ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Otkako je 1978. prvi puta izabran Papa koji nije bio Talijan, "globalizacija" Katoličke crkve poprimila je takve razmjere da se izbor Petrova nasljednika nikada nije činio tako šarolik i otvoren za svih 59
zemalja zastupljenih u kardinalskom zboru, piše "Le Monde".
ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Otkako je 1978. prvi puta izabran Papa
koji nije bio Talijan, "globalizacija" Katoličke crkve poprimila
je takve razmjere da se izbor Petrova nasljednika nikada nije činio
tako šarolik i otvoren za svih 59 zemalja zastupljenih u
kardinalskom zboru, piše "Le Monde".#L#
Kao mogući nasljednici pape Ivana Pavla II. spominju se tri
talijanska kandidata, među kojima najveće izglede ima milanski
nadbiskup Dionigi Tettamanzi, poznat po svojoj pomirljivosti i
odvažnosti u provedbi reforma, zatim novi venecijanski patrijarh
Angelo Scola i kardinal Giovanni-Battista Re, treći čovjek Rimske
kurije i glavni organizator Papinih putovanja, ističe list.
Izvan Italije, Latinska Amerika ima dobrih kandidata koji su
sposobni pomiriti jak katolički konzervatizam s "povlaštenom
opcijom za siromašne", napominje list i navodi imena Oscara Andresa
Rodrigueza Maradiage, nadbiskupa iz Hondurasa, Brazilijanca
Claudija Hummesa, franjevca, nadbiskupa Sao Paula, i Argentinca
Jorgea Marija Bergoglia, nadbiskupa Buenos Airesa, isusovca.
No ni ostatak Europe, osim Italije, nije izgubio izglede
zahvaljujući bruxelleskom nadbiskupu Godfriedu Danneelsu i bečkom
Christophu Schoenbornu, otvorenom bivšim komunističkim zemljama i
dijalogu s pravoslavljem koji je trenutno u krizi, podsjeća list.
Isto tako, ne može se isključiti ni mogućnost da sljedeći papa bude
iz Afrike ili Azije, ali je međunarodni utjecaj tih kandidata slab
naspram talijanskih i latinskoameričkih, upozorava list i
zaključuje da izglede ima i pariški nadbiskup Jean-Marie Lustiger,
ali da je Francuska, poput Njemačke i SAD-a, politički odveć
istaknuta da bi se mogla nadati kako će jednom Crkvi dati papu.
(Hina) vrad
(Hina) vrad