HR-VLADA-DUGOVI-Vlada SABOR: KLUBOVI ZASTUPNIKA PODIJELJENI OKO OCJENE STANJA SABOR: KLUBOVI ZASTUPNIKA PODIJELJENI OKO OCJENE STANJA ZADUŽENOSTI Hina-Financijski servis U ime Kluba zastupnika SDP-a Tonči Žuvela rekao je da ukupni dug
države ne ugrožava reforme i razvojne projekte, iako bi neki htjeli tako prikazati. Naglasio je kako je dug do 2000. trošen uglavnom za tekuće potrebe, a da se danas zaduživanje troši za razvoj. Za nastavak izgradnje prometne infrastrukture nema alternative, poručio je. Luka Roić (KLub HSS-a) najvećim problemom smatra deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci. Uzrok brzom rastu ino-zaduživanja vidi u strukturnoj neusklađenosti hrvatskog gospodarstva, pogotovu u neskladu između proizvodnog i sektora usluga. Naglasio je da je velik dio inozemnog duga potrošen na stabilizacijske, umjesto na razvojne projekte. "Program stabilizacije predugo je u rigoroznoj uporabi, zbog čega propada proizvodni sektor", rekao je. Roić je ipak optimističan i smatra da ciljevi koje je kao prioritet ekonomske politike zacrtala Vlada, a među kojima je i poticanje
SABOR: KLUBOVI ZASTUPNIKA PODIJELJENI OKO OCJENE STANJA
ZADUŽENOSTI
Hina-Financijski servis
U ime Kluba zastupnika SDP-a Tonči Žuvela rekao je da ukupni dug
države ne ugrožava reforme i razvojne projekte, iako bi neki htjeli
tako prikazati.
Naglasio je kako je dug do 2000. trošen uglavnom za tekuće potrebe,
a da se danas zaduživanje troši za razvoj.
Za nastavak izgradnje prometne infrastrukture nema alternative,
poručio je.
Luka Roić (KLub HSS-a) najvećim problemom smatra deficit u
vanjskotrgovinskoj bilanci.
Uzrok brzom rastu ino-zaduživanja vidi u strukturnoj
neusklađenosti hrvatskog gospodarstva, pogotovu u neskladu između
proizvodnog i sektora usluga.
Naglasio je da je velik dio inozemnog duga potrošen na
stabilizacijske, umjesto na razvojne projekte. "Program
stabilizacije predugo je u rigoroznoj uporabi, zbog čega propada
proizvodni sektor", rekao je.
Roić je ipak optimističan i smatra da ciljevi koje je kao prioritet
ekonomske politike zacrtala Vlada, a među kojima je i poticanje
izvoza, jamče da će inozemni dug biti kontroliran i ubuduće ulagan u
razvoj.
Damir Kajin (Klub IDS-a) upozorio je da je za rast BDP-a u dobrom
dijelu "zaslužna" povećana potrošnja, koja se pak ne temelji na
realnom povećanju plaća, nego na visokoj zaduženosti građana.
Zabrinjavajućim je ocijenio i podatak o odljevu kapitala stranih
banaka, koji je, kako je kazao, u prvoj polovici ove godine dosegao
1,1 milijardu američkih dolara.
Država se, smatra Kajin, ne mora brinuti za inozemni dug banaka,
privatnih tvrtki, pa ni građana. Ono na što bi financijska i izvršna
vlast morala paziti je da tečaj kune ostane stabilan, kako se
Hrvatskoj ne bi dogodila hiperinflacija, u kojoj bi, procjenjuje,
građani znatno osiromašili.