ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Molimo korisnike da unesu ispravak u vijest br.HNA1642 "DEL PONTE: ZAMJERKE RH SU GOTOVINA I SPORA SURADNJA (DUŽA VERZIJA)" u prvoj rečenici 14. pasusa koji počinje "Del Ponte je navela kako vodi 17
istraga....", te riječ "VODI" zamijene izrazom "JE VODILA".
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Molimo korisnike da unesu ispravak u
vijest br.HNA1642 "DEL PONTE: ZAMJERKE RH SU GOTOVINA I SPORA
SURADNJA (DUŽA VERZIJA)" u prvoj rečenici 14. pasusa koji počinje
"Del Ponte je navela kako vodi 17 istraga....", te riječ "VODI"
zamijene izrazom "JE VODILA".#L#
Ispravna rečenica sada glasi: "Del Ponte je navela kako JE VODILA 17
istraga sa 62 osumnjičenika koje neće formalno preuzeti ICTY".
Ispravljenu verziju vijesti prenosimo u cijelosti:
DEL PONTE: ZAMJERKE RH SU GOTOVINA I SPORA SURADNJA (DUŽA VERZIJA)
WASHINGTON/NEW YORK, 10. listopada (Hina) - Glavna haška
tužiteljica Carla del Ponte ocijenila je u četvrtak pred Vijećem
sigurnosti UN-a u New Yorku da suradnja zemalja bivše Jugoslavije s
haškim tužiteljstvom ne ispunjava njezina očekivanja, a Hrvatskoj
je prvenstveno zamjerila neuspjeh u uhićenju odbjeglog generala
Ante Gotovine.#L#
"Žalim što moram reći da Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Republika
Srpska i hrvatski dio Federacije BiH nisu ostvarili punu suradnju
sa Sudom", kazala je Del Ponte.
U slučaju Hrvatske Del Ponte je izvijestila da sada većina njezinih
zahtjeva za pristup dokumentima i svjedocima ima "ozbiljan i
profesionalan tretman", ali je poručila da se kvaliteta i brzina
suradnje značajno povećavaju "približavanjem važnih međunarodnih
rokova", i stavljanjem suradnje "u centar pažnje".
Del Ponte je ocijenila da je "na hrvatskim vlastima odgovornost
zbog neuspjeha u uhićenju i predaji generala Ante Gotovine".
Ona je kazala kako je Vlada nedavno dostavila sudu podatke kojima
potkrepljuje tvrdnje da je Gotovina izvan Hrvatske, a da je ona
prigodom posljednjeg posjeta Zagrebu prenijela informacije po
kojima je Gotovina u Hrvatskoj te o zaštiti koju tamo uživa.
"Usuglasili smo se da radimo zajedno kako bi ga locirali i uhitili i
u tom smislu primila sam čvrsta uvjeravanja", kazala je Del Ponte
ocijenivši da će smatrati da su hrvatske obveze ispunjene tek kad
vidi rezultate.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron, koji je govorio prije glavne
haške tužiteljice, izvijestio je Vijeće sigurnosti kako ne vjeruje
da će sud moći dovršiti sva suđenja do 2008. godine, koju je Vijeće
odredilo kao rok za dovršetak prvostupanjskih postupaka, što je
potvrdila i Carla del Ponte.
Glede suradnje Hrvatske Del Ponte je upozorila da u prosjeku treba
više od godine da bi se obradio zahtjev tužiteljice.
Upozorila je da je "puna suradnja država bivše Jugoslavije ključna
za ubrzavanje suđenja" i dovršenje rada Suda uključujući uhićenje i
izručenje bjegunaca i pristup dokumentima i svjedocima.
Del Ponte je navela kako je sada u tijeku još 13 istraga koje
namjerava dovršiti, a koje uključuju 30 pojedinaca koji su
obavljali najviše dužnosti i uključuju većinu strana u sukobu
između 1991. i 2001. Kazala je da teško da ima bilo kakvih izgleda da
ih preuzmu lokalni sudovi.
Ona je navela da će do kraja iduće godine stanje biti jasnije, jer će
sve nove optužnice biti izdane i vjerojatno javne, i da će se tada
odlučiti koje slučajeve suditi u Den Haagu, a koje predati domaćim
sudovima.
Zajedno s tim i trenutnim slučajevima pred Haškim sudom bi se moglo
voditi između 40 i 45 suđenja, rekla je Del Ponte.
Meron je ocijenio da bi suđenje koje bi obuhvatilo i sadašnje
bjegunce, ali bez novih optužnica moglo trajati najmanje do 2009.
Del Ponte je navela kako je vodila 17 istraga sa 62 osumnjičenika
koje neće formalno optužiti ICTY. Ona očekuje da će ti slučajevi
biti predani sudovima u zemljama bivše Jugoslavije na daljnju
istragu i suđenje. Od njih bi 12 slučajeva sa 48 osumnjičenih dobila
BiH, 3 slučaja s 8 osumnjičenih Hrvatska i 2 slučaja sa 6
osumnjičenih Srbija i Crna Gora.
Glede suradnje Srbije i Crne Gore Del Ponte je rekla kako je ona i
dalje teška i veoma politizirana kako u pogledu uhićenja i
izručenja optuženih tako i pristupu dokumentima i dopuštanju
svjedocima na visokim položajima da svjedoče. Ona je kazala kako
Beograd nije istinski predan suradnji niti spreman na teške korake
koji su potrebni.
U slučaju Slobodana Miloševića i u drugim, Del Ponte je kazala da je
osjetila da vlasti SCG žele zadržati ključne materijale koji mogu
dokazati umiješanost tadašnjih vlasti u Beogradu u zločine
počinjene u BiH.
Del Ponte je naglasila kako vjeruje da je među 17 optuženika koji su
još na slobodi preko polovice, uključujući Ratka Mladića, u Srbiji
i Crnoj Gori.
Glede Republike Srpske Del Ponte je rekla da vlasti u tom entitetu
nisu do sada locirali niti uhitili niti jednog jedinog optuženika.
Spominjući jednog od najpoznatijih bjegunaca pred Haškim sudom ona
je kazala kako je poznato da se Radovan Karadžić nalazi neprekidno
između Republike Srpske i Crne Gore.
Del Ponte je i suradnju bosanskih Hrvata iz Federacije BiH
ocijenila nezadovoljavajućom. Rekla je da je dobila vrlo malo
njihove suradnje glede slučajeva u kojima su počinitelji bosanski
Hrvati.
Preduvjet za uspješno provođenje strategije završavanja rada suda
je puna suradnja zemalja bivše Jugoslavije i prebacivanje
pojedinih slučajeva domaćim sudovima u tim zemljama, naglasila je
Del Ponte dodajući da nedostatak te suradnje može ugroziti
ostvarenje strategije završetka rada Haškog suda.
Glavna tužiteljica je rekla da će i sposobnost zemalja regije da
same sude nižerangiranim počiniteljima ratnih zločina,
uključujući i osumnjičenike ili optuženike koje bi im ICTY mogao
predati, utjecati na izlaznu strategiju Suda. Glavni problem u tome
će biti nedostatak zaštite svjedoka i nepostojanje zakona koji bi
omogućili da dokazi koje je prikupio Sud budu dopušteni na domaćim
sudovima.
(Hina) sl/vk rt
UREDNIŠTVO HINE
(Hina) sl/vk rt