "ekonomskom imigracijom" da bi se održale postojeća ravnoteža u odnosu radnog i neradnog dijela stanovništva.
piše: Frano Cetinić
PARIZ, 9. studenoga (Hina) - Francuska, kao i ostale članice
Europske unije, suočena je s dvostrukim izazovom s borbom protiv
"divlje" ili ilegalne imigracije, i sa sve izraženijom potrebom za
"ekonomskom imigracijom" da bi se održale postojeća ravnoteža u
odnosu radnog i neradnog dijela stanovništva.#L#
U zemlji koja broji oko 3 milijuna nezaposlenih, i u kojoj 7,5 posto
ukupnog stanovništva čine useljenici (ne računajući one
"ilegalne", kojima se po definiciji, ne zna broja) ovo je pitanje na
dnevnom redu već treću godinu, točnije od rujna 2000. i tada
objavljenog "alarmantnog" izvještaja Ujedinjenih naroda, po kojem
će EU do 2025. biti potrebno 159 milijuna useljenika, samoj
Francuskoj 760 tisuća godišnje, ili ukupno 23 milijuna u istom
razdoblju.
Izvještaj UN je doživio oštre kritike jer je pošao od jednostavnih
projekcija demografskih podataka i regresivne stope nataliteta u
zemljama Europske unije, ne uzimajući u obzir druge varijable.
Po jednom od njegovih "najsmjelijih" scenarija, naime, EU u
razdoblju od 1995. do 2050. potrebno čak milijardu i 400 milijuna
imigranata, od toga 94 milijuna samo Francuskoj.
U studenom prošle godine, francuski Komesarijat za Plan objavljuje
svoju studiju: "Imigracija, tržište rada i integracija" te
ustvrđuje da se u Francusku godišnje legalno useljava 70 do 100
tisuća stranaca, temeljem "obiteljskog okupljanja", privremene
ili trajne radne dozvole ili radi školovanja, i da je, povrh toga,
Francuskoj godišnje potrebno do 20 tisuća dodatnih useljenika.
Naposljetku, koncem prošlog mjeseca - 29. listopada - istoga dana
kad je u Nacionalnoj skupštini usvojen novi zakonski projekt o
imigraciji, kojim se pooštravaju uvjeti ulaska i boravka u zemlji -
Ekonomsko-socijalno vijeće objavljuje svoj izvještaj u kojem se
ono zalaže za povećanje broja useljenika po stopi od 10 tisuća
godišnje po osnovici od 70 tisuća legalnih useljenika u prošloj
godini.
S jedne strane, dakle, novi zakon kojim se otežavaju uvjeti boravka
stranaca u zemlji - produljenje, na primjer s tri na pet godina,
roka za dobivanje "boravišne iskaznice", a s druge, izvještaj koji
predlaže "otvaranje putova za legalni ulazak", "olakšanje procesa
obnove boravišnih iskaznica", uvođenje "viza s ograničenim
trajanjem" i "kontrolirano useljenje", posebno kvalificirane i
visoko kvalificirane radne snage.
Također se ukazuje da u Francuskoj veliki broj mladih, oko 20 posto,
izlazi iz škola s niskim kvalifikacijama (dok je europski prosjek 9
posto), a ni broj diplomiranih studenata, oko 150 tisuća, ne
odgovara potrebama, posebno ne u zdravstvu, gdje je već sada svaki
treći kirurg stranog porijekla.
No, ova ideja, da bi "ekonomska imigracija" mogla riješiti
tradicionalne boljke francuskog društva, nije jednodušno
prihvaćena, pa se ukazuje i na činjenicu da su izvještaj podržala 83
glasa u Ekonomsko-socijalnom vijeću, 78 ih je bilo protiv, a 24
uzdržana, dok Nacionalna agencija za zapošljavanje (ANPE) podsjeća
na postojanje velikih unutarnjih rezervi radne snage, ponajprije
oko 3 milijuna onih koji traže posao.
I dok kritičari "ekonomske imigracije" ukazuju na to da je EU već
postala prva useljenička destinacija, ispred SAD i Kanade (s
milijun i 400 tisuća legalnih ulazaka godišnje, spram 850 tisuća u
slučaju SAD i Kanade zajedno), zagovornici ovoga "čarobnog
rješenja" ponavljaju kako i s takvom rekordnom stopom useljenja
udio useljeničke populacije u ukupnom stanovništvu Europske unije
jedva prelazi 5 posto.
Od jednog euro-summita do drugog, ovo se pitanje odlaže, rješavaju
se samo hitni sigurnosni aspekti, pa je tako i za posljednjeg
europskog vijeća u Bruxellesu, 16. i 17. listopada, odbačen bio
talijanski prijedlog o uvođenju "imigrantskih kvota".
Francuski predsjednik Jacques Chirac odbio je tada, kao i njemački
kancelar Gerhard Schroeder, i sam prijedlog da se politika
useljeničkih kvota samo spomene u zaključcima summita.
(Hina) fcet br
(Hina) fcet br