ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Hrvatska========Dnevnik/Novi Sad - Počelo čišćenje minskih polja na granici SCG-a i HrvatskeJučer je započelo čišćenje mina kod srijemskog sela Jamena na granici Srbije i Crne Gore i Hrvatske, a tek kada će
se cijelo područje razminirati međudržavne komisije za utvrđivanje granica između Srbije i Crne Gore i Hrvatske moći će izaći na teren, prenosi novosadski Dnevnik."Pretpostavlja da na graničnom području ima 11 tisuća neeksplodiranih mina na 103 lokacije ukupne površine 10 milijuna četvornih metara koje su ratne 1991. posijane od aproksimativne granice SCG-a i Hrvatske do autoputa Beograd - Zagreb i graničnog prijelaza Batrovci", piše list. "Razminiranje ovog područja je bitno jer će, kada pirotehničari završe posao na teren izaći međudržavna komisija za utvrđivanje granice između Srbije i Crne Gore i Hrvatske", kaže direktor Centra za uklanjanje mina Petar Mihajlović. Razminiranje kod Jamena osigurano je donacijom od 700 tisuća eura Europske unije i njemačke vlade a pokrit će samo 500 tisuća kvadratnih metara, navodi list.
ZAGREB, 19. rujna (Hina) -
Hrvatska
========
Dnevnik/Novi Sad - Počelo čišćenje minskih polja na granici SCG-a i
Hrvatske
Jučer je započelo čišćenje mina kod srijemskog sela Jamena na
granici Srbije i Crne Gore i Hrvatske, a tek kada će se cijelo
područje razminirati međudržavne komisije za utvrđivanje granica
između Srbije i Crne Gore i Hrvatske moći će izaći na teren, prenosi
novosadski Dnevnik.
"Pretpostavlja da na graničnom području ima 11 tisuća
neeksplodiranih mina na 103 lokacije ukupne površine 10 milijuna
četvornih metara koje su ratne 1991. posijane od aproksimativne
granice SCG-a i Hrvatske do autoputa Beograd - Zagreb i graničnog
prijelaza Batrovci", piše list. "Razminiranje ovog područja je
bitno jer će, kada pirotehničari završe posao na teren izaći
međudržavna komisija za utvrđivanje granice između Srbije i Crne
Gore i Hrvatske", kaže direktor Centra za uklanjanje mina Petar
Mihajlović. Razminiranje kod Jamena osigurano je donacijom od 700
tisuća eura Europske unije i njemačke vlade a pokrit će samo 500
tisuća kvadratnih metara, navodi list.
Prema podacima Centra za razminiranje koje prenosi list u Srbiji se
na 40 lokaliteta nalaze i neeksplodirane mina iz vremena NATO-ovih
napada na Jugoslaviju kojih je najviše u Beogradu, a zatim u Novom
Sadu, Kruševcu, Bajinoj Bašti, Palićkom jezeru, Valjevu, Priboju i
devet lokacija na Dunavu i na Savi kod Ostružnice, prenosi list.
Regija/Europa
=============
CSM/Boston - Mogu li i trebaju stranci sređivati stanje u BiH?
Izgradnja pluralističke demokracije u Bosni i Hercegovini otežana
je "ograničenim sredstvima te neograničenim nacionalnim i vjerskim
razlikama", piše Christian Science Monitor u usporedbi djelovanja
Paddyja Ashdowna u BiH s upravom Paula Bremera u Iraku (po VOA-i).
List naglašava da unatoč višegodišnjim naporima međunarodne
zajednice, usmjerenim na ujedinjenje, Bosna i Hercegovina i dalje
ima dvije carine, dvije vojske, dvije obavještajne službe,
postavljajući pitanje mogu li i trebaju uopće stranci pokušavati
stvoriti države.
Nezavisne novine/Banja Luka- Međunarodna zajednica mora
promijeniti strategiju prema BiH
Odnos međunarodne zajednice prema BiH obilježen je
dezorijentiranošću i ozbiljnim proturječjima, konstatiraju
banjalučke "Nezavisne novine".
Jedan dio međunarodne zajednice zagovara smanjenje angažmana i
prijenos većih ovlasti na institucije BiH a drugi snažnije i
oštrije djelovanje, tumači list, zaključujući da je "vakuum u kojem
se međunarodna zajednica nlazi" prouzročio niz političkih kriza u
BiH.
Međunarodna je zajednica jedini ozbiljni čimbenik koji može
utjecati na pozitivne promjene u BiH pa mora hitno redefinirati
strategiju prema BiH, izmijeniti Daytonski sporazum i uhititi
ratne zločince, a prvenstveno Radovana Karadžića, sugerira list.
"Nakon osam godina definitivno je sazrelo i vrijeme da se pokrene
širok krug razgovora sa svim domaćim političkim faktorima o
teritorijalno-administrativnom ustroju zemlje", smatraju
"Nezavisne novine", ocjenjujući da je aktualni ustroj BiH uzrok
brojnim blokadama bh-države te potkrepljujući svoju ocjenu
zahtjevima za promjenom Daytonskog sporazuma. Te se pak promjene
moraju temeljiti na dogovoru političkih snaga i konsenzusu sva tri
naroda, upozorava banjalučki list.
Oslobođenje/Sarajevo - Konačni bosanski obračun s "nepodobnim"
obavještajcima
"Od nove godine ukidaju se entitetske i nacionalne obavještajne
službe, a umjesto njih postojat će samo jedna -
bosanskohercegovačka", a Visoki predstavnik Paddy Ashdown već
likuje nad budućim zakonom i tvrdi da će njime osigurati puni
demokratski i civilni nadzor kakav još nije zabilježen u Europi,
piše sarajevsko Oslobođenje.
"Vladajuće nacionalne stranke i buldožeristi iz međunarodne
zajednice lansirali su novu priču za široke narodne mase" a
"režimski listovi" su reformu obavještajnog sektora prepoznali kao
definitivni obračun sa "komunističkom tajnom policijom", piše
Oslobođenje. "U tom grmu i leži zec", komentira sarajevski list:
"umjesto mrskih komunističkih špijunčina, nacionalne stranke će
angažirati svoje obavještajce. Kao i svi ostali državni
službenici, naravno da će i tajni policajci biti birani po
nacionalnom ključu".
"Europa i cijeli svijet već nam zavide na tako demokratskim,
nacionalno i politički podobnim obavještajcima. Jer, po
nacionalnosti, vjeroispovijesti i političkoj opredijeljenosti,
europski su obavještajci oduvijek bili - najobičnije špijunčine",
zaključuje list.
Nezavisne novine/Banja Luka - SDA ima svoju paralelnu obavještajnu
službu
"Ivan Vukšić, smijenjeni zamjenik direktora obavještajno
sigurnosne službe FBiH, i dalje rukovodi ovom službom i ispunjava
zahtjeve svojih mentora iz SDA", kazao je Edhem Bešić, smijenjeni
izvršni direktor FOSS-a, u razgovoru za banjalučke Nezavisne
novine.
Bešić za prošlogodišnju smjenu direktora FOSS-a Munira Alibabića
optužuje vrh SDA i tvrdi da je čelnicima SDA staklo da "uruše FOSS
jer imaju svoju paralelnu obavještajnu službu", prenose Nezavisne
novine.
"Mozak ove paralelne obavještajne agencije je vrh SDA, tijelo je u
Islamskoj zajednici, a izvršni organi su Federalno ministarstvo
obrane i unutrašnjih poslova", kaže Bešić i nastavlja: "FOSS bi po
zakonu trebao biti nadziran od parlamenta, vlade, predsjednika i
potpredsjednika FBiH, no u praksi je situacija potpuno drugačija.
Vukšić, naravno, radi za SDA iz čega se jasno vidi za čije potrebe
radi Obavještajno-sigurnosna služba FBiH".
U razgovoru za Nezavisne novine Bešić navodi i kako je FOSS znao da
Munir Alibabić radi za Ured haaškog tužitelja. "Mislim da je jedan
od razloga stvaranja ove afere bio i da se Alibabić spriječi da
privede kraju posao otkrivanja ratnih zločinaca među kojima je i
Radovan Karadžić. (...) Naravno, jedan od razloga za pravljenje ove
afere i raniju smjenu Munira Alibabića su njegovi rezultati u
otkrivanju kriminalaca i osoba koje su umiješane u ubojstvo Nedžada
Ugljena, Joze Leutara i drugih. Vukšićevim mentorima nije
odgovaralo da se otkrije kriminal Hasana Čengića i ostalih iz vrha
SDA", kaže Bešić.
Na pitanje da li je FOSS profunkcionirao kao jedinstvena
obavještajna služba Federacije Bešić je decidirano odgovara:
"Nikada. Nekoliko organizacijskih jedinica nikad nisu formirane,
poput ureda u Mostaru i Livnu. To je Vukšić tolerirao. A radilo se,
to je kristalno jasno, o opstrukciji. U stvari njemu nije ni bio
cilj da FOSS normalno funkcionira. Mene, primjerice, terete za
odavanje tajne. Nitko ne zna o kojoj se tajni radi, jer Vukšić nije,
iako je po zakonu morao, donio pravilnik o vrsti, stupnju i načinu
raspolaganja službenim informacijama. Pravilnik nije napravio jer
bi se on odmah našao na njegovu udaru. Vukšić je imao stalnu,
sigurnu, telefonsku vezu s obavještajnim službama u susjednoj
Hrvatskoj".
BBC/London - Beograd spreman razgovarati s ICTY-om o uvidu u
arhive
Theodor Meron bit će prvi predsjednik ICTY-a koji će deset godina
nakon osnivanja tog suda posjetiti Beograd - i to na poziv vlasti
SCG, što se tumači kao njihovo nastojanje da poprave sliku odnosa,
javlja BBC u četvrtak.
Beogradski odvjetnik Ivan Janković drži pak da je posjet Theodora
potvrda obostrane želje za punom suradnjom, izdvajajući mogućnost
da i ICTY u aktualnim razgovorima "potvrdi svoju spremnost da iziđe
u susret nekim od zahtjeva vlasti SCG", među koje nesumnjivo spada i
onaj o prepuštanju sudskih procesa protiv optuženika nižeg ranga
domaćem pravosuđu, prenosi BBC.
Što se pak tiče mogućnosti ublažavanja pritiska tužiteljstva ICTY-
a na Beograd u vezi s izručenjem optuženika poput Ratka Mladića i
pristupa arhivima, Janković napominje u razgovoru za BBC da su
vlasti SCG u znak dobre volje započele razgovore s tužiteljstvom o
modalitetima ograničenog uvida u arhive.
Očekuje se, objavljuje postaja, da će Beograd i ovaj put ustrajati
na podizanju optužnica protiv čelnika i ratnih zapovjednika
kosovskih Albanaca budući da bi "uz načelni stav da svi zočinci
moraju odgovarati, Beogradu to dobro došlo i kao dokaz da se u Den
Haagu ne sudi samo Srbima", navodi postaja.
Politika/Beograd - Potpisivanje memoranduma o ruskom dugu prilika
je za Srbiju
Nakon godinu i pol pregovora u Moskvi je potpisan memorandum o
rješavanju međusobnih financijskih potraživanja prema kojem bi
republike članice bivšeg Sovjetskog saveza trebale bivšim
republikama SFRJ vratiti 1,293 milijardu klirinških dolara, a u ime
Savjeta ministara Srbije i Crne Gore sporazum je potpisao ministar
za manjinska i ljudska prava Rasim Ljajić, prenosi beogradska
Politika.
Kako prenosi beogradski list, klirinški dolar prema potpisanom
dogovoru može dostići visinu od 0,63 američka dolara iako se
vrijednost može odrediti i na nižoj razini kada će biti potpisivani
bilateralni sporazumi sa svakom državom. Od navedenog iznosa
Srbiji i Crnoj Gori pripada 38 posto odnosno 490,9 milijuna,
Hrvatskoj 23 posto ili 297 milijuna, Sloveniji 16 posto ili 207
milijuna, BiH 15,5 ili 206 milijuna, a Makedoniji 7,5 posto ili 96,9
milijuna klirinških dolara, prenosi list, a posebni sporazumi sa
svakom pojedinom državom bit će potpisani do kraja ili u prvom
kvartalu sljedeće godine.
Ljajić u Moskvi je prilikom potpisivanja izrazio zadovoljstvo jer
je to "ne samo dobra poslovna transakcija i financijska dobit nego i
uklanja prepreke različitim gospodarskim i financijskim
aranžmanima između Rusije i Crne Gore". Ljajić očekuje pokretanje
pregovora kako bi se utvrdilo hoće li ruski dug biti otplaćen u robi
i uslugama ili investiranjem u konkretne projekte u Srbiji,
reguliralo pitanje dijela duga SCG-a ruskom Gazpromu od 249
milijuna dolara za isporuke plina od 1994. do 2000.
"Rješavanje pitanja ruskog duga pokreće projekt obnove Đerdapa I
koji je vrijedan 100 milijuna dolara i u kojem bi uz ruska
sudjelovala srpska poduzeća, kao i neke druge projekte u Crnoj
Gori, a za uzvrat bi se rusko tržište otvorilo Naftnoj industriji
Srbije", rekao je o moskovskom memorandumu srpski ministar
financija i gospodarstva Božidar Đelić.
Večernje novosti/Beograd - SCG očekuje val napada albanskih
ekstremista
Prema operativnim podacima službi sigurnosti SCG-a, koji se
podudaraju s procjenama UNMIK-a i KFOR-a, u drugoj polovici rujna i
u listopadu mogu se očekivati novi teroristički napadi i incidenti
koje pripremaju albanski ekstremisti na Kosovu i jugu Srbije, pišu
beogradske Večernje novosti.
Akcije se planiraju upravo pred najavljeni početak dijaloga
Beograda i Prištine o "tehničkim pitanjima", mete napada će osim
Srba biti i UNMIK i KFOR, a albanski teroristi pokušat će žrtve
pripisati "navodnom srpskom terorizmu i Vojsci SCG-a", s namjerom
da ponovno pridobiju javno mišljenje na svoju stranu, nastavlja
list. Naime, pristižu jednodušne osude ubojstava i zastrašivanja
Srba na Kosovu od strane UN-a, EU-a i SAD-a, a čak je i Švicarska,
tradicionalno gostoljubiva prema Albancima, kao i Velika
Britanija, poduzela opsežne policijske mjere, budući da je Europa
shvatila kako su "međusobno dobro povezani kriminalni albanski
gangovi" postali opasnost i za nju samu, pišu Večernje novosti.
"Tradicionalni pokrovitelj i OVK-a i 'fantomske' ANA-e još uvijek
je albanska obavještajna služba SHIK koja im, zajedno s trenerima
sa Zapada i stalnim savjetnicima pomaže da ne izgube ulogu koju su
prigrabili", ističe list.
The Guardian/London - Nove članice EU-a u škripcu između EU-a i SAD-
a
Ublažavanje transatlantskih ali i unutareuropskih podjela na
sastanku njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, britanskog
premijera Tonyja Blaira i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca
osjetno bi olakšalo poziciju novih članica EU-a, upozorava The
Guardian.
"Zahvalni smo Sjedinjenim Državama ali smo s druge strane smješteni
u Europi i ne možemo biti 51. američka država. Cilj naše politike
jest zadovoljavanje obje strane", tumači češki povjesničar Jiri
Pehe za The Guardian položaj "novoeuropljana".
Američki ministar obrane Donald Rumsfeld pogrešno tumači njihovo
ponašanje, smatrajući ga jednostavno proameričkim iako ga valja
promatrati ponajprije u kontekstu zahvalnosti SAD-u koji se za
vrijeme Hladnog rata suprotstavio Sovjetima i potom poticao
širenje NATO-a dok je Eu oklijevao s integracijom, tumači list.
U Europi pak novopridošlice izražavaju sumnju u ustavni projekt
koji ne dopušta razmatranje ključnih pitanja u završnoj raspravi, i
namjeravaju zajedno sa svojim saveznicima iz ostalih dijelova
Europe načeti neugodna pitanja - "doduše, bez velikih nada da mogu
utjecati na mišljenje velikih zemalja", dodaje The Guardian.
Le Monde/Pariz - SAD planira preustroj svojih snaga u Europi
Američka će vojska bitno promijeniti raspored i broj vojnika u
Europi budući da sadašnji sustav više ne odgovara odnosima snaga u
Europi koji su se jako promijenili, analizira "Le Monde".
Američke bi vojne snage trebale biti pokretljivije kako bi se bolje
prilagodile operacijama izvan Europe, a središte tih snaga trebalo
bi postupno biti prebačeno iz Njemačke prema istoku, dodaje list.
James Jones, glavni zapovjednik savezničkih snaga i "šef"
američkih snaga u Europi, izradio je novi plan koji ima tri razine:
prvo, očuvanje strateških baza kao što je ona u Ramsteinu u
Njemačkoj, zatim osnutak tzv. modernih baza poput onih koje su
Amerikanci izgradili za operacije očuvanja mira na Kosovu i,
napokon, uspostavu jednostavne, ali moderne infrastrukture -
poput, primjerice, sletne staze za zrakoplove - u blizini kriznog
područja, piše list.
Tako će se uz pomoć američke vojske izgraditi centri za obuku i
tereni za vojne vježbe u istočnoj Europi, napose u Poljskoj,
Mađarskoj i u Bugarskoj, gdje puk lakše podnosi nevolje nastale
zbog vojnih vježba, a financijska korist za domaće gospodarstvo
može biti argument u njihovim rukama, ističe list i napominje da se
te infrastrukture, prema tvrdnjama bliskih suradnika generala
Jonesa, neće pretvoriti u nove stalne američke baze na Istoku.
La Repubblica/Rim - Romano Prodi o prijedlogu europskog ustava
Rimska La Repubblica u petak objavljuje članak predsjednika
Europskog povjerenstva Romana Prodija posvećen prijedlogu Ustava
koji je izradila Konvencija pod predsjedanjem Valery Giscard
d'Estainga.
"Konačni tekst kojeg su prihvatili članovi Konvencije ide u
ispravnom pravcu. On je korak naprijed ali nije kvalitativni skok
kojeg smo priželjkivali", piše Prodi i ocjenjuje da je u prijedlogu
kojeg je izradila Konvencija više pozitivnih aspekata koji nisu
bili zamislivi još prije samo nekoliko godina, no da u nekim točkama
Konvencija nije ostvarila željene rezultate. "Pravo na veto
zadržano je u više od 50 slučajeva, poglavito u pitanjima poput
vanjske politike i fiskalne politike. Veto je diktatura pojedinca,
negacija demokracije, paraliza Unije. Mi, naprotiv, moramo imati
hrabru viziju naše budućnosti koja će nam dopuštati prevladavanje
prepreka u afirmaciji snažne Unije sposobne djelovati demokratski.
Uz to, potrebno je izbjeći daljnju fragmentaciju djelovanja i
izvršnih struktura. Posebice mislim na stalno predsjedateljstvo
Vijeća, radi čega moramo otkloniti taj rizik. Kao ni glede
predsjedateljstva Vijeća tako ni glede Povjerenstva nije postignut
u potpunosti zadovoljavajući rezultat. Glavni argument u korist
manjeg broja povjerenika rizik je da se veće zemlje članice - u
kojima je 65 posto europskog stanovništva - nađu u manjini spram
povjerenika manjih zemalja, koje predstavljaju 10 posto
stanovništva", piše Romano Prodi.
"No kakav bi legitimitet, primjerice, imao neki prijedlog
smanjenog Povjerenstva, u kojoj dvije ili tri velike države ne bi
bile zastupljene i koji bi bio prihvaćen u Vijeću koje bi te iste
države dovelo u položaj manjine?", upozorava Prodi. "Posebice u
prvoj fazi proširene Unije, bolje je stoga zadržati načelo jednog
povjerenika po zemlji članici", ocjenjuje predsjednik Europskog
povjerenstva
Tema dana: Francusko-njemački dvojac i EU
=========================================
Saarbruecker Zeitung/Saarbruecken - Francuskoj i Njemačkoj
potrebni saveznici
Njemačko-francuski utjecaj u Europi "neznatan je", ocjenjuje
Saarbruecker Zeitung povodom njemačko-francuskog susreta na vrhu
(po DW-u).
"Njemačko-francuski utjecaj u Europi danas je tako neznatan, kao
nikad do sada" a bit će još manji kad će iduće godine u Europsku
Uniju biti primljeni novi članovi, ocjenjuje list i upozorava da
"ukoliko službeni Berlin i Pariz u takvom kontekstu žele sačuvati
svoje interese, obje zemlje moraju pokazati blisko prijateljstvo
sa strateški važnim saveznicima". "To nisu samo male države, poput
Belgije ili Luxemburga, s kojima je nedavno održan jedan neugodan
specijalni susret na vrhu o pitanjima obrane, nego prije svega
zemlje koje imaju političku težinu. Pri tom se, naravno, ne može
računati na Veliku Britaniju. Izgleda da su Schroeder i Chirac to
shvatili", piše list.
La Croix/Pariz - Francuzi i Nijemci u svoje stavove moraju uvjeriti
i druge
Pokretanje rasta, reforma ustanova, irački rat i drugo, teme su o
kojima se raspravljalo na francusko-njemačkom ministarskom vijeću
u Berlinu i glede kojih dvije zemlje žele druge uvjeriti u
prikladnost njihova zajedničkog stajališta, piše "La Croix".
Jedino te dvije zemlje nude svojim partnerima jedinstveno
stajalište, ističe list, primjećujući ipak da ih zajednička
gospodarska inicijativa ne spašava od zloporaba u javnim
financijama. Njihova obrana rezultata rada Konventa na
Međunarodnoj konferenciji u Rimu u listopadu trebala bi
onemogućiti da se dovedu u pitanje "neočekivane" nagodbe
postignute u Bruxellesu, dok su dopune američkog prijedloga
rezolucije o budućnosti Iraka konstruktivna alternativa
pristajanju uz SAD, ocjenjuje list.
Još samo treba uvjeriti druge, smatra list zaključujući da je u
privlačenje novih članova, a ne u nametanju mišljenja novi izazov
francusko-njemačkog dvojca.
TAZ/Berlin - Njemačko-francuska ekskluzivnost nespojiva je s
načelima EU-a
Svi koji žele dobro Europi trebaju pozdraviti dobar rad njemačko-
francuskog motora, ističe Die Tageszeitung.
Mjesecima je Konvent o budućnosti EU-a pokušavao utvrditi model
uspješnog funkcioniranja Unije od 25 članica, priznavši na kraju da
u tako velikoj zajednici treba olakšati međudržavnu suradnju i
ublaživši kriterije za izdvojene projekte pojedinih članica,
podsjeća berlinski list.
Ipak, demonstrativno očitovan njemačko-francuski savez ne može
poslužiti kao uzor za buduće saveze iz interesa unutar Unije budući
da nije otvoren za nove članice a ekskluzivnost je nespojiva s
načelom zajedničkog donošenja odluka u EU, podsjeća TAZ.
Le Monde/Pariz - Francusko-njemački dvojac plaši Europljane od
samog početka
Francuzima i Nijemcima teško je zadovoljiti europske partnere: ako
se ne slažu, potonji su zabrinuti zbog moguće blokade, ako se slažu,
optužuju ih da žele nametati svoju volju, analizira "Le Monde".
To se proturječje zaoštrava s procesom proširenja, premda je Uniji
s dvadeset pet članova još potrebnija pokretačka sila koja će
ukloniti rizik od podjela, ocjenjuje list.
Nove članice Unije, napose iz istočne Europe, uplašile su se da će
osovina Pariz-Berlin zamijeniti sovjetski jaram, dok su među
starijim članicama dvojcem nezadovoljne Španjolska i nešto manje
Italija, podsjeća list.
Pariz i Berlin svjesni su tih dvojakih osjećaja prema francusko-
njemačkoj suradnji i žele pridobiti druge države za zajedničke
inicijative, izbjegavajući stalne saveze koji bi pokazali nove
crte podjele u proširenoj Europi, ističe list.
Istodobno je na mnogim područjima kao što su obrana, vanjska
politika i gospodarstvo sloga s Velikom Britanijom važna za uspjeh
europskih projekata, upozorava list, dodajući da će trojac
zacijelo, sudeći prema reakcijama na susret Chirac-Schroeder-
Blair, plašiti partnere više od francusko-njemačke suradnje.
Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Njemačko-francuska gospodarska
inicijativa politički je mudra
Njemačko-francusku gospodarsku inicijativu Frankfurter Rundschau
u svom komentaru ocjenjuje "politički mudrom" (po DW-u).
Nijemci a, još više, Francuzi svojim su olakim shvaćanjem
proračunske stege u euro-zoni pobudili nezadovoljstvo i
nepovjerenje kod partnerskih država i u 'Prodijevom Povjerenstvu'
i na tržištima, piše list. "Oboje, Nijemci još više nego Francuzi,
imaju poteškoća s mobilizacijom vlastitih snaga kod oporavka
konjunkture. I oboje su zainteresirani za povećanje industrijsko-
političkog slobodnog prostora u odnosu na 'dosadne' zaštitnike
slobodne konkurencije u Bruxellesu. Tko ne bi želio, kao političar,
pokušati iz takvog defanzivnog položaja jednim potezom ponovo
krenuti u ofenzivu, izabrao je pogrešno zanimanje", smatra
Frankfurter Rundschau.
Tema dana: SAD i stanje u Iraku
===============================
NYT/New York - Poruka Gerharda Schroedera SAD-u
New York Times u petak objavljuje pismo njemačkog kancelara
Gerharda Schroedera koji poručuje kako su "Nijemci i Amerikanci
jedinstveni u borbi protiv terorizma".
"Istina je da se Njemačka i Sjedinjene Države nisu slagale o tome
kako najbolje postupati prema režimu Sadama Huseina. Nema smisla
nastavljati tu raspravu. Sada moramo gledati prema budućnosti.
Moramo zajednički raditi kako bi ostvarili mir. Ujedinjeni narodi
moraju igrati središnju ulogu. Ključni interes međunarodne
zajednice jest da se što je moguće prije u Iraku uspostave
stabilnost i demokracija. Međunarodna misija treba veći
legitimitet kako bi se ubrzao proces koji vodi prema samostalnoj
vladi u Iraku. Uz naš sadašnji vojni angažman u Afganistanu,
Balkanu i drugdje, Njemačka je voljna dati humanitarnu pomoć,
pomoći društvenoj i gospodarskoj obnovi Iraka i obučavati iračke
snage sigurnosti", piše njemački kancelar.
Nijemci nikada neće zaboraviti pomoć i potporu SAD-a u obnovi i
ponovnom ujedinjenju Njemačke, piše Gerhard Schroeder. "Danas smo
punopravna članica međunarodne zajednice, sa svim pravim i
obvezama što to nosi. Njemačka se uloga u svijetu promijenila pa
tako i naša vanjska politika. Moja je zemlja spremna preuzeti više
odgovornosti. To može zahtijevati uporabu vojne sile kao
posljednjeg sredstva u rješavanju sukoba. Međutim, ne smijemo
zaboraviti da u današnjem svijetu sigurnost ne može jedna zemalja
jamčiti sama; ona može biti postignuta samo kroz međunarodnu
suradnju. Niti sigurnost može biti ograničena na djelovanje
policije i vojske. Ako želimo naš svijet učiniti slobodnijim i
sigurnijim, moramo se boriti protiv korijena nesigurnosti,
ugnjetavanja, fanatizma i siromaštva - i moramo to činiti zajedno",
piše Gerhard Schroeder.
Le Figaro/Pariz - Međunarodna zajednica mora pomoći SAD-u u Iraku
Čini se da je nejasnoća jedina Bushova strategija u Iraku, ali
pitanje je koliko će dugo američka javnost držati to krivudanje
političkim pravcem, ističe "Le Figaro" u uvodniku.
Najnoviji je primjer način na koji se američki predsjednik ogradio
od nespretne izjave dopredsjednika Dicka Cheneyja o povezanosti
Sadama Huseina i terorista koji su izveli napade od 11. rujna.
Naime, američki je predsjednik istaknuo da CIA još uvijek nije
pronašla dokaze u tom smislu, podsjeća list.
Taj istup trebao je spriječiti pokušaj demokratskih kandidata za
Bijelu kuću da dopredsjednikov ispad iskoriste kako bi još jednom
optužili predsjednika da je manipuliraoo podacima o iračkom
tiraninu, tumači list, napominjući kako Bush ipak nije mogao
retroaktivno poništiti vlastite izjave o vezama između Bagdada i Al
Kaide, kao ni slične izjave koje je Donald Rumsfeld, ministar
obrane, dao istražnom povjerenstvu Kongresa.
Međunarodna zajednica nema izbora i mora pomoći Washingtonu da
pronađe častan izlaz kako se požar s iračkog i palestinskog
područja ne bi proširio na čitav Bliski istok, upozorava list,
podsjećajući kako, za razliku od Vijetnama, nitko ne želi poraz
Amerikanaca u Iraku.
Der Standard/Beč - Vjerodostojnost SAD-a ozbiljno je narušena
Zanimljivo je da za razliku od britanskog premijera Tonyja Blaira i
svog pretpostavljenog, američkog predsjednika Georgea W. Busha,
američki potpredsjednik Richard Cheney nikada nije prozivan zbog
spornih izjava, konstatira Der Standard.
Pritom valja zabilježiti da se američki potpredsjednik uvijek
posebno isticao kada je mišljenje američke javnosti trebalo
usmjeriti u određenom pravcu, naglašava austrijski list,
podsjetivši na Cheneyevu izjavu da je Irak - po njegovu mišljenju -
ponovno nabavio atomsko oružje - iako je činjenica da Sadam Husein
nikada nije imao takvo oružje već samo atomski program.
Tako će američki predsjednik George Bush stupiti sljedećeg tjedna
pred Glavnu skupštinu UN-a nakon što je izjavio da svrgnuti irački
diktator Sadam Husein ipak nije povezan s terorističkim napadima na
SAD, primjećuje Der Standard, podsjećajući da je prije rata u Iraku
Bush poručio UN-u da će SAD razoružati tu zemlju.
Sljedećih tjedana očekuje se i američko-britansko izvješće o
iračkom oružju u kojem će javnost vjerojatno pročitati da je Sadam
Husein imao "namjeru i mogućnost" da proizvede oružje za masovno
uništenje. Američka vlada može biti sretna što nije predviđeno
sastavljanje izvješća o borbi protiv terorizma budući da bi nalaz
zasigurno bio zastrašujuć, zaključuje Der Standard.
CSM/Boston - Rat u Iraku nije povećao opasnost od terorizma
U posljednje vrijeme čuje se tvrdnja kako se opasnost od terorizma u
Sjedinjenim Državama povećala zahvaljujući ratu u Iraku no
zagovornici ove teorije nisu u pravu, piše bostonski Christian
Science Monitor.
Zagovornici ove teorije, uključujući demokratske predsjedničke
kandidate Howarda Deana i Boba Grahama, bivšeg britanskog ministra
Robina Cooka i 64 posto američkih ispitanika u istraživanju
javnosti marylandskog sveučilišta, jednostavno ne razumiju Osamu
bin Ladena i njegove pomagače, piše list, jer Al Kaida je najavila
rat SAD-u i zapadu daleko prije invazije na Irak. Al Kaidi nije
trebao izgovor američkog rata sa Sadamom Huseinom da bi pobila 3000
ljudi 11. rujna 2001., ili stotine nedužnih Tanzanijaca i Kenijaca
u napadu na američka veleposlanstva u tim zemljama 1998., nastavlja
list.
Američka okupacija Iraka možda jest potaknula "nove regrute" da se
pridruže Al Kaidi, ali je i napad na talibane u Afganistanu
eliminirao jednu veliku terorističku bazu, ističe list.
Prerano je za prosudbu hoće li invazija na Irak pacificirati Bliski
Istok, tako što će ga približiti demokraciji, no SAD su napravile
velike korake u borbi protiv terorizma od 11. rujna 2001., a
opasnost od bin Ladena za Amerikance bila bi jednako ozbiljna čak da
i nije iračkog rata, zaključuje Christian Science Monitor.
Le Figaro/Pariz - SAD je u Iraku otvorio Pandorinu kutiju
fundamentalizma
Amerikanci su u Iraku otvorili Pandorinu kutiju: dok je diktatura
Sadama Huseina desetljećima onemogućavala pojavu muslimanskih
islamističkih mreža, nakon njezina pada one su se ponovno počele
organizirati, piše "Le Figaro".
Ipak, čini se da je mreža Al Kaida u Iraku tek u začetku premda su
zadnji pozivi Osame bin Ladena i njegove desne ruke, Egipćanina
Aymana al-Zawahrija, vrlo jasni što se tiče nakana njihove
organizacije, dodaje list.
Prema izjavama američkih dužnosnika, članovi stranke Baas, većinom
suniti, već su se pridružili islamističkim ispostavama koje su u
nastanku i već su sudjelovali u zajedničkim napadima na američke
snage, prenosi list, podsjećajući da stranci Baas nije teško
izvesti taj "ideološki skok" sa fašistoidnog i svjetovnog
nacionalizma na vjerski fundamentalizam budući da je zadnjih deset
godina Sadamove vladavine obilježila sveobuhvatna islamizacija.
Ipak, glavna teškoća na koju bi u Iraku mogle naići
fundamentalističke skupine bliske Osami bin Ladenu bit će njihovo
sunitsko podrijetlo, budući da su šijiti, koji u Iraku čine većinu,
uglavnom neskloni mreži saudijskog milijardera, upozorava list.
(Hina) akoz
(Hina) akoz