NEW YORK, 21. rujna (Hina/Reuters) - Zašto adolescenti kopaju nos i zašto kruh namazan maslacem uvijek pada baš na namazanu stranu, za neke su znanstvenike vrlo ozbiljna pitanja.
NEW YORK, 21. rujna (Hina/Reuters) - Zašto adolescenti kopaju nos i
zašto kruh namazan maslacem uvijek pada baš na namazanu stranu, za
neke su znanstvenike vrlo ozbiljna pitanja. #L#
Marc Abrahams pokrenuo je dodjelu "podlih" Nobelovih nagrada (Ig
Nobel Prize) ljudima čiji se rezultati "ne mogu ili ne smiju
ponoviti". Jedan od prvih dobitnika te nagrade bio je američki
potpredsjednik Dan Quayle, koji je nagradu za obrazovanje zaslužio
"dokazujući, bolje od bilo koga drugoga, potrebu za
obrazovanjem".
Među ostalim gafovima, Dan Quayle izjavio je sljedeće: "Okolišu ne
šteti zagađenost, nego nečistoće u našem zraku i vodi". Ili:
"Svemir je gotovo beskonačan. Zapravo, mi mislimo da je
beskonačan".
Nakon gotovo desetljeća posvećenoga nagrađivanju pobjede
ustrajnosti nad nevjerojatnošću, Abrahams je napisao novu knjigu:
"Antinobel: Anali nevjerojatnih istraživanja". Za neupućene, ta
knjiga donosi pregled nekih od najčudnijih istraživanja koja su
ikad predstavljena javnosti s ozbiljnim izrazom na licu.
Knjiga nije mogla zaobići znanstveni rad trojice škotskih
liječnika pod nazivom: "Propast WC-školjki u Glasgowu". Nakon što
su tri pacijenta, u roku od šest mjeseci, posjetila liječnika s
ozljedama zbog pada WC školjke na kojoj su sjedili, neustrašivi
liječnici odlučili su istražiti problem pa su, u svojem
revolucionarnom znanstvenom radu 1993., zaključili da je "uzročnik
te pojave prekomjerna starost zahoda" te da "zbog starenja zahoda
pojava pada WC školjke može postati i češća, što će uzrokovati nove
ozljede".
"Stoga bismo preporučili da se sa školjkama od staroga porculana,
na kakve su mnogi od nas naviknuli, postupa s određenim oprezom.
Očiti način korištenja zahoda bez straha od rušenja školjke nije
sjedanje na nju, nego čučanje iznad nje", rješenje je koje nude
znanstvenici u svojem znanstvenom radu.
Marc Abrahams "podle" Nobelove nagrade dodjeljuje onima koji su
proizveli nešto za što je prva razumna reakcija smijeh, a tek nakon
toga razmišljanje.
Za 10 takvih nagrada znanstvenici svake godine nominiraju oko 5
tisuća ideja. Abrahams je i urednik časopisa Anali nevjerojatnih
istraživanja, koji se bavi zamršenim pitanjima poput onoga o tome
što je bilo prvo, kokoš ili jaje.
Među istraživanjima koja su posebno naglašena u Abrahamsovoj novoj
knjizi nalazi se i ono koje su indijski znanstvenici, zaposleni u
jednome vladinome institutu, obavili o kopanju nosa u
adolescenata.
U izvješću objavljenome 2001. indijski znanstvenici pišu da se
kopanje nosa javlja u svim društvenim klasama. Otkrili su da oko 80
posto adolescenata to čini isključivo prstima, dok je preostalih 20
posto podijeljeno u podjednake skupine, od kojih jedna, kao svoje
omiljeno sredstvo za kopanje, rabi pincetu, a druga olovku.
Produbljujući spoznaje o toj pojavi, marljivi su znanstvenici
otkrili i da približno 50 posto ljudi nos kopa kako bi ga odčepilo,
11 posto ljudi čini to zbog kozmetičkih razloga, a gotovo isti
postotak čini to iz puste zabave.
Tu je i studija iz 1995. objavljena u časopisu European Journal of
Physics pod nazivom "Prepečenac u padu - Murphyjev zakon i temeljne
konstante". Britanski znanstvenik Robert Matthews sa Sveučilišta
Aston u Birminghamu zaključio je, nakon opširnog uvoda, da
"prepečenac na stol uvijek pada okrenut na namazanu stranu jer je
tako u cijelome svemiru".
Antinobelove nagrade ove će godine biti dodijeljene 2. listopada u
harvardskoj dvorani Sanders pred 1.200 ljudi, od kojih će mnogi
bacati papirnate zrakoplove. Dobitnici nagrade otići će s "ručno
izrađenom nagradom, od iznimno jeftinoga materijala, osmišljenom
tako da se raspadne za nekoliko tjedana".
(Hina) rug dgk
(Hina) rug dgk