ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Hrvatska========Politika/Beograd - "Izvinjenje i isprika" znak svježih vjetrovaIsprika i izvinjenje, koji su obilježili prvi službeni posjet hrvatskog predsjednika Srbiji i Crnoj Gori, dobar su znak da su
počeli puhati svježi europski vjetrovi, piše beogradska Politika u petak."Unatoč još jakim emocijama i o svemu zbrkanom i tragičnom što se dogodilo između zadnjeg Mesićevog boravka u Beogradu i zapamćene slavodobitne izjave po povratku u Zagreb da je na dužnosti posljednjeg predsjednika SFRJ ispunio zadaću i da nje više nema, te prošle posjete na dužnosti šefa (nezavisne) države, ili upravo zbog toga, valjalo je konačno staviti točku i sučeliti se s nekom gorkim, ali bitnim činjenicama", primjećuje list. Jedna od činjenica su priznanja dva predsjednika da je u tragičnom jugoslavenskom raspletu počinjeno mnogo zločina i da su zločinci i žrtve na obje strane, piše list, a krivnje i "ogrješenja" kao i uvijek strogo individualne i trebaju biti prepuštene domaćem ili međunarodnom pravosuđu i sudovima.Bez toga se ne bi se uspješno riješili toliki i teški slučajevi i
ZAGREB, 12. rujna (Hina) -
Hrvatska
========
Politika/Beograd - "Izvinjenje i isprika" znak svježih vjetrova
Isprika i izvinjenje, koji su obilježili prvi službeni posjet
hrvatskog predsjednika Srbiji i Crnoj Gori, dobar su znak da su
počeli puhati svježi europski vjetrovi, piše beogradska Politika u
petak.
"Unatoč još jakim emocijama i o svemu zbrkanom i tragičnom što se
dogodilo između zadnjeg Mesićevog boravka u Beogradu i zapamćene
slavodobitne izjave po povratku u Zagreb da je na dužnosti
posljednjeg predsjednika SFRJ ispunio zadaću i da nje više nema, te
prošle posjete na dužnosti šefa (nezavisne) države, ili upravo zbog
toga, valjalo je konačno staviti točku i sučeliti se s nekom gorkim,
ali bitnim činjenicama", primjećuje list. Jedna od činjenica su
priznanja dva predsjednika da je u tragičnom jugoslavenskom
raspletu počinjeno mnogo zločina i da su zločinci i žrtve na obje
strane, piše list, a krivnje i "ogrješenja" kao i uvijek strogo
individualne i trebaju biti prepuštene domaćem ili međunarodnom
pravosuđu i sudovima.
Bez toga se ne bi se uspješno riješili toliki i teški slučajevi i
teškoće, primjećuje list, od sigurnog povratka prognanih do
graničnih sporova. "Izvinjenje i isprika dobar su znak da i u
balkanskoj zabiti su počeli snažnije puhati svježi europski
vjetrovi", piše beogradska Politika.
"Očito bez tog političkog, nikako emotivnog i pravosudnog,
podvlačenja crte nije bilo moguće okretanje novog lista u odnosima
dva složena susjeda od kojih, u krajnjem slučaju, ovisi smirivanje
cijele, još uvijek trusne, balkanske regije", piše list i ističe da
su "za nesretni balkanski vilajet srpsko-hrvatski odnosi, na neki
način, po svojoj važnosti bili i ostali, ono što su francusko-
njemački za širi europski prostor".
Danas/Beograd - Isprike govore da je došlo vrijeme da se krene
dalje
Vijest o isprikama koja su Svetozar Marović i Stjepan Mesić uputili
građanima obje zemlje odjeknula je, kako primjećuje beogradski
Danas, "više u svijetu nego kod kuće".
List piše da su Marović i Mesić birali riječi, "nisu izričito
spominjali zločine ni prošli rat, već zla, bol, štetu i nepravdu
učinjenu bilo kojem građaninu s jedne i druge strane u bilo koje
vrijeme i bilo kada". Iako će neki primijetiti da se Maroviću lako
ispričati jer se njegov stranački kolega i do nedavno predsjednik
Crne Gore ispričao Hrvatima zbog ratnih zločina, "ne treba
zaboraviti, da je Goran Svilanović također izrazio žaljenje i
vanjskom politikom prema Hrvatskoj praktički pomogao procesu
pomirenja", primjećuje list.
"Do sada tu tešku riječ isprike nitko do sada nije izgovorio iako se
time ne može nanijeti šteta vlastitom narodu. Naprotiv to govori o
svijesti onoga tko se ispričava, da je došlo vrijeme da se krene
naprijed i da se iz pozicije osuđivanog zadobije povjerenje i tako
prijeđe u poziciju ravnopravnog sugovornika. Nama je ta pozicija
zbog sadašnjosti i budućnosti, te hvatanja koraka sa svijetom
itekako potrebna. Ne samo u političkom već i u svakom smislu",
komentira beogradski list.
Neki hrvatski oporbeni čelnici pokušali su omalovažiti Mesićev
potez jer se on "stalno nešto ispričava i to je dio njegove
politike", ali njegov prethodnik Franjo Tuđman, primjećuje list,
nije imao taj običaj, navodi Danas i zaključuje da "iskustvo uči da
se ispričavaju jači a u stanju su oprostiti bolji".
Dnevnik/Novi Sad - Pupovac ističe da povratak ima prioritet nad
jezikom
"Nema nikakve sumnje da položaj hrvatske manjine u Srbiji ili nekom
njezinom dijelu može pridonijeti tome da se i položaj Srba u
Hrvatskoj popravi", komentirao je za "Dnevnik" predsjednik Srpskog
nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac najavu predsjednika
vojvođanske skupštine Nenada Čanka da će povjerenstvo Hrvatskog
sabora proučavati vojvođanska iskustva na području službene
upotrebe jezika.
Budući da je u Vojvodini hrvatski jezik već u službenoj upotrebi,
povjerenstvo hrvatskog parlamenta pokrenut će po načelu
reciprociteta inicijativu za uvođenje srpskog jezika u Sabor,
tumači list.
"Moram priznati da osim toga pitanja mi Srbi u Hrvatskoj imamo mnogo
težih pitanja", kazao je Pupovac za "Dnevnik", navodeći povratak
izbjeglica, povrat imovine i obnovu "a onda, naravno, i
ravnopravnost svega što čini naš nacionalni identitet, uključujući
i pismo i jezik", tumači predsjednik SNV u Hrvatskoj u izjavi za
novosadski list.
RFE/Prag - Sudionici u raspadu bivše Jugoslavije moraju otići s
političke scene
Predsjednik Vijeća Skupine za promjene Svetozar Jovićević smatra
da uzajamne isprike predsjednika Hrvatske i Srbije i Crne Gore
predstavljaju pozitivan pomak ali upozorava da "pomirenja i
zdravih odnosa neće biti dok su na političkoj pozornici akteri koji
su sudjelovali u raspadu" bivše Jugoslavije, prenosi RFE.
Odbacujući usporedbe s nekadašnjim njemačkim kancelarom Willyjem
Brandtom, Jovićević podsjeća da se Brandt i sam borio protiv
njemačkog fašizma dok je Marović svojedobno "zagovarao rat među
narodima pod stupidnim izgovorom 'rata za mir'", podsjeća
Jovićević. "I sam Mesić je sudjelovao. Istina, mora se priznati da
je on vrlo brzo, shvativši kud vodi Tuđmanov nacionalizam, ogradio
se od toga", dodaje Jovićević.
On smatra da je sama gesta isprike početak dobre suradnje i boljih
odnosa između Hrvatske i SCG, koji će se uspostavljati na području
gospodarstva jer, prenosi postaja Jovićevićeve riječi, "kada su u
pitanju interesi, mnoge se stvari zaboravljaju na svim stranama".
Što se tiče tužbe za genocid koju je Hrvatska pokrenula protiv SCG-a
te zahtjeva za isplatom ratne odštete u visini 15 milijardi eura,
Jovićević predviđa da će to biti kamen spoticanja: "Ne vjerujem ni
da će aktualna vlast u Hrvatskoj a vjerujem ni ona sljedeća zbog
vlastitog javnog mnijenja imati snage da jednostavno skine s
dnevnog reda taj zahtjev koji se Srbiji postavlja kao uvjet i u
odnosu na Bosnu i u odnosu na Hrvatsku", prenosi RFE njegove
riječi.
Regija/Europa
=============
RFE/Prag - I Sarajevo očekuje ispriku
Nakon isprika koje su razmijenili hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić i predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović,
predstavnici vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini poručuju da
i njihova zemlja očekuje ispriku ali zastupaju različite stavove o
tome tko bi se kome trebao ispričati, ističe Radio Slobodna
Europa.
Glavni tajnik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović
pozdravlja isprike predsjednika Hrvatske i SCG-a ali poziva
čelnike SCG i Hrvatske da se ispričaju zbog "zločina i šteta koje su
susjedne zemlje tijekom rata nanijele BiH i njenim građanima koji
su očigledno bili najveće žrtve", prenosi RFE.
Džaferović odbacuje tvrdnje zagrebačkih i beogradskih dužnosnika
da se nemaju zbog čega ispričati, upozoravajući ih da imaju "krivu
sliku o ratu u BiH" jer prema "BiH je učinjena agresija i upućujem ih
da barem pogledaju presude haaškog suda za ratne zločine u Bosni pa
će sigurno zaključiti da svakako imaju razloga za ispriku građanima
i državi BiH".
Predsjednik Hrvatske narodne zajednice Milenko Brkić drži da s
obzirom na rat BiH s pravom očekuje ispriku čelnika Hrvatske i SCG-a
koji po njegovu mišljenju snose poveliku odgovornost za stanje u
BiH. Isprika je po njemu "polazna karika, polazna stuba odakle
treba ići dalje u izgrađivanju povjerenja i traženja formula za
suživot", prenosi RFE.
Predsjednik Fondacije za mir i rješavanje kriza Ranko Risojević
ističe da se svi trebaju ispričati BiH ali i da BiH mora "pomesti
pred svojim vratima". Što se pak tiče izjave hrvatskog predsjednika
Stipe Mesića da bh. narodi služe kao most suradnje prema susjednim
zemljama, Risojević upozorava da je "Bosna često našim lijevim i
desnim susjedima most preko kojeg oni prolaze ne plaćajući
mostarinu".
Nezavisne novine/Banja Luka - Visoki pokrovitelj crne stvarnosti u
BiH
Dok druge tranzicijske zemlje velikim koracima grabe prema euro-
integracijama, Bosna i Hercegovina klizi prema ponoru, i
gospodarskom i socijalnom, za što je odgovorna vlast, a prije svih
Paddy Ashdown, napisao je u otvorenom pismu visokom predstavniku
Paddyju Ashdownu u banjalučkim Nezavisnim novinama predsjednik
Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.
Ashdownova samovolja i nedemokratičnost, te uska suradnja s
nacionalističkim strankama koje nisu drugo do paravan za
prikrivanje pljačke, glavni su uzroci katastrofalnog stanja u BiH,
tvrdi Dodik. Ashdown uzalud govori kako je vojnik, a ne diplomat,
piše Dodik. "Imala je Europa, koja se dizala iz ruševina nakon
Drugog svjetskog rata, jednog vojnika koji je mogao biti ponosan na
njenu poslijeratnu gospodarsku i demokratsku obnovu", piše Dodik,
a to je bio Dwight Eisenhower a slično je bilo i u Japanu s Douglasom
McArthurom, kaže Dodik i dodaje: "Lako je konstatirati da u BiH nisu
na djelu principi koji su rukovodili vojnike Eisenhowera i
McArthura u njihovom vizionarskom i odgovornom djelovanju".
"Tako ispada da je međunarodna zajednica, u stvari, visoki
pokrovitelj svega onoga što je crna stvarnost Bosne i Hercegovine i
njenih ojađenih građana", smatra Dodik.
The Spectator/London - Rat u Bosni kao poligon za obuku islamskih
terorista
Londonski tjednik Spectator u petak piše o ulozi rata u Bosni u
pripremi i uvježbavanju islamskih terorista za njihova kasnija
djelovanja (po BBC-u).
U članku pod naslovom "Kako smo trenirali Al Kaidu" tjednik navodi
da su se tijekom rata u Bosni islamski teroristi obučavali za
djelovanja u inozemstvu, a uloga tog rata u obuci Al Kaide prešućuje
se, piše list. Za oko četiri tisuće dobrovoljaca mudžahedina iz
Europe, Sjeverne Afrike i s Bliskog istoka koji su se borili zajedno
s bosanskim muslimanima jednom je američki izaslanik Richard
Holbrooke rekao da bez njih bosanski muslimani ne bi opstali, iako
je kasnije priznao "da je njihov dolazak bio savez s vragom od
kojega se Bosna još uvijek oporavlja", primjećuje list.
Rat u Bosni još uvijek tema koja se izbjegava iz moralnih razloga
jer iako većina liberalnih komentatora intervenciju zapada u Bosni
drži dobrim potezom "očigledno je da je bila nedovoljna i došla
prekasno", zaključuje se u članku.
Politika/Beograd - Grčka ulaganja u koridor 10 i balkanska
gospodarstva
U tzv. "Planu za rekonstrukciju Balkana" Grčka sudjeluje iz
vlastitog proračuna s 550 milijuna eura, namijenjenih gospodarskom
razvoju susjeda, pri čemu se izrijekom spominju SCG, Albanija,
Bugarska, Makedonija i BiH, no projekti, za koje je novac
namijenjen, kasne u realizaciji, piše beogradska Politika u
petak.
Koridor 10 od iznimnog je značaja za Grčku i zamjenik ministra
vanjskih poslova te zemlje, Andreas Loverdos naziva ga "grčkim
velikim i najproduktivnijim ciljem", prenosi Politika.
List navodi, pozivajući se na izvore bliske veleposlanstvu Grčke u
SCG-u, iznenađena priopćenjem ministarstva prometa i
telekomunikacija Srbije "o pravom stanju stvari u svezi s donacijom
koju srpska vlada očekuje od Atene", a riječ je o 222,5 milijuna
eura određenih SCG-u za gradnju ceste od Leskovca do makedonske
granice na europskom koridoru 10 i dalekovoda od Niša do Skopja.
Srpsko ministarstvo prometa, između ostalog, navodi kako kašnjenje
ide "na dušu" Grcima, no Loverdos je izjavio da "odgovornost za
kašnjenje oba projekta, drugi je zgrada zajedničkih institucija
Federacije u Sarajevu, pripada našim balkanskim partnerima".
U grčkim izvorima naglašava se da se za projekte u Srbiji traži
potpuna tehnička dokumentacija jer "bez podnošenja podataka, koji
dokumente čine potpunima, nemoguće je razmatranje projekta od
strane tehničkog savjetnika grčke vlade", prenosi Politika.
Le Figaro/Pariz - Rim predlaže određivanje kvota za useljavanje u
EU
Zauzimajući se za "ljudsko i razumno" rješenje problema
useljavanja, talijansko je predsjedateljstvo EU-a uvrstilo tu temu
u dnevni red neslužbenog susreta ministara pravosuđa i unutarnjih
poslova, zakazanog u petak i subotu u Rimu, piše u "Le Figarou"
Alexandrine Bouilhet.
Prema talijanskom prijedlogu, svaka bi članica trebala uvesti
useljeničke kvote prema kriteriju nacionalnosti, "sukladno svojim
gospodarskim potrebama i povijesnim i kulturnim vezama s trećim
zemljama", izvješćuje Bouilhet, napominjući da ta reforma na
"američki način" koju zagovara Italija, ima prešutnu potporu
Europskog povjerenstva i većine prijestolnica.
Zahvaljujući nedavnom uvođenju kvota za neke balkanske zemlje i za
Sri Lanku, Italija tvrdi da je "u potpunosti prekinula ilegalno
useljavanje iz tih zemalja", dodaje novinarka.
Talijanski prijedlog otvara pukotinu u schengenskom sustavu
slobodnog kretanja osoba i izaziva zabrinutost nordijskih zemalja
koje su tradicionalno neprijateljski raspoložene prema bilo kakvom
obliku useljavanja, pa je talijansko predsjedateljstvo odlučilo da
će Europskom povjerenstvu povjeriti izradu studije o izvedivosti
tog prijedloga, napominje Bouilhet.
IHT/Pariz - Francuska dobiva toliko željenu potporu u EU-u
Dok svjetski ministri trgovine u Cancunu raspravljaju o budućim
subvencijama u poljoprivredi, europski kreatori poljoprivredne
politike još su jače protiv njenog temeljitog preispitivanja koje
se približava s pripremama širenja EU-a na istok, piše pariški
International Herald Tribune.
"Dvije ključne zemlje koje će u svibnju pristupiti Uniji, Poljska i
Mađarska, već su izrazile snažnu podršku dosadašnjoj europskoj
poljoprivrednoj politici. Njihova glasačka snaga u Uniji trebala
bi učvrstiti otpor dalekosežnim promjenama i poduprijeti položaj
Francuske kao glavnog branitelja dosadašnjeg načina
subvencioniranja", piše list.
Endre Juhasz, mađarski ministar za europske integraciju kaže kako
se njegovoj zemlji ne sviđaju velike reforme budući da je
poljoprivreda za njih važan sektor, prenosi list, dodajući kako bi
Mađarska i Poljska tako "poduprle čvrstu jezgru" koju već čine
Francuska, Španjolska, Grčka i Italija.
Za Francusku to predstavlja povoljan razvoj događaja, nastavlja
list, jer su se "godinama francuski političari bojali kako će
širenje Europske Unije značiti slabljenje francuske moći i
utjecaja u Europi. Ali u pitanju poljoprivredne politike,
proširenje će donijeti silno željenu moralnu i političku
potporu".
La Repubblica/Rim - Ofenziva protiv Europe u Cancunu
U Cancunu snažna ofenziva zemalja u razvoju protiv protekcionizma
bogatih u teškoće dovodi dvojac Europa-SAD koji se našao u
defenzivi, piše o razvoju razgovora na skupu WTO-a rimska La
Repubblica.
"Europljani i Amerikanci nisu očekivali tako organiziran i
jedinstven napad na politike poljoprivrednih subvencija" i
zanosili su se mišlju da će summmit držati pod nadzorom
bilateralnim sporazumom o postupnom ukidanju protekcionističkih
mjera", piše list.
EU i SAD su podcijenili pojavu nove političke snage, skupine G-22,
koja raste naočigled a predvode je Kina, Indija, Brazil i Meksiko,
ocjenjuje list. Ta je skupina odbacila ustupke koje su pripremili
EU i SAD, na što je SAD reagirao tražeći u zamjenu za smanjenje
subvencija smanjenje carinskih pristojbi Kine i Indije, koje nisu
prihvatile mogućnost uspostave takve "simetrije", navodi list.
"Još u većim teškoćama našao se EU. Ne samo stoga što je gospodarska
supersila s najvećim protekcionističkim barijerama na štetu
siromašnih zemalja, već i stoga što je tek mukotrpno postigla
dogovor o mini reformi zajedničarske poljoprivredne politike, koji
je skromno i postupno smanjivanje protekcionizma. Premalo za
zemlje u razvoju. No europski povjerenik Pascal Lamy jučer je kazao
da ta reforma 'nije na stolu za pregovore', jer kao pravi Francuz
zna na kakve bi otpore naišao u Parizu pri ponovnom otvaranju
pitanja pomoći za poljoprivredu", piše list ocjenjujući da
"postoji rizik da skup WTO-a u Cancunu završi fijaskom poput onoga u
Seattleu".
WT/Washington - Stvaranje i razbijanje saveza u Cancunu
"Zemlje u razvoju stvaraju moćan blok na sastanku WTO-a u Cancunu, i
mijenjaju dinamiku pregovora oko ključnih pitanja, agresivno
gurajući svoje ciljeve", piše Washington Times u osvrtu na tijek
skupa WTO-a u Cancunu.
Američki i Europski dužnosnici oklijevaju raspravljati o podjeli
između razvijenih i zemalja u razvoju jer se mnogi savezi stvaraju
na temelju pojedinačnih pitanja, neovisno o geografiji ili
gospodarstvu, piše list no napominje da je najnoviji savez
promijenio način dosadašnjeg pregovaranja.
"'Dogodilo se nešto novo', kaže Brink Lindsey, direktor Centra za
studije trgovinske politike Cato instituta: 'Brazil, afričke
zemlje i drugi ustraju na područjima koja mogu potpomoći trgovinu,
ali bi to previše zahtijevalo od SAD-a i EU-a'", prenosi list.
"Sjedinjene Države i Europa, sada manje ujedinjene, pokušavaju
dobiti potporu za svoju vlastitu poziciju, što je potez koji bi
mogao podijeliti postojeće koalicije", piše Washington Times,
prenoseći i izjavu jednog neimenovanog višeg američkog dužnosnika
koji kaže da je strategija SAD-a dobiti široku koaliciju zemalja
koje žele liberalizaciju trgovine. "Mislim da smo većinu iz grupe
G-21 pridobili na našu stranu", kazao je navedeni dužnosnik listu.
Il Messaggero/Rim - Berlusconijev osobni revizionizam
Silvio Berlusconi je do sada izbjegavao govoriti o fašizmu, a
njegova odsutnost s obilježavanja dana sloma fašističke Italije
upućuje na "vrlo personalizirani povijesni revizionizam", piše
rimski Il Messaggero glede Berlusconijevih izjava o naravi
Mussolinijeve diktature danih britanskom listu Spectator.
Berlusconi u fašizmu vidi "samo godine potpore koju je režimu
davala konformistička Italija za koju izgleda da smatra da sliči
njegovom izbornom tijelu kojega čine srednji staleži željni
inovacija ali i stabilnosti", zaključuje komentator lista.
"Berlusconi koji sada kaže da 'Mussolini nikada nikoga nije ubio'
do sada je izbjegavao pitanje fašizma i imao je sramežljiv odnos
prema njemu", primjećuje list. Preveliko zadržavanje na fašizmu za
Berlusconija "koji vodi protukomunistički križarski rat riskira
skrenuti pozornost s glavnog cilja". "Dakle, ili ništa, ili malo, a
ako se o fašizmu mora govoriti neka to bude 'light fašizam'",
ocjenjuje list i primjećuje da Berlusconi kada nekoga želi napasti
naziva ga "nacistom" ili "komunistom" dok izraz "fašist" nikada ne
koristi.
La Repubblica/Rim - Još jedna nesmotrena Berlusconijeva izjava
Predsjednik talijanske vlade je izjavom kako, za razliku od Sadama
Huseina, "Mussolini nikada nikoga nije ubio" te da je slao "ljude u
prisilni boravak na odmor" diskreditira samog sebe i vrijeđa
sjećanje na sve koji su bili žrtve tih diktatura, piše La Repubblica
u komentaru na izjavu Silvija Berlusconija danu britanskom
tjedniku Spectator.
"Tom izjavom Berlusconi pokazuje svoje neznanje koje bi se moglo
oprostiti samo mlađem đaku a u odnosu na povijest vlastite zemlje
površnost dostojnu kabaretskog zabavljača ", piše list i postavlja
pitanje što se zapravo nalazi u temelju takvih političkih
stajališta i gledanja na povijest. "U korijenu je jedna vrsta
nepomirljivosti, čak i psihološke, s temeljima naše demokracije,
želja da ih se niječe, 'revolucionarni' san o ponovnom ustrojavanju
republike, ne samo izjednačavanjem antifašizma i fašizma, nego i
oslobađanjem prikrivene misli da je Mussolinijeva diktatura imala
izvanrednu povijesnu zaslugu da je na pravo mjesto postavila
'protudomoljubnu' ljevicu. To, poput opsesije, vlada
Berlusconijem", ocjenjuje list.
AFP/Pariz - EU ne može spriječiti Arafatovo protjerivanje
Gotovo se sve europske zemlje protive protjerivanju palestinskog
predsjednika Jasera Arafata s palestinskog područja, ali su
mogućnosti pritiska kojima EU raspolaže puno manje od američkih,
prenosi AFP mišljenje stručnjaka.
Unija ima zasad tri mogućnosti, navodi agencija mišljenje Michaela
Emersona, stručnjaka u Središtu za europske političke studije u
Bruxellesu: zajednička izjava EU-a koje dosad nije bilo,
"diskretna diplomacija" koja treba utvrditi jesu li Amerikanci
spremni reagirati odlučnije prema izraelskom premijeru Arielu
Sharonu i mogućnost uvođenja sankcija Izraelu, uz poništenje
sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela.
Francuska se usprotivila protjerivanju čovjeka koji je, unatoč
optužbama za korupciju, "simbol kao što je Winston Churchill bio za
Britance, a Charles de Gaulle za Francuze", navodi agencija riječi
francuskog pisca i novinara Paula Balte, velikog stručnjaka za
Bliski istok.
Za razliku od Francuske koja je kritičnija prema Izraelu, Njemačka
nastoji podupirati dijalog s Izraelcima i s Palestincima, pa se
zato Nijemci čine suzdržaniji od Francuza, ističe agencija
pozivajući se na mišljenje stručnjaka za francusko-njemačke
odnose.
Le Figaro/Pariz - Europa je muzej za elite
U sučeljavanju s novim američkim carstvom, Europa se pokazuje
zbunjenom, piše u "Le Figarou" od petka Guy Sorman, esejist.
"Kako euro nije zamijenio dolar, a naše socijaldemokratsko
gospodarstvo nije uspješna alternativa američkom tržištu, Europa
siromašnim zemljama, a ni vlastitim siromasima ne nudi plan
razvoja", ocjenjuje Sorman. Spori rast koji je još više usporen
zahtjevima zelenih, pretvara ju pomalo u muzej u kojemu elite dobro
žive, ali koji nema prozora za naraštaje koji dolaze, ističe
autor.
Le Monde/Pariz - Europa treba poduprijeti SAD u Iraku i Sjevernoj
Koreji
Lako je reći da je rješenje za Irak u povratku Amerike UN-u i u
prenošenju ovlasti na irački puk, ali u sadašnjim okolnostima
nikakvo demokratsko rješenje nema izgleda, analizira za "Le Monde"
Thierry de Montbrial.
Prava pogibao nije u tome da SAD od Iraka načini koloniju, već da,
pod pritiskom domaće javnosti, prerano odustane od svojih obveza,
dok se "međunarodna zajednica" još nije pripremila za preuzimanje
zadaće na tako osjetljivom terenu, piše autor.
Europljanima nije u interesu da na štetu SAD-a traže dio vlasti u
Bagdadu i najbolje što mogu učiniti je da, u UN-u, pomognu
Washingtonu svojim znanjem, iskustvom i, dakako, konkretnim
sredstavima, ističe list.
Uz Irak, gospodarsko i socijalno stanje u Sjevernoj Koreji je takvo
da će, i bez rata, posljedice za to područje i za svijet biti
povelike, ističe list. Europa treba djelatno pripremiti - bilo da
je riječ o Iraku ili o Sjevernoj Koreji, sadašnje i buduće članice
Unije imaju prigodu da pokažu kako je moguća jedinstvena politika,
ne dvojeći između pristajanja i protimbe SAD-u.
Liberation/Pariz - Prikaz knjige Michaela Ignatieffa
Međunarodni terorizam je svjetska prijetnja protiv koje se
Sjedinjene Države nakon 11. rujna 2001. bore vojnim i političkim
putem koji podrazumijeva preuređenje država kako ne bi postale
utočišta za Al Kaidu i za njezine pristaše, piše "Liberation"
predstavljajući knjigu Michaela Ignatieffa, profesora na
Harvardu.
Knjiga "Kabul-Sarajevo, nove granice carstva" koju je Ignatieff
napisao prije rata u Iraku, zvuči kao upozorenje onima u Bushovoj
upravi koji su u napasti da zanemare ono što Anglosaksonci zovu
"nation building", piše list.
Ne želeći moralizirati o novom američkom intervencionizmu, Michael
Ignatieff poziva SAD da u potpunosti preuzme svoje obveze na
područjima na kojima želi uspostaviti mir, ali da pritom bude
skroman, jer je rat u Vijetnamu pokazao da "imperijalistička sila
malo znači u sučeljavanju s narodom koji više nema što izgubiti",
zaključuje list riječima profesora Ignatieffa.
Tema dana: Ubojstvo Anne Lindh
==============================
SZ/Muenchen - Uzorno švedsko društvo ima i svoje naličje
Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh bila je jedna od
najistaknutijih zagovornica eura pa vremenska podudarnost njezina
ubojstva i referenduma o uvođenju zajedničke europske valute čini
pitanje o političkom motivu gotovo suvišnim, smatra Sueddeutsche
Zeitung.
Ubojstvo švedske političarke priziva u sjećanje ubojstvo
nekadašnjeg švedskog premijera Olofa Palmea koje je ostavilo
duboke tragove u društvu, narušivši vjeru starijih Šveđana u čvrst
nadzor države nad svim sferama političkog života, tumači
muenchenski list.
Dobro funkcioniranje švedskog društva i veliki ugled švedske
demokracije potiskuju u drugi plan probleme u sustavu socijalnog i
zdravstvenog osiguranja i latentni rasizam, koji se ne očituje samo
zato što to zabranjuje načelo političke korektnosti, ističe SZ.
Posrijedi je zapravo licemjerje budući da je Švedska jedan od
najvećih izvoznika oružja u svijetu koji šalje svoje proizvode i u
krizna područja, naglašava Sueddeutsche Zeitung.
Der Standard/Beč - Euro - ostavština ubijene Anne Lindh
Iako sama ocjena možda sugerira manjak pijeteta, ubojstvo švedske
ministrice vanjskih poslova Anne Lindh poboljšalo je izglede za
pozitivan ishod švedskog referenduma o uvođenju eura, primjećuje
Der Standard.
Mnogi neodlučni švedski građani mogli bi odobriti uvođenje
zajedničke valute kako bi signalizirali da odbacuju nasilje,
prenosi austrijski list mišljenje politologa, izdvajajući i
izričiti poziv povjerenice EU-a za okoliš, Šveđanke Margot
Wallstroem, da njezini sunarodnjaci sudjeluju na referendumu jer
je to najbolja mogućnost za iskazivanje poštovanja Anni Lindh.
Pritom list ističe da su i zagovornici i protivnici eura u središte
svoje kampanje stavili upravo sigurnost, sugerirajući da samo
njihova politika jamči očuvanje društvenog modela koji Šveđani
smatraju svojom posebnošću.
Referendum o uvođenju eura nadilazi švedske okvire budući da bi
negativan ishod znatno otežao nastojanje britanske i danske vlade
da organiziraju i izbore pobjedu na referendumima o pristupu
gospodarskoj i monetarnoj uniji, posjeća Der Standard.
FT/London - Lindh se često suprotstavljala Sjedinjenim Državama
Ubijena švedska ministrica vanjskih poslova Anne Lindh imala je
naviku, kao i u osamdesetima ubijeni švedski premijer Olof Palme,
da se suprotstavlja Sjedinjenim Američkim Državama, piše The
Financial Times (po BBC-ju).
No, dok je Olof Palme komentarima znao naljutiti Amerikance, Lindh
se nikada nije posvađala s nekim od svojih američkih sugovornika,
primjećuje list. Jednom prilikom Colin Powell je izjavio da - kada
je Švedska u pitanju - najviše voli glazbenu skupinu Abba,
automobile Volvo i Annu Lindh, na što ga je ona upitala zašto ju je
stavio tek na treće mjesto, prenosi list.
Kada je riječ o ratu u Iraku, švedska ministrica Lindh "neskriveno
se protivila američkoj međunarodnoj politici, nazivajući Busha
usamljenim jahačem", podsjeća Financial Times.
IHT/Pariz - Na pomolu novi val političkog nasilja u Europi?
Umorstvo švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh moglo bi
biti još jedan u nizu znakova političkih i društvenih napetosti u
Europi, piše International Herald Tribune (po VOA-i).
List bilježi da Šveđani još uvijek dobro pamte umorstvo premijera
Olofa Palmea sredinom osamdesetih na ulicama Stockholma koje je
ostalo nerazjašnjeno, kao što se i za ubojicom Anne Lindh još uvijek
traga, podsjeća IHT.
Stavljajući umorstvo Anne Lindh u širi europski kontekst, list
podsjeća da su posljednjih godina ubijena dva istaknuta europska
političara - srpski premijer Zoran Đinđić i nizozemski desničar Pim
Fortuyn.
"Znači li to da političke i društvene napetosti u Europi vode novom
valu političkog nasilja", pita IHT.
Le Figaro/Pariz - Vjera u europsku budućnost - motiv ubojstva Anne
Lindh?
Ubojstvo švedske socijaldemokratske ministrice vanjskih poslova
Anne Lindh zacijelo neće imati izravne političke posljedice ali će
se, dugoročno gledano, švedski građani pitati koji su razlozi tog
besmislenog i gnusnog zločina, piše u uvodniku "Le Figaroa" Georges
Suffert.
Premda slovi kao mirna zemlja bez velikih socijalnih razlika, u
Švedskoj postoje trajni antagonizmi, o čemu svjedoči ubojstvo
Olofa Palmea prije sedamnaest godina, podsjeća list.
Postavka da je razlog ubojstva Anne Lindh to što je bila pristaša
uvođenja eura u Švedsku ne stoji na čvrstima nogama, ocjenjuje
list. Ukoliko pak istraga pokaže da je razlog ubojstva bila njezina
uspješnost u politici - o njoj se govorilo kao o nasljednici Goerana
Persona - to znači da u Švedskoj postoje pristaše političkog
nasilja, ističe "Le Figaro".
Anna Lindh nije se plašila europske budućnosti i smatrala je da
njezina zemlja ne može trajno ostati na rubovima kontinenta koji se
postupno organizira, ističe list, pitajući je li ta vjera u
budućnost kriva za njezinu smrt.
(Hina) akoz
(Hina) akoz