HR-E-HRVATSKA-EU-Politika BRUXELLES: HRVATSKA NEZADOVOLJNA RJEŠENJIMA O ŠIRENJU JURISDIKCIJE Izvještava: Damir HaniskiBRUXELLES, 24. rujna (Hina) - Pripremni sastanak za Konferenciju o održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju završio
je u srijedu u Bruxellesu usvajanjem nacrta političke deklaracije skupa u kojem je po ocjeni hrvatskog izaslanstva pitanje širenja jurisdikcije obalnih država nezadovoljavajuće riješeno.
Izvještava: Damir Haniski
BRUXELLES, 24. rujna (Hina) - Pripremni sastanak za Konferenciju o
održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju završio je u srijedu u
Bruxellesu usvajanjem nacrta političke deklaracije skupa u kojem
je po ocjeni hrvatskog izaslanstva pitanje širenja jurisdikcije
obalnih država nezadovoljavajuće riješeno. #L#
Na članak 10. nacrta Deklaracije koji regulira uspostavu
zaštićenih ribolovnih zona (FPZ), hrvatsko izaslanstvo je službeno
izrazilo rezervu. "Naša primarna zabrinutost jest da bi stvaranje
FPZ-a kroz proceduru predviđenom čl. 10, moglo postati vrlo teško
ostvarivo", navodi se u izjavi hrvatskog izaslanstva, predvođenog
zamjenikom ministra vanjskih poslova Ivanom Šimonovićem.
Tijekom trodnevne rasprave predstavnici mediteranskih zemalja
načelno su podržali prijedlog Europske komisije da se proglašenjem
FPZ-a uz multilateralnu suradnju na najučinkovitiji način riješi
očuvanje ugroženih ribljih resursa.
No, do podjele je došlo na pitanju redosljeda poteza. Na jednoj su
se strani našle zemlje koje su se zalagale da proglašenje zona
prethodi usuglašavanju sa susjedima, među kojima su bile Hrvatska i
Grčka, dok su druge tražile obrnuti redosljed, među kojima su bile
Turska i Slovenija.
Europska komisija i većina sudionika na kraju su se priklonili
kompromisnom rješenju i u čl. 10 se zagovara proglašenje FPZ-a, ali
se traži "detaljnije razmatranje modaliteta za stvaranje
zaštićenih ribolovnih zona uz uzimanje u obzir postojećih
presedana i korištenje usklađenog i regionalnog pristupa,
prilagođenog potrebama ribarstva i utemeljenog na dijalogu i
suradnji".
Članak 10. ostavljen je otvorenim za konzultacije EK i Grčke do
konferencije u Veneciji o čemu će biti informirana i Hrvatska.
Hrvatska je u Bruxelles došla sa svojim stajalištima o širenju
jurisdikcije na Jadranu iznesenim u "position paper"-u i pri njima
ostaje.
Odluka hrvatske Vlade o tom pitanju neće biti laka, a radna skupina
kojoj je Šimonović na čelu spremna je za sve opcije, rekao je
Šimonović dodajući kako bi o ovom pitanju "bilo dragocjeno imati
puni nacionalni konsenzus".
Europska komisija pozvala je Hrvatsku na oprez kod odlučivanja o
širenju jurisdikcije kako bi uzela u obzir interese drugih zemalja
i sporna pitanja riješila dijalogom te kako eventualne odluke ne bi
donosila prije venecijanske konferencije, kazao je Šimonović.
U sklopu reforme svoje Opće ribarske politike i Akcijskog plana za
Mediteran, EU je inicirala proces uspostave multilateralnog
sustava za upravljanje ribljim resursima i zaštitu okoliša u
cijelom Mediteranskom bazenu.
Taj proces, započet na konferenciji na Kreti 1994. godine, odvija
se u okviru Opće ribarske komisije za Mediteran (GFCM) koja bi na
konferenciji u Veneciji trebala prerasti u regionalnu ribarsku
organizaciju odgovornu za procjenu i upravljanje ribljim resursima
u cijelome Mediteranu.
Članice GFCM-a su 24 mediteranske zemlje, uključujući Hrvatsku, i
EK.
Na marginama sastanka u Bruxellesu održan je sastanak svih
jadranskih zemalja na kojem je otvoren dijalog o mjerama za zaštitu
bioloških resursa i ekološku zaštitu Jadrana.
Slovenija je u Bruxellesu ublažila ranije nepopustljiva stajališta
u kojima se protivila bilo kojem obliku širenja hrvatske
jurisdikcije na Jadranu. Njezini su predstavnici kazali da se ne
protive FPZ-u, ali uz prethodni dijalog, no MVP Slovenije je
priopćio da mjere zaštite Jadrana ne smiju prejudicirati još
otvorena granična pitanja.
EK je iznijela stajalište da ta pitanja Slovenija i Hrvatska
trebaju riješiti ili bilateralno, ili "obveznom arbitražom".
"Hrvatska je spremna za arbitražu, a u EK bi voljeli da se ta pitanja
što brže riješe nekom vrstom obveznog pravnog rješenja" kazao je
Šimonović. Slovenija će 1. svibnja 2004. postati punopravna
članica EU i bilo bi važno prije tog datuma pokrenuti taj proces,
rekao je Šimonović, dodajući kako bi proces brže tekao pred stalnim
međunarodnim sudom nego pred arbitražom.
Ocijenio je ohrabrujućima posljednje izjave slovenskog premijera
Antona Ropa o prihvatljivosti arbitraže za rješenje spornih
pitanja.
(Hina) dh dj
(Hina) dh dj