SVJETSKA BANKA HRVATSKOJ: NASTAVITI S REFORMAMA, ELIMINIRATI USKA GRLA

ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Visok deficit i dug, nesređene zemljišne knjige, odnosno vlasnička i vjerovnička prava, nefunkcionalno pravosuđe, nedovoljno razvijeno upravljanje te rascjepkana, politizirana i loše koordinirana javna uprava, pet je 'kritičnih uskih grla' za održiv hrvatski gospodarski rast koje je identificirala Svjetska banka u Ekonomskom memorandumu za Hrvatsku.#L# Hrvatska bi sada trebala objediniti impresivan program gospodarskih i socijalnih reformi koje je već počela, i koje su usmjerene promicanju rasta i napretku prema cilju - europskoj integraciji. Izjavio je to Anand K. Seth, novi direktor Svjetske banke za južnu i srednju Europu na hrvatskom predstavljanju "Ekonomski memorandumom za Hrvatsku: Strategija za gospodarski rast kroz europske integracije". Pritom je napomenuo kako su ključni izazovi s kojima se Hrvatska sada suočava produbljivanje reformi i ubrzanje njihove provedbe kako bi se promicala konkurentnost Hrvatske i povećao životni standard za sve. U Ekonomskom memorandumu za Hrvatsku (CEM) ispituju se zapravo strukturne reforme koje treba poduzeti da se dovrši prijelaz prema tržišnom gospodarstvu i mobilizira potencijal Hrvatske za rast. Te reforme obuhvaćaju fiskalnu politiku i javnu upravu, poboljšana imovinska i vjerovnička prava, funkcionalan pravni sustav, prilagodbu poljoprivrede i zaštite okoliša, kao i reformu obrazovanja. Iako će za punu provedbu takvih reformi trebati vremena, izvješće preporučuje da taj proces započne odmah. Memorandum naglašava važnost Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), pri čemu se ocjenjuje da će najveći utjecaj na integracije imati proces usklađivanja zakonodavstva, institucija i politika s pravnom stečevinom EU-a. Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan izjavio je pritom da će početkom listopada u Bruxelles odnijeti odgovore Hrvatske na upitnik Europske komisije (za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo RH u EU), naglasivši da je taj veliki posao pred završetkom. Ustvrdivši da je Hrvatska na dobrom razvojnom putu, istaknuo je kako je važno uvidjeti i slabe točke i probleme, vidjeti s čime se kasnilo. Dobre odgovore o tome daje upravo Ekonomski memorandum, smatra premijer. Podsjetio je da je Vlada imala trojaku zadaću - osigurati političku i makroekonomsku stabilnost, reforme te razvoj, a sva su ta tri cilja isprepletena. U njihovoj realizaciji, kako jučer tako i danas i sutra, važna je osnovna zadaća - hrvatsko približavanje i ulazak u EU, naglasio je Račan. Drži da je Hrvatska na putu prema Bruxellesu 'dobro odmakla', potkrijepivši to i podacima o znatnom uvećanju BDP-a po glavi stanovnika (na 6000 dolara u 2003.), odnosno rastu BDP-a u ovoj godini oko 5 posto, povećanju zaposlenosti za 5 postotnih poena te smanjenju nezaposlenosti za isti postotak, niskoj inflaciji. Pritom smo, kaže premijer, svjesni visine vanjskog duga i još više problema u platnoj bilanci, a to je pak usko povezano s jačanjem konkurentnosti hrvatskih proizvoda. Stoga je novo zaduženje moguće samo za razvoj koji omogućuje otplatu duga, ocijenio je premijer. Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić na upit o tržištu rada, odgovorio je da je, po podacima, mali broj stanovništva, 43 posto, radno zaposleno, a da je po godinama riječ o prosječno starijem stanovništvu. Za hrvatsku nezaposlenost nije problem cijena rada, već i ona briga o zaposlenima (otpremnine, rokovi isl). "Hrvatska je postigla značajan napredak u svom procesu integracije u Europsku uniju, i nadamo se da opcije politike razrađene u studiji mogu olakšati put Hrvatske do tog cilja", ocijenio je Seth. Iako Studija preporuča brzo usvajanje i provedbu raznih politika institucija, sadržanih u pravnoj stečevini EU, postoje dva područja - poljoprivreda i zaštita okoliša - u kojima je potreban postupan pristup. Studija navodi da velik dio utjecaja na rast neće doći samo iz pristupa EU i integraciji s tržištima nego iz poboljšanog investicijskog okruženja koje bi proisteklo iz usklađivanja politika i institucija Hrvatske s najboljom praksom Europske unije. To bi olakšalo razvoj jeftine, kvalitetne integrirane infrastrukture, usklađenje financijskih regulatornih okvira, modernih socijalnih institucija i općenito razvoja privatnog sektora potaknutog jačanjem konkurentnosti zbog široke liberalizacije trgovine. Svjetska banka je pripremila slična izvješća i za druge tranzicijske ekonomije u srednjoj i istočnoj Europi, a glavni je cilj tih analiza utvrditi ključne probleme koje treba riješiti te odrediti slijed reformi, uzimajući u obzir makroekonomsku i socijalnu situaciju. (Hina) db ds