ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Josip Jugec danas je ustvrdio da su ovlašteni zastupnici šest udruga proisteklih iz Domovinskog rata, među kojima je i Zdenka
Farkaš iz "Apela", još u proljeće pristali da se "Zid boli" iz Selske ceste premjesti na Mirogoj.
ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Predsjednik Saveza udruga obitelji
zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Josip Jugec danas je
ustvrdio da su ovlašteni zastupnici šest udruga proisteklih iz
Domovinskog rata, među kojima je i Zdenka Farkaš iz "Apela", još u
proljeće pristali da se "Zid boli" iz Selske ceste premjesti na
Mirogoj. #L#
Reagirajući na napise u medijima vezane uz novi Spomen-park na
Mirogoju, Jugec je u priopćenju naveo da "Zdenka Farkaš sada
osporava rad Povjerenstva za konačno zbrinjavanje 'Zida boli',
premda je njegov član".
Naglasio je da je na zajedničkom sastanku u ožujku ove godine
dogovoreno da se "Zid boli" premjesti na Mirogoj i da novi Spomenik
svim hrvatskim braniteljima i civilima stradalim u Domovinskom
ratu idejno mora apsorbirati "Glas hrvatske žrtve - Zid boli",
odnosno da premješteni Zid boli treba biti osnovni element
spomenika sveobuhvatnom stradanju u Domovinskom ratu.
Na tom je sastanku, navodi u priopćenju Jugec, također zaključeno
da na zgradi bivšeg sjedišta UNPROFOR-a u Selskoj ulici, gdje je
sada "Zid boli", treba postaviti obilježje s tekstom o svim
relevantnim podatcima o vremenu i razlozima nastanka "Zida boli",
kao apela međunarodnoj zajednici za vrijeme srpske agresije na
Hrvatsku, kao i podatak o premještanju "Zida boli".
Voditeljica "Apela" Zdenka Farkaš tada je zadužena da izradi
povjesnicu, odnosno povijesni prikaz sveukupne vrijednosti "Glasa
hrvatske žrtve - Zida boli", budući da je 1993. bila inicijator
njegove gradnje, kaže Jugec.
U povodu 10. obljetnice podizanja "Zida boli", 26. rujna, Farkaš se
usprotivila premještanju "Zida boli", ocjenjujući kako ga je bolje
obnoviti ondje gdje je njegovo povijesno mjesto, pred sjedištem UN-
a.
"Zid boli", napravljen od opeka na kojima su imenima poginulih,
ubijenih, zarobljenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila,
počele su podizati njihove obitelji 26. rujna 1993. kao apel
međunarodnoj zajednici za humanost i ljudska prava. Zid sadrži
13.650 opeka koje podsjećaju na nestale i poginule osobe.
Deset godina poslije, zid je dijelom urušen, u dva navrata je
oštećen, a u jednom su incidentu sudjelovala i četvorica pijanih
pripadnika SFOR-a zbog čega je oštro prosvjedovala hrvatska
Vlada.
(Hina) pp/bdj sp
(Hina) pp/bdj sp