TRIBINA VIJEĆA ZA RAZVOJ O (NE)RAZVIJENOSTI DOMAĆEG TRŽIŠTA KAPITALA

ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Hrvatski financijski, posebice bankarski sektor, dosegnuo je značajnu razinu stabilnosti, no razvoj tržišta kapitala izostao je, barem što se tiče obujma aktivnosti te razvoja mogućnosti za investicije na tom tržištu.#L# Ustvrdio je to otvarajući današnju tribinu Vijeća za razvoj posvećenu razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj jedan od članova Inicijativnog odbora Vijeća Žarko Primorac, dodavši kako se domaće tržište razvijenim može smatrati vjerojatno samo po velikom broju sudionika. O nerazvijenosti tržišta kapitala govori i podatak da se oko 180 milijardi kuna ili gotovo 90 posto imovine ukupnog hrvatskog financijskog sektora nalazi u bankama, koje na tržištu kapitala imaju jako malu ulogu, istaknuo je predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda (OMF) Dinko Novoselec. Iako se učestalo ističe kako su upravo mirovinski fondovi 'glavni igrači' na domaćem tržištu kapitala, dodao je, oni trenutno raspolažu s imovinom 'tek' nešto većom od 4 milijarde kuna ili oko 2 posto ukupne imovine hrvatskog financijskog sektora. Razlog takve situacije je, drži Novoselec, konzervativnost odnosno nesklonost promjenama svih resornih institucija države, ali i samih sudionika na tržištu, pa tako i banaka. Stoga predlaže da se posebice banke stimulira da svoju imovinu ponude na tržištu, primjerice sekuritizacijom, odnosno pretvaranjem kredita u neki od vrijednosnih papira. I direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga drži da se u poticanje razvoja tržišta kapitala ne treba ući samo zbog činjenice da će ono uskoro postati premalo za mirovinske fondove, već i zbog 300 do 400 tisuća malih dioničara u Hrvatskoj. Dodaju li se njima još i vlasnici udjela u imovinskim fondovima te ostale osobe izravno ili neizravno povezane s tržište, svi oni predstavljaju još veći potencijal za rast i razvoj. Da se unazad tri godine i nije dogodilo ništa značajnije na tržištu kapitala, izuzev zakonski uvjetovanog uvrštenja 240 društava u kotacije Javnih dioničkih društava (JDD), govori i činjenica da je uvod u raspravu o ovoj temi bila prezentacija iz veljače 2001. godine. Jedan od njenih autora i članova Inicijativnog odbora Vijeća za razvoj Josip Galinec ističe kako je ona, nažalost, i danas posve aktualna. (Hina) rub ds