ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Razred za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas tri javna predavanja u povodu 60. obljetnice Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja
Hrvatske - ZAVNOH-a, najvišega organa revolucionarne narodne vlasti u Hrvatskoj za Narodonooslobodilačke borbe (NOB).
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Razred za društvene znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas
tri javna predavanja u povodu 60. obljetnice Zemaljskoga
antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske - ZAVNOH-a,
najvišega organa revolucionarne narodne vlasti u Hrvatskoj za
Narodonooslobodilačke borbe (NOB).#L#
Hrvatski sabor pokrovitelj je svih priredaba kojima se obilježava
šest desetljeća ZAVNOH, kojemu je temelj antifašistička
demokracija i dio je kontinuiteta državnosti na koji se Hrvatska
uvijek pozivala, istaknuo je u pozdravnome slovu potpredsjednik
Hrvatskoga sabora akademik Vlatko Pavletić.
Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan nada se pak da će i predavanja
trojice akademika - Hodimira Sirotkovića, Dušana Bilandžića i
Petra Strčića biti još jedan značajan korak koji će pridonijeti
novim spoznajama o ZAVNOH-u.
Skupu je nazočio Mauricije Magašić - jedan od devetorice još živih
vijećnika ZAVNOH-a koji je istaknuo kako je skup u vodećoj
hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj ustanovi još jedna prigoda da se
na znanstveni način progovori o ZAVNOH-u kao o istinskome nositelju
hrvatske državotvorne ideje.
Magašić, koji je zakoračio u deveto desetljeće života, istaknuo je
kako je za današnju samostalnu hrvatsku državu palo previše žrtava
tijekom Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata te da bi danas
trebalo razvijati tekovine ZAVNOH-a.
Kad je pak riječ o čelniku ZAVNOH-a Vladimiru Nazoru, kojega je
Magašić osobno poznavao, istaknuo je da može posvjedočiti da je
Nazoru bilo istinski stalo do obnove hrvatske državnosti.
Premda su, kako je rekao akademik Dušan Bilandžić, okolnosti
spriječile ostvarenje daleko ambicioznije zamisli o proslavi 60.
obljetnice ZAVNOH-a, ipak smatra da bi se hrvatski znanstvenici
morali prihvatiti zahtjevnoga posla i izvršiti reviziju hrvatske
povijesti.
Govoreći o ZAVNOH-u u kontekstu hrvatske državnopravne povijesti,
akademik Hodimir Sirotković ustvrdio je da su stečevine
antifašizma i ZAVNOH-a bile pravne pretpostavke za izlazak
Hrvatske iz bivše jugoslavenske zajednice i stvaranje samostalne
države.
Sirotković je postavio i pitanje zašto bi mi danas u Hrvatskoj zbog,
kako je rekao, "starih mržnji" negirali vlastiti doprinos
hrvatskoga naroda antifašističkoj koaliciji koja i danas vlada u
svijetu. A doprinos maloga hrvatskoga naroda pobjedi antifašizma,
ustvrdio je, bio je u odnosu na druge među najvećima.
Za temu svojega izlaganja - diskontinuitet zavnohovske Hrvatske,
akademik Bilandžić rekao je da je provokativna i nedovoljno
istražena. Smatra da je kontinuitet ZAVNOH-a bio i ostao
"presječen" od kraja Drugoga svjetskoga rata do sredine 60-tih. S
tim u vezi postavio je i hipotezu da je do toga moralo doći te da se,
neovisno od ideologije, morala uspostaviti revolucionarna
diktatura.
Na pitanje pak tko je sjedinio Istru s maticom zemljom - endehaška
ili zavnohovska Hrvatska, akademik Petar Strčić odgovorio je da NDH
i Kraljevina Jugoslavije nisu uspjele čak ni zakoračiti u Istru.
Po njegovim riječima najrelevantniji povijesni dokumenti o
pripadnosti Istre i njezinu sjedinjenju s maticom domovinom
Hrvatskom, na koje se znanstvenik može sa sigurnošću osloniti,
odluke su AVNOJ-a i ZAVNOH-a koje je u rujnu 1943. potpisao akademik
Vladimir Nazor te odluke njegova podređenog tijela - Okružnoga i
Pokrajinskog NOO-a Istre.
(Hina) ip mc
(Hina) ip mc