ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Regija/Europa=============Le Monde/Pariz - Europa privlači BalkanPočetkom listopada Richard Holbrooke, pokrovitelj Daytonskih sporazuma i Bernard Kouchner, visoki predstavnik UN-a na Kosovu od 1999. do
2001., posjetili su Sarajevo, Beograd i Prištinu, mjesta na Balkanu, gdje su donedavno obojica imala važnu ulogu, analizira "Le Monde".Francusko-američki dvojac, koji je u najmanju je ruku neobičan za sadašnje napete prekoatlantske veze, mogao je u Beogradu, gdje su se prilike uvelike promijenile, utvrditi da se Srbi slažu u jednom: budućnost SCG je u Europskoj uniji koja je jamac povezivanja sa Zapadom, nakon razdoblja Titove vladavine i pogubnog ludila Miloševićeva desetljeća, piše list.Sugovornicima s Kosova koji svoju budućnost ne zamišljaju u "velikoj Albaniji", već u europskom prostoru, Holbrooke i Kouchner u biti su rekli: nema ni neovisnosti ni Europe ne budete li poštovali prava Srba, dodaje list.Istu privlačnost Europa ima i za Bosnu i Hercegovinu, ističe "Le Monde", napominjući da je institucijska shema proizašla iz rata i
ZAGREB, 14. listopada (Hina) -
Regija/Europa
=============
Le Monde/Pariz - Europa privlači Balkan
Početkom listopada Richard Holbrooke, pokrovitelj Daytonskih
sporazuma i Bernard Kouchner, visoki predstavnik UN-a na Kosovu od
1999. do 2001., posjetili su Sarajevo, Beograd i Prištinu, mjesta
na Balkanu, gdje su donedavno obojica imala važnu ulogu, analizira
"Le Monde".
Francusko-američki dvojac, koji je u najmanju je ruku neobičan za
sadašnje napete prekoatlantske veze, mogao je u Beogradu, gdje su
se prilike uvelike promijenile, utvrditi da se Srbi slažu u jednom:
budućnost SCG je u Europskoj uniji koja je jamac povezivanja sa
Zapadom, nakon razdoblja Titove vladavine i pogubnog ludila
Miloševićeva desetljeća, piše list.
Sugovornicima s Kosova koji svoju budućnost ne zamišljaju u
"velikoj Albaniji", već u europskom prostoru, Holbrooke i Kouchner
u biti su rekli: nema ni neovisnosti ni Europe ne budete li
poštovali prava Srba, dodaje list.
Istu privlačnost Europa ima i za Bosnu i Hercegovinu, ističe "Le
Monde", napominjući da je institucijska shema proizašla iz rata i
iz Daytonskih sporazuma jako zamršena i da se ta zemlja općenito
okreće Zapadu, što ju tjera da ojača središnju vladu.
BiH mora izabrati između europske logike i nacionalističko-etničke
dinamike, a partnerstvo koje priželjkuje s NATO-om potiče ju na
stvaranje zajedničke vojske, dok ju pridruživanje EU-u obvezuje na
ujedinjenje carinskog i poreznog sustava.
RFE/Prag - Ulazak u EU i gospodarstvo neće riješiti pitanja
prošlosti BiH
Povodom skorog objavljivanja prijevoda knjige "Bosna: živo
sjećanje" u Bosni i Hercegovini, u njoj se istražuju događaji u
Prijedoru od 1992. godine, Radio Slobodna Europa objavljuje
razgovor s francuskom novinarkom Isabelle Wesselingh, koja je
jedan od autora knjige.
Wesselingh u razgovoru za ostaju ističe da je glavna teza knjige
"nužnost sučeljavanja s vlastitom prošlošću, kakva god ona stvarno
bila". "Spomenuli smo u knjizi tri europska primjera koja pokazuju
kako su i druge zemlje prolazile kroz slične probleme i kako Bosna
nije izuzetak kada je riječ o zločinima počinjenih zbog interesa
određene skupine ljudi. U Španjolskoj, primjerice, desetljećima
prevladava mišljenje da ne treba govoriti o građanskom ratu i da će
to biti dovoljno da dvije strane normalno žive jedna uz drugu. Sad
se takvo stajalište želi nametnuti i Bosni, pa i od strane
međunarodne zajednice koja poručuje: obnovimo gospodarstvo,
zaboravimo prošlost i u Bosni će biti dobro", primjećuje
Wesselingh.
"No po primjeru Španjolske vidi se da je i ona bila usmjeravana
prema europskoj integraciji kao načinu nadilaženja teškoća
neprocesuirane prošlosti. Međutim u posljednjih nekoliko godina
Španjolci ponovo pričaju o svojoj povijesti jer su rane duboke i
nezaliječene. Iskopavaju se masovne grobnice, traga se za 30 tisuća
ljudi nestalih u građanskom ratu, baš kao i u Bosni. Izdaju se nove
knjige, vode se rasprave, neki od bivših čelnika preuzeli su
odgovornost za događaje u vrijeme Frankova režima. Dakle tvrditi da
će se prošlost u Bosni zaboraviti kroz obnovu gospodarstva i ulazak
u Europsku uniju najobičnija je iluzija", kaže za RFE Isabelle
Wesselingh.
RFE/Prag - Caracciolo o zbivanjima u regiji
Radio Slobodna Europa u utorak prenosi razgovor s Luciom
Caracciolom, direktorom rimskog časopisa za geostrateška pitanja
Limes, koji za postaju komentira aktualna zbivanja u zemljama bivše
Jugoslavije.
U pogledu odluke Zagreba da proglasi ekskluzivnu zonu u Jadranu,
Caracciolo primjećuje da "situacija nije povoljna za Italiju i da
ga treba proučiti zajedno sa zainteresiranim zemljama, uključujući
Sloveniju", prenosi RFE. "Režim koji bi značio podjelu u Jadranu 50
: 50 između nas i Hrvata, posebno u konfliktnoj situaciji između
Hrvatske i Slovenije i kada još nije definiran okvir odnosa s drugim
zemljama, uključujući Srbiju i Crnu Goru, takav režim nikome ne bi
koristio", kaže Caracciolo.
Glede dogovora da NATO prepusti odgovornost za mir u Bosni i
Hercegovini Europskoj uniji, koji je u BiH dočeka s rezervama, kako
navodi postaja, Caracciolo kaže da u slučaju Bosne i Hercegovine
"nije riječ o smjeni straže" jer će se američko prisustvo zadržati i
jasno je da "bez SAD-a međunarodni angažman gubi na kredibilitetu",
prenosi postaja. "Siguran sam da je zabrinutost u Bosni potpuno
legitimna. Imamo iskustva da se nije nalazilo dobro rješenje kada
su Europljani bili prepušteni sebi ili kada su u poduhvat kretali
sami", kaže Caracciolo.
Na pitanje novinara postaje o približavanju Washingtona i Beograda
Caracciolo ocjenjuje da su njihovi odnosi "oduvijek bili bliski",
te da je "Miloševićevo doba više bilo izuzetak nego pravilo".
"Normalno stanje se vraća, Srbi su uvijek bili proamerički
orijentirani i raspoloženi prozapadno. Ne možemo govoriti o
osovini. Riječ je o srpsko-crnogorskim resursima koji se stavljaju
na raspolaganje Amerikancima, primjerice u slučaju slanja vojnika
u Afganistan. Ima neke ironije u činjenici da bi Milošević bio
veliki američki saveznik u slučaju da se 11. rujan dogodio ranije",
kaže Caracciolo.
TAZ/Berlin - Problem Kosova treba riješiti na nekonvencionalan
način
Problem Kosova valja riješiti na nekonvencionalan način koji će
osigurati Prištini visok stupanj autonomije i istodobno održati
veze s Beogradom, ističe u razgovoru za Die Tageszeitung bivši
jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica.
Pitanje statusa Kosova trebalo bi biti riješeno institucionalnim
promjenama u okviru postojećih granica, naglašava Koštunica.
Kosovo se ne može promatrati izolirano budući da bi promjena
njegova statusa "neposredno utjecala na susjednu Makedoniju". Zato
bi trebalo težiti rješenju "koje isključuje povlačenje novih
granica, ističe Koštunica.
"Regija zapadnog Balkana trebala bi biti postupno priključena EU-
u, što bi pitanje granica učinilo nevažnim", drži on, napominjući
da bi "u međuvremenu trebalo pronaći nekonvencionalni
institucionalni aranžman poput onih koji su već primijenjeni u
Bosni i Hercegovini i Makedoniji".
"Trebalo bi pronaći novu formulu koja će Kosovu omogućiti visoki
stupanj autonomije i istodobno ga povezivati s Beogradom",
zaključuje srpski političar, ističući da je uvjet za takvo rješenje
"poštivanje ljudskih i manjinskih prava na Kosovu".
FT/London - Razgovori o Kosovu obilježeni velikom napetošću
Bečki bi razgovori mogli pripremiti teren za konačno političko
rješenje za Kosovo, potaknuti strana ulaganja i moguće članstvo
Srbije i Crne Gore u Europskoj uniji, procjenjuje The Financial
Times (po BBC-ju).
Prijelazni upravitelj UN za Kosovo Harri Holkeri ne želi da se na
razgovorima dotakne osjetljivo pitanje budućnosti pokrajine, već
sugerira da se sudionici koncentriraju na pitanja poput energije,
transporta, nestalih osoba i izbjeglica, podsjeća FT.
Holkeri se nada da će jačanje povjerenja između dvije strane u
budućnosti omogućiti i raspravu o ključnim pitanjima, ističe
list.
No, podsjeća The Financial Times, razgovore u Beču prati tako
velika napetost da će ukoliko se svi sudionici pojave i ostanu za
stolom do kraja dana, civilni upravitelj Kosova to vjerojatno
smatrati velikim uspjehom.
FAZ/Frankfurt - Kosovskim Albancima važniji izbori od dijaloga sa
Srbima
"Predsjednik kosovsko-albanske vlade Rexhepi nije svojem
protivniku Živkoviću mogao napraviti veću uslugu nego otkazati
sudjelovanje na srpsko-kosovskom sastanku na vrhu u Beču", piše
Frankfurter Allgemeine Zeitung u utorak.
List ocjenjuje da se Srbi, radi Rexhepijeve odluke, doimaju
odgovornijima. "Rexhepi je time ponajprije povrijedio politički
ugled EU-a i NATO-a. To neće proći bez posljedica za kosovske
Albance. Za Rexhepija i nekadašnjeg pobunjeničkog vođu koji stoji
iza njega, Hashima Thacija, očito su važniji izbori koji će se iduće
godine održati na Kosovu. Neće ih dobiti netko na koga sumnjaju da
je u dobrim odnosima sa Srbima. Osim toga sa stajališta kosovskih
Albanaca treba raščistiti još jedno pitanje: ono o trenutku njihove
konačne samostalnosti od Srbije. A o tomu bi albanski vođe
najradije izravno pregovarali s Washingtonom", zaključuje list.
Vijesti/Podgorica - Istraga o švercu cigareta iz Crne Gore gotova
do prosinca
Sudska istraga koja se u Italiji vodi o krijumčarenju cigareta iz
Crne Gore u talijansku pokrajinu Puglia bit će gotova do početka
prosinca, rekao je za podgoričke Vijesti istražni sudac Giuseppe
Scelsi te naglasio i da su te nezakonite aktivnosti drastično
smanjene.
Na listu osoba pod istragom zbog krijumčarenja cigareta iz Crne
Gore u Pugliu prošle je godine Scelsi stavio i crnogorskog
premijera Mila Đukanovića o čemu je izvijestila talijanska
agencija ANSA pozivajući se na izvore bliske tužiteljstvu u Bariju,
a sam je Đukanović zanijekao svaku upletenost u krijumčarenje
ocjenjujući da je riječ o političkim pritiscima da Crna Gora
odustane od stvaranja države, prenosi podgorički list.
"Scelsi je potvrdio da je saslušao vlasnika hrvatskog tjednika
Nacional koji je više puta pisao o krijumčarenju cigareta iz Crne
Gore u Pugliu, ali je zanijekao da su novinski članci bili osnova za
pokretanje sudskog procesa", pišu Vijesti te navode da je istraga o
prekojadranskom krijumčarenju duhana započela prije više godina sa
svjedočenjem uhićenih pripadnika mafije i mafijaških pokajnika.
Le Figaro/Pariz - Susret ministara vanjskih poslova u Luxemburgu
Jučer su se u Luxembourgu sastali ministri vanjskih poslova EU-a
koji su raspravljali o dvama pitanjima: o sastavu Europskog
povjerenstva i o ulozi budućeg europskog ministra vanjskih
poslova, piše "Le Figaro".
Šesnaest od dvadeset pet vlada traži "prošireno" Povjerenstvo s
jednim povjerenikom po državi članici s pravom glasa o svim
pitanjima, među kojima je deset zemalja iz srednje i istočne Europe
koje će ući u Uniju 1. svibnja sljedeće godine i šest sadašnjih
"malih" članica: Finska, Švedska, Danska, Grčka, Irska i Austrija,
izvješćuje list.
Ta se skupina protivi zemljama "osnivačima" Unije - Francuskoj,
Njemačkoj, Italiji i zemljama Beneluxa - kojima se pridružuju
Velika Britanija i Portugal, koje i dalje podupiru rad Konventa i
službeno zagovaraju Povjerenstvo smanjeno na 15 članova s pravom
glasa, ali ne odbacuju mogućnost popuštanja pred pritiskom "malih"
i "novih" zemalja u tom središnjem pitanju, dodaje list.
Žrtvujući buduće Povjerenstvo na oltar proširenja, vlade velikih
zemalja žele izolirati Španjolsku i Poljsku kojih veliki apetiti
ugrožavaju uspjeh pregovora, upozorava list, dodajući da se o
Giscardovu prijedlogu neće ozbiljno raspravljati prije
bruxelleskog summita u četvrtak.
Die Presse/Beč - Mali u EU-u ne moraju se bojati dominacije velikih
"U nacrtu ustava kojeg je izradio Konvent EU-a ne vidim ni jednu
točku koja je nepovoljna za male zemlje", kaže u razgovoru za bečki
Die Presse francuska ministrica za europska pitanja Noelle
Lenoir.
"Razumijem strahove malih država ali držim da su neutemeljeni" kaže
francuska ministrica u razgovoru za Die Presse, te izražava
uvjerenje da ne postoji opasnost dominacije velikih država nad
malima. Francuska će zajedno s Njemačkom i u EU-u s 25 država imati
važnu ulogu, piše list no ministrica ističe da "ne postoji
ekskluzivnost u odnosu Pariz-Berlin". "On je svima otvoren. Svi će
članovi u Europskoj uniji imati svoju ulogu", kaže Lenoir za Die
Presse.
"Referendum o novom ustavu EU-a, o čemu razmišlja sve više
europskih država, ministrica Lenoir drži nepotrebnim za Francusku,
iako bi po njezinu mišljenju ishod zacijelo bio pozitivan", navodi
list.
Le Monde/Pariz - Francuska traži pravnu zaštitu kulturne
raznolikosti
U Parizu se od 12. do 17. listopada održava opća konferencija
UNESCO-a na kojoj bi trebao biti postignut konsenzus o konvenciji o
očuvanju kulturne raznolikosti koja otežava pregovore u Svjetskoj
trgovačkoj organizaciji, piše "Le Monde".
Sjedinjene Države protive se tom prijedlogu i misle da se i na
kulturu trebaju primijeniti pravila tržišne liberalizacije,
ističe list.
Zamisao, za koju SAD kaže da je loša, predviđa da deklaracija o
kulturnoj raznolikosti iz 2001. postane pravno obvezujuća, što bi
državama omogućilo da pomoću subvencija štite određene sektore na
području kulture, dodaje list.
Tu zamisao zagovaraju Francuska i Kanada, kao primjeri kulturno
otvorenih zemalja, kojima je suprotstavljen SAD: da bi se u to
uvjerili, dovoljno je usporediti što ljubiteljima filma nude Pariz
i Montreal, a što New York i Los Angeles, upozorava list.
Kulturnom identitetu ne prijeti globalizacija, već nesrazmjerna
trgovina, zaključuje list i ističe da prijedlog konvencije treba
poduprijeti, što god o tomu mislio Hollywood.
SZ/Muenchen - Chirac i Schroeder omalovažavaju pakt o stabilnosti
eura
Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard
Schroeder odnose se prema Paktu o stabilnosti eura kao prema
neugodnoj prepreci namijenjenoj državnicima koji sanjaju o
uzvišenim ciljevima, primjećuje Sueddeutsche Zeitung.
Chirac i Schroeder zahtijevaju od Povjerenstva EU-a "fleksibilno"
tumačenje spomenutog pakta, čime na jasan i omalovažavajući način
poručuju Bruxellesu da više uopće ne mare za kriterije navedene u
dokumentu koji bi trebao jamčiti sigurnost europske valute,
upozorava SZ.
Kada je riječ o Francuskoj, takav je stav zapravo bio i očekivan ali
Njemačka je svojedobno ustrajala na poštivanju Pakta kako bi
smirila bojazni vlastitih građana od nove valute, podsjeća
muenchenski list.
Berlinu će se vjerojatno osvetiti žrtvovanje zajedničke monetarne
politike na oltaru dobrosusjedskih odnosa a male članice EU-a imaju
priliku gledati kako veliki po potrebi skaču sami sebi u usta,
ističe SZ.
CSM/Boston - Svjetski ekonomski rast razlog je za optimizam
"Tri najvažnija svjetska gospodarska pogona u značajnom su
porastu, što je podudarnost koja se nije vidjela 20 godina", piše
Christian Science Monitor u utorak.
Burze prate taj trend i končano pružaju razlog za zadovoljstvo
svjetskim ulagačima, piše list i napominje da, iako je prerano ovaj
razvoj proglasiti bumom, izgleda kako je politika vlada i
središnjih banaka u Sjedinjenim Državama, Japanu i Europi počela
donositi plodove. "Taj rast mogu, prema novim studijama, održati
gospodarske reforme", navodi list.
"Najgore je iza nas", kaže londonski ekonomist Richard Reid
komentirajući japansku recesiju i talijanski i njemački pad rasta
proizvodnje. Ove godine svjetski rast je 2 posto, dok bi iduće
trebao biti još bolji, oko 3 posto, predviđa ekonomist Nariman
Behravesh, prenosi list.
Dok se Zapad i Japan oporavljaju, nastavak visokog rasta
proizvodnje predviđa se u drugim regijama, Aziji bez Japana,
istočnoj i srednjoj Europi, a oporavit će se Argentina, Brazil i
gospodarstva čitave Južne Amerike, nastavlja list.
"U Europi, gospodarski pokazatelji značajno se razlikuju od zemlje
do zemlje. Zajedničko tržište trebalo bi regulirati nedostatke
prouzročeno glomaznim birokracijama, i to je posao koji predstoji
Europljanima. Najperspektivnije zemlje su Finska i Irska, a
Njemačka i Francuska, kao najjača gospodarstva, moraju poduzeti
ozbiljne reforme državnih aparata, od zaštite nezaposlenih do
mirovinskih fondova", procjena je lista.
Tema dana: Međunarodna zajednica i stanje na Bliskom istoku
===========================================================
Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - EU se mora snažnije
angažirati na Bliskom istoku
Na Bliskom i Srednjem istoku prijeti požar velikih razmjera a
ministri vanjskih poslova članica EU-a reagiraju na opasnost poput
vatrogasaca koji promatraju požar razmišljajući treba li ga uopće
gasiti i ako treba - kojim sredstvima, komentira Neue Osnabruecker
Zeitung (po DW-u).
Europska unija će UN-u vjerojatno ponuditi 200 milijuna eura za
obnovu Iraka, što je simboličan iznos koji jedva može pomoći a
istodobno iznova očituje podijeljenost EU-a u vanjskopolitičkim
pitanjima, primjećuje NOZ.
Protivnice iračkoga rata Francuska i Njemačka najradije ne bi ništa
platile što nije nikakva novost ali "prvi puta njemački ministar
vanjskih poslova Joschka Fischer priznaje da su berlinske blagajne
prazne i da ne omogućuju nikakav veći angažman", ističe list.
I u palestinsko-izraelskom sukobu EU ne govori istim jezikom pa
Italija zagovara izolaciju Arafata dok Berlin ustraje na
palestinskome predsjedniku, bilježi NOZ.
Na kraju je ponovno uspostavljen jalovi kompromis: Izrael mora
okončati "neprimjerenu" primjenu sile, a Palestinci moraju
prestati s terorizmom, što će zastražiti Sharona i Arafata
podjednako kao i prijetnja "ruke u vis ili ćemo zaplakati",
zaključuje list".
Corriere della Sera/Milano - Rasprava o nazočnosti talijanskih
vojnika u Iraku
Dvostruko političko pokriće, UN-ovo i NATO-ovo, nazočnosti
talijanskih postrojba u Afganistanu trebalo bi biti dovoljno da
otkloni možebitne rasprave u talijanskoj politici, no nazočnost
tri tisuće talijanskih vojnika u Iraku mnogo je proturječnija a
poznata sporenja u međunarodnoj zajednici odjek nalaze i u
talijanskoj politici, piše Corriere della Sera.
Politička raspravu o sudjelovanju talijanskih postrojba u
međunarodnim snagama u Iraku sada je pojačana i pretpostavkama
produljenja njihove misije za još šest mjeseci, konstatira list ali
i primjećuje da bi "dobra vijest, koja bi mogla ublažiti žestinu
unutarnjih talijanskih sukoba, mogla doći upravo iz Staklene
palače UN-a". "Nakon tko zna kojeg po redu natezanja s Francuskom,
Njemačkom i Rusijom, SAD je sada voljan glasovati za rezoluciju
koja bi uz veću ulogu UN-a predviđala i razradu do 15. prosinca
preciznog kalendara za novi ustav i opće izbore u Iraku", piše
list.
Ako će se u Vijeću sigurnosti postići dogovor o novoj rezoluciji
produljenje talijanske vojne nazočnosti moglo bi u parlamentu biti
manje sporno barem za jedan dio talijanske ljevice, predviđa list.
The Guardian/London - UN mora dobiti široke političke ovlasti u
Iraku
Vjerojatno jedino rješenje za okončanje nasilja protiv
koalicijskih snaga u Iraku bila bi što žurnija predaja odgovornosti
za sigurnost u ruke samih Iračana, piše The Guardian (po BBC-ju).
Samo ako Ujedinjeni narodi istodobno dobiju široke političke
ovlasti, bit će uspostavljen "jedini realni temelj za nove akcije
Vijeća sigurnosti", upozorava list.
"Jasno je da se politika prema Iraku mora mijenjati da bi se
promijenio raširen stav koji onemogućuje svaku akciju, a to je da je
Irak američko-britanski politički projekt", zaključuje The
Guardiana.
Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Odgovornost u Iraku treba
predati UN-u
"Turske su pomoćne postrojbe u okupiranoj susjednoj zemlji, blago
rečeno, dobrodošle poput zubobolje, a ni vladini vijećnici koje su
odabrali Amerikanci, ne žele okupacijske postrojbe iz susjednih
zemalja", piše Frankfurter Rundschau od utorka.
List ocjenjuje kako se Vijeće očito želi distancirati od svojih
pomagača, što je posljedica pritiska iz širih iračkih slojeva. Neke
članove Vijeća napušta navodna vlastita baza, "dio odlazi u
političku rezignaciju, a dio radikalnim populistima oko Muktade al
Sadra", piše Frankfurter Rundschau.
"Vrijeme pogoduje radikaliziranju. Iračka vlast, kada završi
rasprodaja zemlje, vodi u ustanak. Da bi se to spriječilo, postoji
samo jedan put s ograničenim jamstvom: predaja odgovornosti UN-u i
samouprava u najskorije vrijeme", zaključuje frankfurtski
dnevnik.
LAT/Los Angeles - SAD bi uštedio ako bi u Iraku ugovore za obnovu
davao Iračanima
Predsjednik Bush nestrpljivo čeka da američki Kongres odobri 87
milijardi dolara za vojne i potrebe obnove u Iraku, no potrebno je
raspraviti o tome kako se misli raspolagati novcem, piše u
ponedjeljak Los Angeles Times sugerirajući da bi na poslovima
obnove trebalo angažirati poglavito same Iračane.
Povjerenje administracije u američke tvrtke, glede obnove Iraka,
pogrešno je, jer sami Iračani počesto mogu obaviti posao jeftinije
i brže, drži list i navodi primjer sa sjevera Iraka: američki
inženjeri proračunali su da bi obnova jedne elektrane koštala 15
milijuna dolara, dok su lokalni irački stručnjaci izjavili da istu
elektranu, iako je ne bi doveli u stanje "za pokazivanje", mogu
podići i pokrenuti za 80 tisuća dolara.
Privremena vlada pod američkim nadzorom identificirala je 115
projekata za koje je potrebna financijska pomoć, no samo ih 25
predviđa zapošljavanje Iračana, a neki članovi ovog vladajućeg
tijela zaključili su da SAD prekomjerno troši na projekte koje bi
mogli voditi Iračani.
"S nacionalnim deficitom od najmanje 500 milijardi dolara Bijela
kuća ne bi trebala pretpostavljati interese korporacijskih
prijatelja poput Halliburtona interesima poreznih obveznika",
zaključuje list.
La Stampa/Torino - U Iraku se događa građanski rat kojeg vodi
stranka Baath
Obzirom na broj atentata i žrtava u Iraku može se steći dojam da se
"za Sjedinjene Države doista radi o novom Vijetnamu" no, dok se tamo
znalo da iza Vijetnama stoji SSSR, još ne možemo znati tko stoji iza
događaja u Iraku, piše u utorak torinska La Stampa.
Upada u oči da iračka gerila izjednačava sve svoje neprijatelje,
piše list, Amerikance, UN i sve Iračane koji su na neki način
uključeni u obnovu zemlju ili se ne protive sadašnjoj vladi, bez
obzira jesu li šijiti, suniti, kršćani ili Kurdi, ističe list.
"Stječe se, dakle, dojam da se ne radi toliko o općoj pobuni protiv
stranaca koliko o građanskom ratu kojeg je potaknula strana
nazočnost, a u čijim se prvim redovima nalazi Sadamova stranka
Baath koja se bori protiv svega i svih kako bi ponovno osvojila
izgubljenu vlast", ocjenjuje La Stampa.
Upitno je bi li se mir vratio u Iraka ako bi Amerikanci otišli ili
najavili datum predaje vlasti mjesnim tijelima i ne može se
podcijeniti rizik da bi bez snažne vlasti u Bagdadu izbili pokolji u
cijeloj zemlji, piše list i predviđa da će biti potrebno mnogo
vremena prije no što se u Iraku uspostavi mir i stabilnost.
Der Standard/Beč - Radikalni irački šiiti i suniti udruženi u borbi
protiv SAD-a?
Nakon prvog većeg sukoba šiita i američkih oružanih snaga opravdana
je bojazan da se bliži kraju pokusni rok koji su irački šiiti
odobrili Amerikancima, upozorava austrijski Der Standard.
Nova, navodno šiitska skupina koja je u Iraku zaprijetila smrću
članovima upravnog vijeća i američkim okupacijskim snagama prava
je zagonetka, konstatira bečki list.
Mnogi stručnjaci smatraju da nova skupina - usprkos svom nazivu
"Brigade svetog rata imama Ali bin Abi Taleba" - nije čisto šiitska
- čini se da radikalni suniti žele zabiti još jedan klin u ionako
složeni odnos između SAD-a i vjerski orijentiranih iračkih šiita,
prenosi Der Standard.
Moguće je i da samo ime skupine funkcionira kao signal da su se
radikalni suniti i radikalni šiiti udružili u borbi protiv
okupatora, pri čemu bi dobra vijest bila da se vjersko orijentirani
šiitski mainstream drži podalje od oružane borbe. Loša je pak
vijest što se teror usprkos tome širi iz "sunitskog trokuta" na
šiitska područja, dodaje Der Standard.
Liberation/Pariz - Protektorati su danas u modi
Protektorati su danas u modi, ali se međunarodna zajednica pod
zastavom UN-a upleće samo u zemljama kojima nedostaju financijske i
ljudske mogućnosti da stanu na vlastite noge, ili da zaustave
pokolj i etnički rat na svom području, piše "Liberation".
"Pravo upletanja" je moralna nužnost, ali i dalekosežan politički
čin jer se protivi načelu nacionalnog suvereniteta i može biti
prijetnja neovisnosti čitavih nacija budući da su se njime služili
i mnogi tirani kako bi sakrili svoje zločine, upozorava list.
Protektorat je, dakle, oružje kojim treba jako oprezno rukovati i
od kojeg ne treba očekivati čuda, upozorava list, dodajući da on
češće zamrzava sukobe nego što ih doista rješava, čemu je primjer i
Kosovo.
Bilo kako bilo, protektorat ne može biti stvar jedne sile ili
koalicije sila, kao što je sadašnji američki protektorat nad
Irakom, inače bi mogao sličiti na običnu stranu okupaciju, a ne može
biti ni lijek za sva zla na planetu, premda neki na Haitiju, u
Somaliji, Liberiji i Kongu sanjaju o njemu kao o svojevrsnom raju,
zaključuje list.
Le Temps/Ženeva - Švicarska mora poduprijeti novu bliskoistočnu
inicijativu
Premda su njegovi izgledi da preživi vrlo mali, a njegovi temelji
krhki, svi žele vjerovati da će novi mirovni plan kojeg je izradilo
pedesetak Izraelaca i Palestinaca dobre volje, odoljeti grubim
naletima vlade Ariela Sharona i terorističkim bombama, piše
švicarski "Le Temps".
Samo postojanje tog plana koji, doduše, obvezuje osobe trenutno bez
političke odgovornosti, ulijeva nadu, ističe list, dodajući da
Švicarska, napose Ženeva s velikim zanimanjem prati taj proces koji
je prije dvije godine započeo osobnim susretima na obali Ženevskog
jezera.
Premda se čini kako je švicarska diplomacija, nekada aktivna na
Bliskom istoku, odustala od bilo kakvih ambicija, samozatajna i
stalna švicarska potpora toj neslužbenoj inicijativi dokazuje da
se još uvijek njeguje baština velikih diplomata poput Oliviera
Longa, švicarskog posrednika između Francuske i alžirskog pokreta
otpora, podsjeća list.
Pred švicarskom je ministricom vanjskih poslova teška zadaća:
osigurati inicijativi potporu vlada, poglavito američke, koja joj
je prijeko potrebna da bi mogla opstati i razvijati se, zaključuje
list.
The Independent/London - Novi pristup bliskoistočnom problemu
Hoće li tajni plan na kojem su zajednički radili izraelski oporbeni
političari i intelektualci i bivši palestinski ministri osigurati
novi put prema miru na Bliskom istoku, pita The Independent (po BBC-
ju).
Prvi puta u tri godine samoubilačkih napada i ubojstva ugledne su
osobe među Palestincima i Izraelcima digle svoj glas i ustvrdile da
postoji i drugi način, primjećuje list.
Palestinski predsjednik Jaser Arafat i premijer Ahmed Kureia dali
su svoj blagoslov prijedlozima ali ih je izraelska vlada odbacila.
Izraelski premijer Sharon ustvrdio je da oni samo ulijevaju lažnu
nadu - usprkos vlastitim svojedobnim izjavama da na palestinskoj
strani nema nikoga s kim bi mogao pregovarati, bilježi list. "Isto
bi Palestinci mogli kazati za Izrael", zaključuje The
Independent.
LAT/Los Angeles - Izraelsko igranje nuklearnim oružjem
SAD dugo jednim okom "žmiri" na dvosmislenu politiku Izraela oko
nuklearnog oružja, no otvoreno očitovanje viših američkih i
izraelskih dužnosnika da Izrael raspolaže s američkim projektilima
modificiranim tako da mogu nositi nuklearne glave na podmornicama
predstavlja "opasan korak", piše Los Angeles Times.
"Riječ je o prijetećem potezu sračunatom na zastrašivanje susjeda.
No to neće odvratiti zemlje poput Irana da razvijaju vlastito
oružje; to će ih samo ohrabriti da nastave", piše list.
Izraelski monopol na nuklearno oružje u regiji bio je ključ njegove
sigurnosti, nastavlja list, no sad je očito zabrinut da bi njegove
zemaljske rakete mogle postati ranjive ako Iran napadne prvi. "Kao
odgovor na tu prijetnju, Izrael stvara stratešku trijadu -
zemaljsko-zračno-morske nuklearne projektile, jer ako bi
neprijatelj i onemogućio rakete stacionirane na tlu u iznenadnom
napadu, pomorski projektili vjerojatno bi izbjegli uništenju",
piše list.
Izrael se ima pravo braniti, no njegovo "vitlanje sabljom"
potkopava američke i europske napore u obuzdavanju iranskih
nuklearnih ambicija, dok američko ignoriranje izraelskog
nuklearnog oružja, i istovremeno blokiranje iranskih napora da ga
se domogne, ne iritira samo Teheran, već i Siriju, Egipat i
Saudijsku Arabiju, ocjenjuje list.
"Bushova administracija morala bi prisiliti sukobljene strane u
palestinsko-izraelskom sporu na mirovne razgovore, a jednako tako
i staviti Izraelu do znanja da je interes Amerike, napose u svjetlu
okupacije Iraka, popuštanje na Bliskom istoku, a ne pojačavanje
konflikta koji bi mogli dovesti do kaosa", zaključuje list.
SZ/Muenchen - Iran mora predočiti svoj atomski program
"Međunarodna organizacija za atomsku energiju dala je Iranu
vremena do kraja listopada da otvoreno predoči svoj atomski
program" čime je stavila iransku vladu pod pritisak a SAD i
Europljane primorava na odluku o politici prema Iranu, piše
Sueddeutsche Zeitung od utorka.
Iranska se vlada našla pod velikim pritiskom da definira svoj odnos
prema Zapadu dok su s druge strane SAD i Europljani prisiljeni
donijeti ozbiljnu odluku o odlučnoj politici koja bi istodobno
umanjila eskalaciju, piše list i podsjeća da Iran želi postati
nuklearna sila a Europa i SAD moraju odlučiti kako će na to
reagirati.
"Za razliku od navodnog kemijskog oružja Sadama Huseina, nuklearno
naoružanje Irana ozbiljna je opasnost i za Europu. Iran je
desetljećima uvozio raketnu tehnologiju i nosive sustave
(ponajprije iz Sjeverne Koreje i Kine), bojeve glave koje mogu
dosegnuti do Europe. Osim toga Teheran razvija i satelitski
program. Oni koji mogu lansirati satelite u svemir, mogu ispaliti i
interkontinentalne rakete, sa ciljem u SAD-u", ocjenjuje list i
dodaje da je u najvećoj opasnosti Izrael koji je svakako na dometu
iranskih raketa.
"Iran mora dopustiti kontrolu svojeg naoružanja i za to ga treba
nagraditi gospodarskom pomoći i čvršćim diplomatskim vezama. Krizu
moraju nadzirati međunarodne organizacije a ne Washington. Nova
primjedba iz kategorije 'osovine zla' dovela bi do nesavladive
eskalacije", zaključuje list.
(Hina) akoz
(Hina) akoz