ZAMORČIĆ KOJEG NITKO NE BI MOGAO DRŽATI U KAVEZU

WASHINGTON, 21. rujna (Hina/Reuters) - Fosil 700 kilograma teške životinje, dugačke 2,5 metra, pripadao je glodavcu - ranom pretku današnjeg zamorčića, izvijestili su znanstvenici.#L# Fosil pronađen 2000. godine dugo je zbunjivao znanstvenike koji su napokon zaključili da je riječ o vrsti Phoberomys pattersoni. Životinja je živjela prije osam milijuna godina na području današnje Venezuele, 400 kilometara zapadno od Caracasa. U to je vrijeme to područje bilo prekriveno bogatom florom i nastanjeno golemim krokodilima, čudovišnim kornjačama i divovskim somovima u rijekama. "Zamislite čudnog gorostasnog zamorčića s dugim repom za balansiranje na zadnjim nogama, i zubima koji ne prestaju rasti", rekao je Marcelo Sanchez-Villagra sa Sveučilišta Tubingen u Njemačkoj. Ta je životinja pasla travu i iz daljine je sličila na bizona, tvrde znanstvenici. "To je najveći glodavac koji je ikad postojao... težio je oko 700 kilograma, deset puta više od najvećeg današnjeg glodavca, kapibara", rekao je Sanchez-Villagra. Ti glodavci, koji žive u Južnoj Americi, veličine su ovce i mogu stajati prilično uspravno u usporedbi s ostalim rođacima. Kao i kapibari, pradavni glodavci vjerojatni su živjeli pokraj vode, gackali u plićacima i pasli travu. McNeill Alexander, stručnjak za fiziologiju životinja i veličinu tijela, sa sveučilišta u Leedsu, zaključuje da je, s obzirom na veličinu kostiju i zubi, životinja kojoj je dat nadimak Goya žvakala travu. "Veće životinje lakše pasu travu, no mene ne muči zašto su Phoberomysi bili tako veliki, nego zašto je većina glodavaca tako malena", pita se Alexander. On pretpostavlja da su Phoberomysi bili tako veliki jer ih je bilo lakše uloviti i pojesti. To je, naime, bilo vrijeme kada su Zemljom kročili divovi, navodi Alexander i dodaje da mali sisavci bježe pred grabežljivcima tako da se obično sakriju u neku pukotinu ili jazbinu. (Hina) vk dgk