ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Potpredsjednik Vlade Goran Granić ocijenio je da u današnjoj saborskoj raspravi o Interpelaciji o Vladinim postupcima u "slučaju generala Ante Gotovine" nije rečeno ništa novo i da nisu izneseni novi
argumenti, te je istaknuo kako Vlada ostaje pri stajalištu da odvjetničkom timu generala Gotovine ne može dati tražene dokumente dok se ne legitimiraju pri Haaškom sudu.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Potpredsjednik Vlade Goran Granić
ocijenio je da u današnjoj saborskoj raspravi o Interpelaciji o
Vladinim postupcima u "slučaju generala Ante Gotovine" nije rečeno
ništa novo i da nisu izneseni novi argumenti, te je istaknuo kako
Vlada ostaje pri stajalištu da odvjetničkom timu generala Gotovine
ne može dati tražene dokumente dok se ne legitimiraju pri Haaškom
sudu. #L#
Interpelaciju je prije gotovo šest mjeseci predložilo 55
zastupnika na prijedlog Klub-a HSLS-a. Zastupnici su tada od Vlade
zatražili da odvjetničkom timu generala Gotovine u roku od sedam
dana podastre na uvid dokumentaciju koju je dostavila Haaškom
sudu.
Goran Granić je na saborskoj sjednici ponovio kako Vlada
dokumentaciju ne može davati odvjetnicima koji nisu legitimirani i
ne surađuju s Haaškim sudom.
Na prigovor HSLS-ovca Joška Kontića da je dokumentacija iz
Hrvatskoga državnog arhiva dana na uvid jednom optuženiku za ratne
zločine u Ahmićima koji je u bijegu, potpredsjednik Granić je
odgovorio da je riječ o dokumentima koji su, u vrijeme rata,
izvučeni iz BiH i smješteni u Hrvatskoj.
No, kako je kazao, nad njima Vlada nema ovlasti, nego odvjetnici
optuženika koji su legitimirani u Haagu, te Haaško tužiteljstvo. Za
to Vlada ne izdaje odobrenja, jer ta dokumentacija pripada BiH i
njemu će biti vraćena, dodao je.
Oporbeni klubovi u raspravi su upozorili na neodrživost optužnice
protiv generala Gotovine, posebice dijelova u kojima se govori o
etničkom čišćenju 200.000 Srba s područja tzv. krajine, o
"prekomjernoj uporabi topništva u Kninu" i dijelova u kojima se
spominju imena osoba navodno ubijenih u "Oluji"', za koje se
naknadno dokazalo da su žive i da se nalaze u Srbiji.
Oporbeni zastupnici isticali su da je optužnica protiv generala
Gotovine pokušaj redefiniranja hrvatske povijesti te da u pitanje
dovodi Domovinski rat i vojno-redarstvene operacije kojima je
oslobođen okupirani teritorij Republike Hrvatske.
Oporba je također ocijenila da je Vlada svojim nedjelovanjem
skrivila takvo stajalište Haaškog suda, a kao jednu od pogrješaka
vlasti navela je i Rezoluciju o suradnji s Haagom iz travnja 2001.,
kojom je Haagu priznata nadležnost nad osloboditeljskim akcijama
"Bljeskom" i "Olujom". Nakon te rezolucije u Hrvatsku su počele
stizati prve haaške optužnice vezane uz te vojno-redarstvene
operacije, navodi oporba.
Vladinu tvrdnju da je generalu Gotovini najviše štetilo što mu je
bivša HDZ-ova Vlada 1998. onemogućila da dade iskaz pred haaškim
istražiteljima oporba odbacuje kao neutemeljenu. Oporbeni
zastupnici ističu da je i tada bila riječ o osporavanju nadležnosti
Haaškog suda nad "Bljeskom" i "Olujom"', na čemu je, smatraju,
trebala inzistirati i sadašnja vlast.
Zastupnici su pak vladajuće koalicije odgovarali da je bivša (HDZ-
ova) vlast Haagu izručila znatno više optuženika od sadašnje, koja
je u Haag poslala samo Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića
Štelu. Istaknuli su i veliku zaslugu Vlade u obrani generala Petra
Stipetića, Rahima Ademija i Janka Bobetka, za što Vladi, smatraju,
treba odati priznanje, umjesto da joj se spočitava udvorništvo
prema Haaškom sudu.
O razmotrenoj interpelaciji zastupnici će glasovati sutra, a
sjednica je nastavljena raspravom o godišnjem izvješću Državnog
odvjetništva.
(Hina) ibob sp
(Hina) ibob sp