ZAGREB, 7. studenoga (Hina)ZAGREB - Hrvatska nema nikakvih izgleda ući u Europsku uniju 2007. godine, rekao je u petak direktor britanskog Kraljevskog instituta za međunarodne poslove Victor Bulmer-Thomas tijekom svog izlaganja na
međunarodnoj konferenciji koja se pod nazivom "NATO-EU i jugoistočna Europa" do subote održava u Zagrebu. "Vjerujem da će Hrvatska biti pozvana na pregovore, ali ona u EU neće ući prije Rumunjske - dakle, vjerojatno ne prije 2012.", rekao je Bulmer- Thomas, nakon što je procijenio da Rumunjska u uniju, nakon ovotjedne procjene Europske komisije, neće ući prije 2010. Bugarska i Rumunjska imale su zajednički "ciljani datum" ulaska u uniju 2007., što Rumunjska neće uspjeti ostvariti, ali je Bulmer- Thomas odbacio mogućnost da je Hrvatska "pretekne" i prije nje uđe u uniju. Prema njegovim riječima, teoretski je to moguće, ali je praktički nemoguće da Hrvatska zatvori 31 poglavlje 'acquis communautairea' u tako kratkom vremenu", rekao je Britanac.LJUBLJANA - Sudionici plenarnog zasjedanja CEFTA-e, koje je u petak održano na Brdu kod Kranja, ocijenili su u svojoj izjavi nakon sastanka da je potrebno zadržati dobru suradnju koja je među državama članicama postignuta u proteklih deset godina postojanja CEFTA-e, osobito u razini trgovinske suradnje. To bi se trebalo
ZAGREB, 7. studenoga (Hina)
ZAGREB - Hrvatska nema nikakvih izgleda ući u Europsku uniju 2007.
godine, rekao je u petak direktor britanskog Kraljevskog instituta
za međunarodne poslove Victor Bulmer-Thomas tijekom svog izlaganja
na međunarodnoj konferenciji koja se pod nazivom "NATO-EU i
jugoistočna Europa" do subote održava u Zagrebu. "Vjerujem da će
Hrvatska biti pozvana na pregovore, ali ona u EU neće ući prije
Rumunjske - dakle, vjerojatno ne prije 2012.", rekao je Bulmer-
Thomas, nakon što je procijenio da Rumunjska u uniju, nakon
ovotjedne procjene Europske komisije, neće ući prije 2010.
Bugarska i Rumunjska imale su zajednički "ciljani datum" ulaska u
uniju 2007., što Rumunjska neće uspjeti ostvariti, ali je Bulmer-
Thomas odbacio mogućnost da je Hrvatska "pretekne" i prije nje uđe u
uniju. Prema njegovim riječima, teoretski je to moguće, ali je
praktički nemoguće da Hrvatska zatvori 31 poglavlje 'acquis
communautairea' u tako kratkom vremenu", rekao je Britanac.
LJUBLJANA - Sudionici plenarnog zasjedanja CEFTA-e, koje je u petak
održano na Brdu kod Kranja, ocijenili su u svojoj izjavi nakon
sastanka da je potrebno zadržati dobru suradnju koja je među
državama članicama postignuta u proteklih deset godina postojanja
CEFTA-e, osobito u razini trgovinske suradnje. To bi se trebalo
održati i nakon što se 1. svibnja iduće godine EU pridruže Poljska,
Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija, a u CEFTA-i ostanu samo
Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Za to je posebno zainteresirana
Slovenija koja s Hrvatskom ima veliku trgovinsku razmjenu, budući
će se ona od 1. svibnja odvijati po propisima koje predviđa sporazum
o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i Hrvatske, a ne bilateralni
sporazum o slobodnoj trgovini. Slovenska ministrica za ekonomske
odnose Tea Petrin najavila je da će članice CEFTA-e koje iduće
godine ulaze u EU zatražiti da se sporazumi s Hrvatskom, Bugarskom i
Rumunjskom prilagode kako se ne bi pogoršali uvjeti trgovanja.
LJUBLJANA - Slovenija je u petak i službeno prosvjedovala zbog,
kako se navodi u noti slovenskog ministarstva vanjskih poslova
upućenoj hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani, proširenja
postojećeg uzgajališta školjaka u Savudrijskoj vali o kojemu su
proteklih dana izvješćivali slovenski mediji, a što je umaška
zadruga Sargus zanijekala. "Očekujemo da će se hrvatska strana u
skladu s obvezama međunarodnog prava koja izviru iz načela mirnog
rješavanja sporova suzdržati svih postupaka koja bi mogla ugroziti
sporazumno rješenje granične problematike", navodi se u priopćenju
slovenskog ministarstva vanjskih poslova. Slovenija, kako se
navodi, očekuje da će hrvatski organi sami djelovati na
"sprječavanju incidentnih situacija i jednostranih akata koji
zadiru u teritorijalno more Slovenije, a na uzgajalištu školjaka
uspostaviti "prijašnje stanje".
SKOPLJE - Izaslanstvo hrvatskog Ministarstva za europske
integracije, predvođeno pomoćnikom ministra Orsatom Miljenićem,
boravilo je u četvrtak i petak u posjetu Skoplju i s makedonskim
kolegama razgovaralo o hrvatskim iskustvima u pripremama za
podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Tijekom posjeta s
predstavnicima Sektora za eurointegracije vlade Makedonije
razmijenjena su iskustva o usuglašavanju nacionalnog
zakonodavstva s europskim, jačanju institucionalne strukture,
obuci državnih službenika, koordinaciji strane pomoći i
informiranju javnosti o europskim procesima. Razgovaralo se i o
radu na pripremama za odgovore na Upitnik Europske komisije koje je
Hrvatska predala početkom listopada.
PARIZ - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov francuski kolega
Jacques Chirac na svom su kratkom sastanku u petak razgovarali o
više važnih globalnih pitanja, među ostalim i o stanju u Iraku i
bliskoistočnom mirovnom procesu, priopćila je Chiracova
glasnogovornica. Catherine Colonna novinarima je nakon tih
razgovora rekla da je cilj Putinova kratkog posjeta bio "nastavak
dijaloga između naših dviju zemalja o međunarodnim odnosima,
preciznije o Iraku, Bliskom istoku i Iranu". Dodala je da su odnosi
službenoga Pariza i Moskve "ojačali" uoči američke invazije na
Irak, protiv koje su bili Francuska, Rusija i Njemačka. U Parizu na
dnevnome redu nisu bili kršenja ljudskih prava u Čečeniji ili
istraga o Jukosu, najvećoj ruskoj naftnoj kompaniji, teme koje su u
Rimu mučile europske dužnosnike.
KOPENHAGEN - Ministri vanjskih poslova Danske, Pet Stig Moeller i
Švedske, Leila Freivalds distanirali su se u petak od šefa
talijanske vlade Silvia Berlusconija koji je stao u obranu politike
ruskog predsjednika Vladimira Putina u Čečeniji. "Politika Danske
i Europske unije (EU) u pogledu čečenskog sukoba je jasna: mi
priznajemo teritorijalnu cjelovitost Rusije. Ali rusko ponašanje
prema svojim vlastitim državljanima u Čečeniji izaziva jaku
zabrinutost", izjavio je Per Stig Moeller, prenosi danska agencija
Ritzau. On je podsjetio da je EU na više europskih summita
kritizirala ponašanje ruske vojske u Čečeniji, a govori Silvia
Berlusconija, izvršnog predsjednika EU su u suprotnosti s
europskim stavom koji se nije promijenio.
BEOGRAD - Nacionalni savjet za suradnju s Haškim tribunalom na
sjednici u petak nije donio ikakvu konkretnu odluku povodom haških
optužnica protiv četvorice vojnih i policijskih generala. Na
sjednici, kojoj je prisustvovao i specijalni tužitelj za ratne
zločine Vladimir Vukčević, razmotrena su pravna pitanja u vezi s
haškim optužnicama protiv policijskih generala Vlastimira
Đorđevića i Sretena Lukića, te vojnih generala Nebojše Pavkovića i
Vladimira Lazarevića, kaže se u priopćenju objavljenom nakon
sjednice Nacionalnog savjeta.
SARAJEVO - Zamjenik američkog državnog tajnika Marc Grossman
prenio je u petak članovima Predsjedništva BiH uvjeravanja
službenog Washingtona kako će američke postrojbe ostati u BiH
"koliko god to bude potrebno" zajedno s ostalim vojnim snagama koje
međunarodna zajednica ima u toj zemlji, priopćeno je iz državnog
Predsjedništva. Grossman je u Sarajevu boravio u sklopu svoje
turneje po zemljama regije sastavši se najprije iza zatvorenih
vrata s predstavnicima najznačajanih političkih stranaka koje
djeluju u BiH. Članovi bosanskohercegovačkog državnog vrha, stoji
u priopćenju, prenijeli su Grossmanu kako u BiH postoji opći
konsenzus o potrebi ostanka američkih vojnika što je uvjet jačanja
mira i opće stabilnosti u regiji.
MOSTAR - Stabilizacijske snage (SFOR) u BiH će do početka sljedećeg
ljeta uništiti svo nepotrebno oružje i streljivo Vojske Federacije
BiH i Vojske RS koje predstavlja opasnost za budućnost BiH, izjavio
je u petak zapovjednik SFOR-ove višenacionalne brigade general
Marin Bello Crespo. On je naglasio da je trenutačno prioritet
uništavanje oružja Vojske RS. Dodao je da su su entitetske vojske u
BiH do sada bile kooperativne u uništavanju nepotrebnog
naoružanja. Crespo je izvijestio kako je u zoni odgovornosti
njegove SFOR-ove brigade (jugoistočna područja BiH) počela i
akcija prikupljanja zaostalog oružja pod nazivom "Od vrata do
vrata". Također je upozorio da je na području cijele BiH trenutačno
pola milijuna zaostalih mina.
RIJAD - Sjedinjene Države objavile su u petak da su teroristi vrlo
blizu izvođenja napada u Saudijskoj Arabiji te da će SAD u subotu
zatvoriti svoje diplomatske misije u ovoj zemlji Perzijskog
zaljeva kako bi razmotrile sigurnosnu situaciju. U naputku koje je
objavilo američko veleposlanstvo u Rijadu rečeno je da je
"veleposlanstvo nastavilo dobivati vjerodostojne informacije o
tome da su teroristi u Saudijskoj Arabiji prešli iz faze planiranja
u fazu izvođenja planiranih napada u kraljevstvu". S obzirom na
ozbiljnost postojeće prijetnje, veleposlanstvo u Rijadu i američki
generalni konzulati u Džedi i Dhahranu zatvorit će se u subotu kako
bi se razmotrila sigurnosna situacija.
KIRKUK - Eksplozija je izazvala veliki požar naftovoda blizu
Kirkuka, 260 km sjeverno od Bagdada, rekao je u petak navečer
agenciji France Presse jedan dužnosnik North Oil Company.
Eksplozija je odjeknula oko 17 sati po srednjoeuropskom vremenu i
oštetila naftovod između grada Kirkuka i polja Al-Debs, precizirao
je Jouma Ahmed, šef odjela za prevenciju požara ove iračke
kompanije. Prema njegovim riječima, ekipa koja je poslana na teren
ne može se trenutačno od vatre i gustoga dima približiti samom
mjestu događaja, no procjenjuje se da će do sutra ujutro požar biti
ugašen. Naftovodi na sjeveru Iraka su često na meti sabotaža.
ANKARA - Turska je odlučila da neće slati vojnike u Irak i tako
pomagati Sjedinjenim Državama, svojem partneru iz NATO-a, da smiri
poslijeratni Irak, objavili su u petak turski vladini izvori.
Kao jedina islamska zemlja NATO-a, Turska nije znala kako reagirati
na američki rat u Iraku, pa je prvo zabranila američkim vojnicima da
napadnu s turskoga teritorija, a onda je, nakon puno natezanja,
prošli mjesec pristala poslati vojnike kako bi pomogla svojem
najvećem savezniku u okupaciji Iraka. Sad se službena Ankara
ponovno predomislila. Odluci o slanju turske vojske u Irak, koji je
nekad bio dio Otomanskoga Carstva, snažno su se protivili Vijeće za
upravu Irakom te irački Kurdi.
MOSKVA - U Rusiji je u petak počela predizborna kampanja za
parlamentarne izbore 7. prosinca, a kandidati za parlament nisu
sigurni kako da reagiraju na akciju ruskoga predsjednika Vladimira
Putina protiv lokalnih "oligarha", u sklopu koje je uhićen i
poznati naftni tajkun Mihail Hodorkovski. Blok Ujedinjena Rusija,
koji podupire predsjednika Vladimira Putina, i snažni komunisti iz
oporbe, prema istraživanjima mišljenja javnosti u znatnoj
prednosti pred manjim konkurentima, održali su svoje prve skupove u
Moskvi i drugim gradovima i tako počeli jednomjesečnu bitku za
mjesta u državnoj Dumi, donjem domu ruskoga parlamenta.
Vjeruje se da će predizbornom kampanjom do izbora 7. prosinca
dominirati tradicionalne teme - ublažavanje siromaštva, socijalni
stanovi, održavanje reda i mira te borba protiv korupcije.
ANKARA - Turska je u petak dala naslutiti da bi se ciparski
pregovori o ujedinjenju mogli nastaviti nakon prosinačkih izbora
ciparskih Turaka, iako je njihov vođa Rauf Denktash odbacio mirovni
nacrt UN-a. Turska je pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Država i
Europske unije, u koju želi ući, da Denktasha posjedne za
pregovarački stol. EU je u srijedu upozorio Tursku da će izostanak
dogovora naštetiti turskoj molbi za ulazak u Uniju. Pregovori o UN-
ovu prijedlogu propali su u ožujku ove godine kad ga je Denktash
odbacio. Prijedlog je predviđao federalnu središnju vlast, široku
autonomiju dviju etničkih zajednica i nešto razmjene teritorija.
TBILISI - Gruzijski predsjednik Eduard Ševarnadze u petak se
navečer putem državne televizije obratio naciji i pozvao
stanovništvo da ostane mirno, uoči velikih manifestacija koje je
najavila oporba u glavnom gradu Tbilisiju kako bi zatražila njegovu
ostavku. "Ne bojim se ljudi koji će sutra doći u Tbilisi. Spreman
sam se susresti s njima i govoriti o svim pitanjima. Spreman sam na
dijalog", dodao je. U toj bivšoj sovjetskoj kavkaskoj republici
stanje je i dalje napeto, a u petak navečer još se čekaju konačni
rezultati parlamentarnih izbora održanih u nedjelju, za koje
oporba smatra da su obilježeni prevarama.
TIRANA - Europska unija upozorila je u petak Albaniju da treba
ubrzati reforme umjesto da troši energiju na unutarnje sukobe, ako
želi što prije sklopiti sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s
Unijom. To je prvi put otkako su predsjednik Europske komisije
Romano Prodi i albanski premijer Fatos Nano pokrenuli pregovore o
stabilizaciji i pridruživanju u siječnju ove godine da je Bruxelles
upozorio Albaniju na sporost reformi.
COLOMBO - Predsjednica Šri Lanke Chandrika Kumaratunga pozvala je u
petak sve političke stranke u zemlji da sudjeluju u osnivanju vlade
nacionalnog pomirenja kako bi se okončala kriza. "Pozivam vas da
stvorimo veliki savez domoljubnih snaga i da osnujemo vladu
nacionalnog pomirenja", rekla je Kumaratunga, dodavši da je
"spremna razgovarati sa svim strankama pa i s premijerom" Ranilom
Wickremesingheom, čija je drugačija politika prema tamilskim
tigrovima dovela do sukoba s njom i do izbijanja krize u zemlji.
(HIna) br br
(HIna) br br