ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Zaduženost Hrvatske narasla je do zabrinjavajuće mjere, ali je država spremna sve dugove servisirati jer je likvidna i solventna i takvom može ostati u narednom razdoblju ako se više posvetimo izvozu, rekao
je danas ministar financija Mato Crkvenac u saborskoj raspravi o Vladinu izvješću o državnom dugu i inozemnoj zaduženosti.
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Zaduženost Hrvatske narasla je do
zabrinjavajuće mjere, ali je država spremna sve dugove servisirati
jer je likvidna i solventna i takvom može ostati u narednom
razdoblju ako se više posvetimo izvozu, rekao je danas ministar
financija Mato Crkvenac u saborskoj raspravi o Vladinu izvješću o
državnom dugu i inozemnoj zaduženosti.#L#
Ministar Crkvenac istaknuo je da pri postojećoj razini ukupnog
inozemnog duga, od 19,2 milijarde američkih dolara, od čega udio
države u tom dugu iznosi 7,3 milijarde, ne postoji problem njegova
servisiranja, ali i upozorio na nepovoljan trend povećanja
inozemnog duga u deficitu platne bilance.
"Taj je trend zabrinjavajući i može voditi povećanju izloženosti
Hrvatske po tom pitanju", dodao je.
Crkvenac je naglasio da uspješnost ekonomske politike, a time i
vraćanje duga, u najvećoj mjeri ovisi o uspješnoj izvoznoj politici
i poticanju izvoza, izrazivši mišljenje da će po pitanju platne
bilance ova godina biti bolja nego prošla.
"Istina je da Vlada, ali ni gospodarski subjekti, ne čine dovoljno
na poticanju izvoza, ali svi bi morali leći i buditi se
razmišljajući koliko su učinili za izvoz jer je to najvažnije
pitanje za razvoj Hrvatske", poručio je.
"Zbog stjecanja prihoda svi se lako slože kada treba uvoziti, pa i
neki političari koji tako grade pozicije na lokalnim razinama, ali
ništa ne čine po pitanju izvoza", rekao je Crkvenac, upozorivši da
"mentalitet zarade i biznisa" negativno utječe na izvoz.
Prema procjenama HNB-a, vanjski dug države do kraja godine mogao bi
narasti do 20,8 milijardi dolara, a ukupni javni dug od 96,4
milijarde ili 50,8 BDP-a u narednom razdoblju neće biti veći od 52
posto BDP-a, naglasio je Crkvenac.
Ustvrdio je da će deficit platne bilance u ovoj godini iznositi 7,1
posto u udjelu BDP-a, a uz transakciju Ine 6,1 posto, dok je lani
iznosio 7,2 posto. No, istaknuo je kako postoje uvjeti da se u iduće
dvije godine taj deficit smanji na 5, pa čak i na 4 posto 2005.
Govoreći o tome gdje je utrošen novac od zaduživanja Crkvenac je
rekao da je nešto više od jedne trećine državnog duga potrošeno na
podmirivanje dugova zbog sanacije ratnih stradanja i "gospodarskih
dubioza", četvrtina je otišla na deficit proračuna i financiranje
potrošnje, a na razvoj i investicije više od trećine.
Istaknuo je da je Vlada predložila 19 mjera kojima želi potaknuti
gospodarski razvoj i tako uspješno vraćati dug, prije svega
smanjenje proračuna i poticanje izvoza kroz osnivanje Agencije za
izvoz, stimuliranje proizvoda za izvoz, povećanje konkurentnosti.
Vlada je na taj način, dodao je, naglasila svu važnost i ozbiljnost
koju pridaje problemu zaduživanja.
Ministar Crkvenac naveo je osam glavnih uzroka koji su primorali
državu na zaduživanje.
Jedan od većih uzroka je promjena intervalutarnih tečajeva,
odnosno promjene odnosa kune spram dolara i eura, koje su, tvrdi
Crkvenac, u prošloj i ovoj godini Hrvatsku koštale oko 2,5
milijarde dolara.
Nužnost zaduživanja uvelike su uzrokovale posljedice rata i
obnove, pri čemu, istaknuo je, Hrvatska nije dobila nikakvu
međunarodnu pomoć. Crkvenac je izvijestio da je u zadnjih nekoliko
godina za pokrivanje troškova zbog ratnih stradanja iz proračuna
izdvojeno oko osam milijardi kuna.
Dodao je da je porast zaduživanja posljedica i promašene
privatizacije sredinom 90-ih, koja je uzrokovala masovnu pojavu
neplaćanja i nelikvidnosti, a čije je negativne rezultate morala
sanirati država kroz inozemno zaduživanje jer iz domaćih resursa to
nije mogla učiniti. Spomenuo je oko 9,5 milijardi kuna naslijeđenog
duga, 2,5 milijarde duga štedišama propalih banaka, 700 milijuna
kuna za restruktuiranje poduzeća i drugo.
Mnogo novca, kaže Crkvenac, utrošeno je i na oživljavanje
gospodarstva i rješavanje problema nezaposlenosti, dodavši da je
uz stopu rasta od pet posto, u odnosu na 2000. nezaposlenost danas
došla u omjer od 100:58.
Velika ulaganja iziskivala je i liberalizacija tržišta, te reforme
u vojsci i pravosuđu, preniska razina stranog investiranja u
Hrvatsku, negativni proces deindustrijalizacije, zaključio je.
(Hina) tr/ibob az
(Hina) tr/ibob az