BERLIN, 7. rujna (Hina/AFP) - Suša koja je ove godine uništila žetvu u Europi, možda je postavila i pravu ekološku bombu jer je pogodovala reprodukcijskom ciklusu tajanstvenog moljca koji uništava stabla divljeg kestena diljem Starog
kontinenta.
BERLIN, 7. rujna (Hina/AFP) - Suša koja je ove godine uništila žetvu
u Europi, možda je postavila i pravu ekološku bombu jer je
pogodovala reprodukcijskom ciklusu tajanstvenog moljca koji
uništava stabla divljeg kestena diljem Starog kontinenta. #L#
Visoke temperature prošlih su mjeseci pogodovale tzv. kestenovom
moljcu mineru, koji se tajanstveno pojavio prije dvadeset godina,
Zahvaljujući visokim temperaturama, ova vrsta moljca uspješno je
"odradila" ciklus razmnožavanja te se razmnožila više nego što je
to slučaj u godinama kada temperatura nije tako visoka.
"Dugotrajna ljetna vrućina ove je godine u Europi pridonijela
razvoju dodatne generacije tih moljaca", kaže Regina Kleespies,
znanstvenica s njemačkog instituta za zaštitu flore.
Ovaj pet milimetara dugački smeđi moljac, kojeg znanstvenici
nazivaju Cameraria ohridella, prvi se puta pojavio 1985. godine na
divljim kestenima oko Ohridskog jezera.
Zahvaljujući strujanjima zraka, ovaj se insekt za manje od dva
desetljeća proširio središnjom i zapadnom Europom, a u Hrvatskoj je
prisutan od 1989.
Kestenov moljac uništava lišće koje zbog toga pada ranije pa se plod
kestena ne uspije razviti, objašnjava Sylvie Augustin s francuskog
instituta za agronomska istraživanja.
Smeđi moljac može se vidjeti u proljeće na stablima gdje ženka
liježe u prosjeku 20 do 40 jaja. Ličinke, kad iziđu iz jaja, ulaze u
lišće kestena. Za dva do tri tjedna ličinke se razvijaju u moljce. U
jesen, ličinke padaju na zemlju s lišćem i tamo provode zimu.
Baš se zato "mora skupljati lišće sa zemlje i uništavati, jer se
tako uništavaju i ličinke moljca", kaže Augustin.
Tijekom prosječnih godina moljac ima tri generacije na godinu, ali
visoke temperature, koje su poharale Europu ove godine, pogoduju
ovim insektima koji zahvaljujući pogodnim vremenskim uvjetima
uspiju proizvesti i pet generacija.
Sedam europskih zemalja (Njemačka, Francuska, Češka, Austrija,
Italija, Grčka i Švicarska) 2001. je udružilo snage u borbi protiv
ovog moljca, ali rezultati njihove borbe nisu veliki.
"Borba kemijskim sredstvima je preskupa, a dosad se u prirodi nije
pojavio prirodni neprijatelj ove vrste moljca", zaključuje
Augustin.
(Hina) nab dgk
(Hina) nab dgk