GOTOVO POLOVICA HRVATSKIH PTICA NA CRVENOJ LISTI

ZAGREB, 25. listopada (Hina)- Gotovo polovica ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj našla se na netom objavljenoj Crvenoj listi, a čak četvrtina njih smatra se visoko ugroženim.#L# Rezultati su to prvog cjelovitog pregleda stanja ugroženosti hrvatskog ptičjeg svijeta, kojeg su za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja izradili stručnjaci stogodišnjeg Zavoda za ornitologiju HAZU iz Zagreba. Hrvatska pripada u ornitofaunom najbogatije, najraznolikije i u pogledu zaštite ptica najvažnije europske zemlje, ali je samo 40 posto njezinih ptica sigurno i ne smatra se da su ugrožene. Od ukupno 375 svih ptičjih vrsta, 88 njih je pod višim kategorijama ugroženosti, od čega 77 gnjezdarica, 18 negnijezdećih i sedam koje spadaju u obje vrste, navodi se u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske. Ako se ne poduzmu odlučne mjere, bogatstvo ptičjeg svijeta u neposrednoj će budućnosti veoma brzo nestajati, kažu autori Dragan Radović, Jelena Kralj, Vesna Tutiš i Davor Ćiković. Lov i krivolov utječe na najviše ugroženih vrsta (78 posto) i to najčešće u Dalmaciji. U dolini Neretve poprima katastrofalne razmjere. Najugroženije su ptice vlažnih staništa i močvara, čak 46 posto svih ugroženih su močvarice. Uređivanje rijeka i smanjivanje poplavnih područja, prema stručnjacima, veća je opasnost od lova jer djeluje nepovratno. Po ugrožavanju ptičjih staništa slijede poljodjelstvo, turizam i uređivanje šuma. Čak 18 hrvatskih gnjezdarica je kritično ugroženo i prijeti im neposredna opasnost od izumiranja, a slična bi sudbina mogla zadesiti i dvije negnijezdeće vrste. Najvažnija područja za zaštitu ugroženih vrsta su Podunavlje i donje Podravlje (22 vrste), Posavina i šaranski ribnjaci diljem Slavonije (po 21 vrsta), sjeverna Dalmacija (11 vrsta), donje Poneretvlje (10 vrsta ) i druga. Kritično ugrožene vrste su mali vranac, stepski sokol, sova močvarica, šljuka kokošica, blistavi ibis, patka gogoljica, patka kreketaljka, vlastelica, mala čigra, crvenonoga prutka, veliki ronac i crnoprugasti trstenjak. Njihove populacije procijenjene su na manje od 50 negnijezdećih ptica u Hrvatskoj i manje od 25 parova u gnijezdećim populacijama. Područje im je vrlo smanjeno ili rascjepkano, a broj im se smanjuje. U Hrvatskoj je izumrlo 13 ptičjih vrsta među kojima su: ćelavi ibis, tankokljuni pozviždač, čakora, droplja, bjelonokta vjetruša i orao klokotaš, a orao krstaš sveden je na jedan par koji se povremeno pari u Istočnoj Slavoniji. Od ukupno zabilježenih 375 vrsta u Hrvatskoj 231 je gnjezdarica što je više od gotovo svake male i srednje europske zemlje. Međutim, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta, što je više nego u većini velikih europskih država (Poljska 73, Njemačka 68, Velika Britanija 55). (Hina) iluc vl