ZAGREB, 9. rujna (Hina)- Sudionici poslijepodnevnog okruglog stola Centra za ljudska prava podržali su donošenje zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda (MKS), uz dvojbe koliko će to pridonijeti učinkovitosti sudova u
progonu ratnih zločina i promjeni neraspoloženja u javnosti prema tim suđenjima.
ZAGREB, 9. rujna (Hina)- Sudionici poslijepodnevnog okruglog stola
Centra za ljudska prava podržali su donošenje zakona o primjeni
Statuta Međunarodnog kaznenog suda (MKS), uz dvojbe koliko će to
pridonijeti učinkovitosti sudova u progonu ratnih zločina i
promjeni neraspoloženja u javnosti prema tim suđenjima. #L#
Na okruglom stolu "Progon ratnih zločina u Hrvatskoj i novosti u
hrvatskom zakonodavstvu" sudjelovalo je dvadesetak pravnih
stručnjaka, profesora, državnih odvjetnika te predstavnika
nadležnih državnih tijela, nevladinih udruga i međunarodnih
institucija.
Prijedlog zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i
progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog
prava nalazi se u saborskoj proceduri. Njime će se urediti odnosi s
novoosnovanim stalnim Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu u
progonu ratnih zločina počinjenih nakon stupanja Statuta toga suda
na snagu polovicom prošle godine.
Procesne odredbe tog zakona primjenjivat će se i na suradnju s
privremenim Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, radi
učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina počinjenih za vrijeme
agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata i radi mogućeg ustupanja
suđenja toga suda hrvatskom pravosuđu.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski rekao je da
sumnja u sposobnost hrvatskog pravosuđa za učinkovitiji progon
ratnih zločina zbog njegove velike opterećenosti, ali i dosadašnje
prakse. Naveo je da je procesuirano manje od polovice od oko 4.000
optuženih za ratni zločin, te je istaknuo da je među optuženima samo
17 Hrvata. Dvojica su od njih oslobođena, a niti jedna presuda u tih
17 slučajeva još nije pravomoćna, kazao je Puhovski.
Smatra da suđenjima za ratne zločine na domaćim sudovima ne
pogoduje ni stanje društvene svijesti u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj
Gori i među Bošnjacima u BiH da su se "naši samo branili, a samo oni
drugi činili zločine".
Prema mišljenu profesora Ive Josipovića, stručnog suradnika na
izradi zakona, iza načelne podrška zastupnika tom zakonskom
prijedlogu i odluke da bude donesen u dva čitanja, a ne u hitnom
postupku, krije se, za Josipovića, neshvatljivo neslaganje sa
sadržajem zakona.
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju nije dao mišljenje o zakonskom
prijedlogu, ali Sud načelno podržava svaki potez koji pridonosi
učinkovitijem suđenju za ratne zločine, rekao je Denis Besedić iz
zagrebačkog Ureda Haškog suda.
Zastupnik Nanad Stazić ističe da suđenja pred tim sudom traju
predugo i smatra nepravednim što oslobođeni od optužbi ne dobivaju
odštetu za vrijeme provedeno u haškom zatvoru.
Josipović je rekao da se u izvješću Haškog suda Vijeću sigurnosti
tražilo osnivanje fonda za te namjene, ali da to nije prihvaćeno.
Dodao je da je predviđeno postojanje takovog odštetnog fonda pri
stalnom Međunarodnom kaznenom sudu.
(Hina) ggr jn
(Hina) ggr jn