FR-FRANCUSKA-EU-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije Francuska: Pariz otvara krizu s Bruxellesom oko Pakta o stabilnosti Piše: Frano CetinićPARIZ, 7. rujna (Hina) - Raspet između izbornih obećanja predsjednika Jacquesa Chiraca o
smanjenju poreza i obveza koje proistječu iz europskoga Pakta o stabilnosti, francuski se premijer Jean-Pierre Raffarin odlučio za smanjenje poreza na prihod od tri posto.
Piše: Frano Cetinić
PARIZ, 7. rujna (Hina) - Raspet između izbornih obećanja
predsjednika Jacquesa Chiraca o smanjenju poreza i obveza koje
proistječu iz europskoga Pakta o stabilnosti, francuski se
premijer Jean-Pierre Raffarin odlučio za smanjenje poreza na
prihod od tri posto.#L#
Najavljeno smanjenje poreza u cilju pokretanja posustale privredne
aktivnosti prijeti međutim dodatno povećati proračunski deficit
koji je već prekoračio tri posto BNP, koliko dopušta Ugovor iz
Amsterdama (1997.), i dostići rekordnih četiri posto - ne
računajući 10 milijardi eura deficita kase socijalnog osiguranja -
sve to u trenutku kad se ukupni javni dug zemlje približava
astronomskom iznosu od 1.000 milijardi eura.
Objavljujući da Pariz neće poštovati kriterije Pakta o
stabilnosti, premijer je Raffarin otvorio besprimjernu krizu u
odnosima s Europskom unijom pa je europski povjerenik za trgovinu,
Pascal Lamy, upozorio da će Europska komisija "oštro podsjetiti
Francusku na njene obveze".
Na ovo je premijer Raffarin reagirao tako što je podsjetio samog
europovjerenika da se "drži svog mandata", a to su "pregovori s
WTO".
Odluka o nastavku politike smanjenja poreza naišla je na
proturječne ocjene u stručnoj javnosti, udahnula borbenost u
redove malaksale lijeve opozicije, ali i podijelila predsjedničku
većinu, iz koje su se čuli prijedlozi da se ova mjera privremeno
suspendira do "neke bolje prilike".
Nakon što je 3. lipnja ove godine upozorena na "pretjerani
deficit", Francuskoj su bila dodijeljena četiri mjeseca za
polaganje popravnog ispita iz državnih financija, no najnovija
premijerova izjava pokazuje ne samo da je Francuska ostala "slab
đak u euro zoni" već i da se ne želi popraviti.
Europsko će vijeće početkom idućeg mjeseca razmatrati "francuski
slučaj" i odlučiti hoće li se i na Francusku primijeniti sankcije
zbog "proračunske nediscipline".
U tom slučaju Francuska bi na račun Europske unije trebala uplatiti
iznos koji odgovara 0,28 posto BNP - oko 4,4 milijarde eura - i koji
bi bio blokiran u razdoblju od naviše dvije godine. Ako se za to
vrijeme ukloni proračunski deficit, ili smanji ispod tri posto BNP,
onda se blokirana suma u cijelosti vraća, u protivnom, ona se dijeli
zemljama koje poštuju kriterije Pakta stabilnosti.
Suočeni sa sličnim ekonomskim i socijalnim problemima, Pariz i
Berlin su u četvrtak predložili zajedničku inicijativu - koju su
već neki nazvali "Pakt o nestabilnosti" - koja predviđa pokretanje
europskog rasta putem velikih javnih radova. Loša strana cijele
zamisli jest u tome što ni Njemačka ni Francuska nemaju
financijskih sredstava za njeno ostvarenje - a radi se o sumi od oko
100 milijardi eura - pa se, osim na privatne fondove, računa i na
pomoć Europske investicijske banke, osnovne poluge financijske
politike Europske unije, drugim riječima, na dobru volju euro-
partnera.
No, zemlje koje su se strogo pridržavale Pakta o stabilnosti,
posebno Španjolska i Nizozemska, traže od Bruxellesa da "trenira
strogoću", budući da je to jedini način da se spasi Pakt koji je od
uvođenja eura bio i ostao glavno sredstvo koordinacije nacionalnih
ekonomskih prilika.
"Raffarin preuzima rizik sukoba s Europom", "Pariz izaziva
Bruxelles" naslovljuju tako svoja izvješća listovi Le Monde i
Parisien, dok vladi bliski Le Figaro gađa iz "mrtvog ugla":
"Raffarin Europljanin ne popušta pred Bruxellesom".
Već idućeg tjedna (12. i 13. rujna), na sastanku ministara
gospodarstva i financija EU u Stresi, moći će se vidjeti koliko je
ozbiljno uzeto upozorenje koje je njemački kancelar Gerhard
Schroeder iznio u četvrtak nakon susreta s Jacquesom Chiracom:
"Naši europski partneri ne bi trebali zaboraviti da je u njihovu
vlastitom interesu da velika gospodarstva ne posustanu."
Nakon iračke krize ovoga proljeća, ovo je još jedna zvonka
demonstracija europske nesloge, koja teško može ohrabriti
oklijevajuće Šveđane da se na referendumu iduće nedjelje odluče za
ulazak u euro-zonu.
(Hina) fcet br
(Hina) fcet br