PETRČANE: HRVATSKO- SRPSKI DIJALOG POVJESNIČARA

PETRČANE, 26. rujna (Hina) - Trodnevni 8. hrvatsko-srpski dijalog povjesničara, čija je središnja tema raspad Jugoslavije u širem povijesnom kontekstu 20. stoljeća, počeo je danas u hotelu Pinija u Petrčanima kod Zadra, pod pokroviteljstvom i u organizaciji njemačke Liberalne zaklade "Friedrich Naumann". #L# O tome govore povjesničari iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, među kojima Dušan Bilandžić, Latinka Perović, Ivo Banac, Ivo Goldstein, Dunja Melčić, te povjesničari iz drugih zemalja. Organizirano je simultano prevođenje na engleski, a izlaganja stranih povjesničara također se prevode, ali isključivo na srpski jezik, što su organizatori objasnili tvrdnjom da u ovom trenutku nije bilo slobodnog prevoditelja u Hrvatskoj. Sudionike skupa na početku je pozdravio voditelj ureda zaklade "Friedrich Naumann" u Zagrebu dr. Hans Georg Fleck, istaknuvši da je to isključivo znanstveni, a ne politički dijalog. Rekao je da je Zaklada prije pola godine nudila Zadarskom sveučilištu organizaciju ovog skupa, ali da je zadarski Odsjek za povijest odbio smatrajući da je to primarno politički skup. Po riječima dr. Flecka, to je "uskogrudno i glupo stajalište". O raspadu Jugoslavije u širem povijesnom kontekstu 20. stoljeća govorila je povjesničarka Dunja Melčić koja živi u Francuskoj, a djeluje u Njemačkoj. Kraj 20. stoljeća značio je i kraj jedne epohe, rekla je ona, a političari kako na prostoru bivše Jugoslavije tako i oni na zapadu koji nisu spriječili rat, nisu toga bili svjesni. Jugoslavija je prestala postojati jer je bila nedovršena država, a osvrt na njezinu povijest pokazuje da je ona bila savezništvo iz nužde, rekla je profesorica Melčić. Dr. Ivo Goldstein razmatrao je pitanje je li se Jugoslavija mogla održati. Osamdesetih godina prošlog stoljeća suprotnosti koje su nastale u Jugoslaviji bile su nepomirljive. Višenacionalna zajednica može egzistirati ako postoje demokratske institucije, što Titova Jugoslavija nije imala niti ih je Tito htio imati, smatra Goldstein. Goldstein je stanje u historiografiji ocijenio lošim. Ni na početku 21. stoljeća ona se nije konstituirala kao društvena znanost, već je postavljena kao opravdanje određenih politika, rekao je. U nastavku skupa govorili su dr. Dušan Bilandžić i Latinka Perović. (Hina) imar jn