NA ZEMLJI BI U BUDUĆNOSTI MOGLO BITI MANJE PRAŠINE

ZAGREB/WASHINGTON, 30. rujna (Hina) - Na Zemlji bi u budućnosti moglo biti manje prašine, što će donijeti neke prednosti, ali i pogoršati problem zagrijavanja planeta, piše časopis Nature. #L# Natalie Mahowald i Chao Luo iz Nacionalnog centra za istraživanja atmosfere u Boulderu razvili su model za predviđanje budućih klimatskih promjena sa šest scenarija, pri čemu su uzimali u obzir površinu Zemlje pokrivenu pustinjama, vjetrove koji mogu podići prašinu, kiše, vegetaciju i obrađivanje zemlje. Prema njihovim procjenama, do 2090. u Zemljinoj će atmosferi biti 60 posto manje prašine nego danas. Najrealističniji scenarij, onaj koji uzima u obzir mogući porast količine ugljičnog dioksida u atmosferi i pojačani rast biljaka te, prema tome, i manju površinu zemlje s koje se može podići prašina, predviđa još manje prašine u atmosferi. Čak i kad bi se izvori prašine zadržali na sadašnjoj razni, u budućnosti bi ipak bilo 20 posto prašine manje nego danas, smatraju Mahowald i Luo. "Sve što smanjuje količinu prašine u zraku vjerojatno će utjecati i na globalno zagrijavanje", smatra klimatolog Ron Miller iz Instituta za istraživanje svemira Goddard američke svemirske agencije NASA. Prašina reflektira dio energije natrag u svemir, a dio nje upija zadržavajući je na površini atmosfere, zbog čega se smanjuje temperatura na površini Zemlje. Manje prašine u zraku utječe i na oceane, jer planktoni željezo dobivaju iz prašine. Što je manje željeza, manje će planktona moći obaviti fotosintezu, pa se može dogoditi da oceani neće moći apsorbirati dovoljnu količinu ugljičnog dioksida. Druge znanstvene ekipe došle su do posve suprotnih zaključaka. Ina Tegen iz Instituta Max Planck u Jeni misli da se Sahara neće smanjiti, a Stephanie Woodward iz Centra za proučavanje klime Hadley u Bracknellu (Engleska) vjeruje da će za stotinu godina biti tri puta više prašine nego danas, na temelju modela koji uzima u obzir ciklus ugljika, klimatske promjene i vegetaciju, a u kojemu većina dodatne prašine dolazi iz područja Amazone. Iako bi prašina mogla imati velik utjecaj na klimatske promjene u budućnosti, cijelo je područje i dalje posve neistraženo, a sadašnji rezultati istraživanja često su nejasni. (Hina) rug dgk