ZAGREB, 31. listopada (Hina)RIM - Za razvojne projekte u balkanskim zemljama od 2004. do 2006. godine uložit će se 685 milijuna eura sredstava Europske unije, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Svjetske
banke, piše u petak "Corriere della Sera". Europska komisija uložit će 35 milijuna eura, a spomenute banke još 650 milijuna eura čemu valja pridodati i zanimanje talijanskih banaka za ulaganja da bi se došlo do brojke od gotovo 700 milijuna eura, piše list i dodaje da su za ulaganja su zainteresirane i talijanske banke San Paolo i UniCredito. Ciljana područja financiranja su projekti infrastrukture, razvitak malih i srednjih poduzeća. RIM - Hrvatsko ministarstvo financija i talijansko ministarstvo ekonomije potpisat će 4. studenoga u Zagrebu sporazum o dva modela suradnje, u obuci i tehničkoj suradnji, rekao je u petak hrvatski veleposlanik u Rimu Drago Kraljević. Na temelju tog sporazuma organizirat će se posebna suradnja tri talijanske regije s tri hrvatske županije u čemu će talijanska strana osigurati sredstva i tehničku pomoć, a hrvatska strana logistiku. Organizirat će se obuka, seminari, laboratoriji po načelima Europske unije, a obuhvatit će se sve oblasti od regionalnog razvitka do zaštite okoliša. To je ključna priprema hrvatskih županija uoči ulaska
ZAGREB, 31. listopada (Hina)
RIM - Za razvojne projekte u balkanskim zemljama od 2004. do 2006.
godine uložit će se 685 milijuna eura sredstava Europske unije,
Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i
Svjetske banke, piše u petak "Corriere della Sera". Europska
komisija uložit će 35 milijuna eura, a spomenute banke još 650
milijuna eura čemu valja pridodati i zanimanje talijanskih banaka
za ulaganja da bi se došlo do brojke od gotovo 700 milijuna eura,
piše list i dodaje da su za ulaganja su zainteresirane i talijanske
banke San Paolo i UniCredito. Ciljana područja financiranja su
projekti infrastrukture, razvitak malih i srednjih poduzeća.
RIM - Hrvatsko ministarstvo financija i talijansko ministarstvo
ekonomije potpisat će 4. studenoga u Zagrebu sporazum o dva modela
suradnje, u obuci i tehničkoj suradnji, rekao je u petak hrvatski
veleposlanik u Rimu Drago Kraljević. Na temelju tog sporazuma
organizirat će se posebna suradnja tri talijanske regije s tri
hrvatske županije u čemu će talijanska strana osigurati sredstva i
tehničku pomoć, a hrvatska strana logistiku. Organizirat će se
obuka, seminari, laboratoriji po načelima Europske unije, a
obuhvatit će se sve oblasti od regionalnog razvitka do zaštite
okoliša. To je ključna priprema hrvatskih županija uoči ulaska
Hrvatske u EU.
ZAGREB - Ako se razmotre politički aspekti i gospodarska
ostvarenja, Hrvatsku ne bi trebalo razlikovati od Bugarske i
Rumunjske, izjavio je u četvrtak njemački kancelar Gerhard
Schroeder u "Dnevniku plus" HTV-a, odgvarajući na pitanje o
mogućnosti pristupanja Hrvatske EU 2007. godine. "Hrvatska se na
pozitivan način približava Europskoj Uniji. Radi se o
najstabilnijoj zemlji u regiji, a ostvarenja ove hrvatske Vlade
potpuno su pozitivna. Uložen je veliki napor i rezultati se vide",
rekao je Schroeder i istaknuo da "Hrvatska treba EU, ali i EU treba
Hrvatsku". Schroeder je u četvrtak posjetio Zagreb kao prvi
kancelar u bilateralnom posjetu od hrvatske državne neovisnosti.
WASHINGTON - Hrvatska je na 53. mjestu u svijetu po konkurentnosti
gospodarstva, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF)
objavljenom u četvrtak u Washingtonu. Na prvom mjestu je Finska
koja ima najkonkurentije gospodarstvo i najbolje uvjete
poslovanja, a slijede Sjedinjene Države, Švedska, Danska i Tajvan,
rečeno je u godišnjem izvješću WEF-a, Globalna konkuretnost 2003-
2004. Poredak je temeljen na istraživanju WEF-a u 102 zemlje, koje
ocjenjuje konkurentnost uzimajući u obzir ključne čimbenike koji
utječu na ekonomski rast, posebice makroekonomske uvjete,
kvalitetu javnih institucija i infrastrukture te tehnološko
stanje. Hrvatska je po konkuretnosti u ovoj godini u odnosu na 2002.
pala za tri mjesta. Hrvatska je posebice dobro ocijenjena prema
tehnološkom indeksu dospjevši na 41. mjesto, dok je prema kvaliteti
javnih institucija na 67. mjestu, a makroekonomskim uvjetima na 55.
mjestu što ju je ukupno dovelo na 53. mjesto po konkuretnosti.
MOSKVA - Vodeći ruski i međunarodni listovi osudili su u petak
blokiranje dionica ruske naftne kompanije Jukos, ustvrdivši da se
Kremlj vratio staljinističkim metodama kojima će uništiti poslovnu
klimu u zemlji. Ugledni ruski poslovni list Vedomosti upozorava da
se sada sve ruske tvrtke suočavaju s prijetnjom nacionalizacije.
Ako predsjednik Vladimir Putin ponovno ne osudi blokiranje 44
postotnog udjela u Jukosu, bit će to jasan signal da je odlučio
obnoviti autoritarnu vlast sovjetskog tipa, piše list. Londonski
Financial Times piše da je blokiranje dionica proporcionalno
preoštra mjera u odnosu na optužbe protiv Hodorkovskog, uhićenog u
subotu pod optužbama za prijevaru i izbjegavanje plaćanja poreza.
WASHINGTON - Predstavnički dom američkog Kongresa velikom je
većinom u petak odobrio 87,5 milijardi američkih dolara za američke
misije u Iraku i Afganistanu i obnovu Iraka. Senat bi prijedlog
zakona trebao podržati u ponedjeljak, čime će američki predsjednk
George W. Bush dobiti tražena sredstva za okupaciju i obnovu Iraka u
idućih godinu dana. Za američku misiju u Iraku i Afganistanu
namijenjeno je 65 milijardi dolara, a za obnovu Iraka 18,6
milijardi dolara. Konačna verzija zakona sav novac za obnovu
predviđa kao darovnice iako je većina zastupnika u oba doma
podupirala zahtjeve da naftom bogati Irak vrati polovicu novca.
NEW YORK - Svrgnuti irački predsjednik Sadam Husein možda igra
ključnu ulogu u orkestriranju i vođenju napada na američke snage u
Iraku, objavio je kasno u četvrtak američki dnevnik The New York
Times (NYT), pozivajući se na izjave visokih američkih dužnosnika.
Dužnosnici su to izjavili na temelju izvješća obavještajnih služi u
kojima stoji da Husein djeluje kao vođa oružanog otpora, vjerojatno
iz svoga uporišta na nekoj lokaciji blizu Tikrita, njegova rodnoga
grada, piše list. Pentagon zasad nije komentirao pisanje dnevnog
lista.
LONDON - Bivši ministar Kenneth Clarke, poražen na posljednjim
izborima za predsjednika britanske Kozervativne stranke, odlučio
je ne kandidirati se ponovno za tu dužnost, čime Michael Howard
ostaje jedini kandidat za nasljednika Iana Duncana Smitha kojemu je
u srijedu izglasano nepovjerenje. "Svi moji prijatelji znaju da mi
ne pada na pamet da se ponovno kandidiram", rekao je Clarke za Sky
News. Eurofil Kenneth Clarke smatran je jedinim mogućim
protukandidatom Michaelu Howardu. Rok za podnošenje kandidature
istječe 6. studenoga, a prvi izborni krug bit će 11. studenoga.
PRIŠTINA - Komentirajući jučerašnju inicijativu Skupštine Kosova
za izmjenu i dopunu Ustavnog okvira Kosova, civilni upravitelj UN-a
na Kosovu, Harri Holkeri izjavio je kasno sinoć iz New Yorka za
medije na Kosovu kako se "Ustavni okvir ne može izmijeniti u
Prištini nego samo u Vijeću Sigurnosti UN-a u New Yorku. "Odluku o
budućem statusu Kosova... ne može donijeti ni Skupština Kosova niti
Skupština Srbije. To pitanje je u rukama Vijeća sigurnosti UN-a"
rekao je Holkeri u New Yorku gdje je podnio redovito tromjesečno
izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o stanju na Kosovu.
VILNIUS - Litavski predsjednik Rolandas Paksas u četvrtak je
odlučno odbacio da je imao bilo kakve veze s kriminalnim miljeom,
nazivajući izvješće službi sigurnosti u kojem se iznose takve
tvrdnje zavjerom protiv njega. "Kategorički opovrgavam te
izmišljotine. Ograđujem se od svih današnjih pokušaja da me se
poveže s kriminalnim miljeom", rekao je Paksas u priopćenju.
Privatna TV postaja LNK objavila je u četvrtak navečer da su
predsjednik države i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost
Remigijus Acas identificirani u izvješću koje su tajne službe
predale najvišim dužnosnicima parlamenta. Paksas, bivši
akrobatski pilot, postao je predsjednik Litve nakon iznenađujuće
pobjede na izborima u siječnju ove godine.
JERUZALEM - Nakon gotovo tri mjeseca potpune blokade mirovnog
procesa, Izrael obnavlja svoje kontakte s Palestincima, objavio je
u petak izraelski radio. Izraelski ministar obrane Shaul Mofaz
rekao je za Vojni radio da će se idući tjedan sastati s višim
palestinskim dužnosnicima. Izraelski premijer Ariel Sharon rekao
je u četvrtak u Tel Avivu da je Izrael spreman nastaviti pregovore s
Palestincima. Izraelsko-palestinski pregovori prekinuti su nakon
samoubilačkog napada na autobus u Jeruzalemu 19. kolovoza u kojem
je poginulo više od 20 ljudi.
(Hina) rt
(Hina) rt