NOVO SELO PALANJEČKO, 29. listopada (Hina) - Šumu pitomog kestena u Hrvatskoj, pogođenu bolešću raka kore, potrebno je pod hitno zaštiti, ali uz to organizirati i gospodarenje njome, zaključili su danas šumarski stručnjaci na raspravi
u Novom selu Palanječkom kod Siska, područja s najviše kestenove šume u Hrvatskoj.
NOVO SELO PALANJEČKO, 29. listopada (Hina) - Šumu pitomog kestena u
Hrvatskoj, pogođenu bolešću raka kore, potrebno je pod hitno
zaštiti, ali uz to organizirati i gospodarenje njome, zaključili su
danas šumarski stručnjaci na raspravi u Novom selu Palanječkom kod
Siska, područja s najviše kestenove šume u Hrvatskoj. #L#
Kako očuvati i kako gospodariti šumom kestena pogođenu bolešću raka
kore koja se u Hrvatskoj pojavila 1955., pitanja su o kojima su
danas raspravljali stručnjaci Hrvatskih šuma, Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog
instituta Jastrebarsko i Hrvatskog šumarskog društva.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski rekao je da je
rak kestenove kore gotovo potpuno uništio kestenove sastojine.
Zbog toga sada imamo samo 15.000 hektara kestenovih šuma, a najviše
ih je (49 posto) na području Siska, 31 posto na području Karlovca te
15 posto na zagrebačkom području. Kesten se nalazi pojedinačno i na
gotovo 120.000 hektara šuma, zajedno s drugim vrstama kao što su
kitnjak, bukva, grab.
Kako bi zaštitili šumu pitomog kestena od daljnjeg izumiranja
šumari će ih proglasiti zaštićenima, rekao je Ledinski.
Naveo je da je važnost kestena u tome što je jedina vrsta u kojoj se
sve koristi - od cvijeta, ploda, lista do samoga drveta.
Naveo je da postoje stotine načina kao plasirati plod kestena, a da
je unatoč tome zasada praktički neiskorišten.
Zvonko Rožić, voditelj Uprave šuma Sisak, rekao je da se nekada
kestenovo drvo koristilo za građu i razne kolce, a da su danas zbog
bolesti već i mlada stabla deformirana i suha i koriste se jedino za
proizvodnju tanina.
Međutim, i proizvodnja tanina je upitna, postoje samo tri tvornice
u svijetu, a jedna je na sreću, u Sloveniji, gdje stabla kestena
plasiramo i time pokrivamo samo izravne troškove.
Tanin je prah koji se dobiva i iz kore kestena, a upotrebljava se i u
obradi kože.
(Hina) bma sšh
(Hina) bma sšh