DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U DRŽAVAMA EU ZAPADA U KRIZU

CAVTAT, 11. listopada (Hina) - Dopunsko zdravstveno osiguranje u državama Europske unije sve je više u krizi jer povećava troškove, a sve manje ljudi ulazi u sustav osiguranja jer ne znaju koje usluge mogu dobiti za svoj novac, istaknuto je u današnjoj raspravi o budućnosti dopunskoga zdravstvenog osiguranja na Međunarodnoj konferenciji "Zdravstveno osiguranje u tranziciji" u Cavtatu. #L# Osim našeg ministra zdravstva, u raspravi su sudjelovali slovenski i češki ministar zdravstva, predstavnici Svjetske banke i stručnjaci koji se bave zdravstvenim osiguranjem. Iskustva europskih država pokazala su da dopunsko zdravstveno osiguranje nije pridonijelo kvaliteti, dostupnosti i jednakosti zdravstvene zaštite za sve građane, istaknuto je na skupu. Istraživanje koje je provela Londonska škola za ekonomske i političke znanosti pokazalo je da dopunsko osiguranje čini samo dva posto zdravstvenog osiguranja u Europi. Njegovo uvođenje nije dalo očekivane učinke jer je skupo i u svim zemljama donosi gubitke, a kupuju ga uglavnom bogati na štetu siromašnih građana. Kao primjer može poslužiti Slovenija, koja odustaje od svojeg modela dopunskog osiguranja, kakav je preuzela Hrvatska. U Sloveniji je, po riječima tamošnjeg ministra zdravstva Dušana Kebera, dopunsko zdravstveno osiguranje znatno povećalo troškove, koji će do 2007. iznositi 25 posto zdravstvenog proračuna. Slovenija zato ide na ukinuće dopunskog osiguranja, a kako bi pokrila sve veće troškove, morat će povećati i doprinos za zdravstvo. Slovenski će građani tako ubuduće imati samo osnovno zdravstveno osiguranje uz mogućnost privatnog ako žele bolje zdravstvene usluge i kraće čekati. Hrvatski ministar zdravstva Andro Vlahušić ocijenio je da je naš model dopunskoga zdravstvenog osiguranja socijalno opravdan, ali "u ekonomskom dijelu povećava troškove u osnovnom osiguranju". Inače, do rujna 2003. prikupljeno je od dopunskog osiguranja 400 milijuna kuna. Dopunskim osiguranjem u Hrvatskoj pokriveno je 75 posto osiguranika. No, samo ih 20 posto plaća premije od 50 ili 80 kuna, a 55 posto stanovništva oslobođeno je plaćanja participacije, pa time i dopunsko zdravstveno osiguranje za njih pokriva država. O mogućoj promjeni modela morat će odlučiti nova Vlada. No, Vlahušić smatra da je jedino rješenje smanjiti sve troškove u zdravstvu koji nisu izravno vezani uz liječenje. On drži da Hrvatska - želi li jednog dana svojim zdravstvom biti konkurentna u Europskoj uniji - sadašnju visoku stopu od 15,5 posto doprinosa za zdravstvo treba smanjiti na prosjek Unije od 13,5 do 14 posto. (Hina) mt sp