ZAGREB, 3. rujna (Hina)LJUBLJANA - Za Sloveniju je neprihvatljivo ako bi Hrvatska jednostrano proglasila isključivu ekonomsku zonu (na moru), izjavio je u srijedu slovenski premijer Anton Rop, nakon sastanka predsjednika koalicijskih
stranaka i vođa klubova zastupnika slovenskoga Državnog zbora, na kojem su raspravljali i o odnosima s Hrvatskom. Rop je na pitanje što će Slovenija učiniti ako Hrvatska ipak proglasi isključivu ekonomsku zonu odgovorio kako jednostrano proglašenje te zone, u što dvoji, ne bi bilo dobro za odnose u susjedstvu. Rop je izrazio nadu da će dvije strane naći vremena da usklade i traže zajednička rješenja, prihvatljiva za obje države.LJUBLJANA - Slovenski premijer Anton Rop izjavio je u srijedu nakon sastanka sa strankama koje čine njegovu vladajuću koaliciju da je vlada od svih stranaka u njoj dobila potporu glede "politike i zaključaka vlade oko hrvatske namjere da proglasi isključivu ekonomsku zonu u Jadranu", a isto tako "u pogledu mjera slovenskog ministarstva vanjskih poslova". Rop je nakon sastanka s koalicijskim partnerima rekao kako očekuje da će takvo stajalište podržati i parlamentarni odbor za međunarodne odnose, a i sve ostale slovenske političke stranke iz oporbe. Rop je rekao da će se sredinom ovog mjeseca održati sastanak predstavnika Slovenije i
ZAGREB, 3. rujna (Hina)
LJUBLJANA - Za Sloveniju je neprihvatljivo ako bi Hrvatska
jednostrano proglasila isključivu ekonomsku zonu (na moru),
izjavio je u srijedu slovenski premijer Anton Rop, nakon sastanka
predsjednika koalicijskih stranaka i vođa klubova zastupnika
slovenskoga Državnog zbora, na kojem su raspravljali i o odnosima s
Hrvatskom. Rop je na pitanje što će Slovenija učiniti ako Hrvatska
ipak proglasi isključivu ekonomsku zonu odgovorio kako jednostrano
proglašenje te zone, u što dvoji, ne bi bilo dobro za odnose u
susjedstvu. Rop je izrazio nadu da će dvije strane naći vremena da
usklade i traže zajednička rješenja, prihvatljiva za obje države.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Anton Rop izjavio je u srijedu nakon
sastanka sa strankama koje čine njegovu vladajuću koaliciju da je
vlada od svih stranaka u njoj dobila potporu glede "politike i
zaključaka vlade oko hrvatske namjere da proglasi isključivu
ekonomsku zonu u Jadranu", a isto tako "u pogledu mjera slovenskog
ministarstva vanjskih poslova". Rop je nakon sastanka s
koalicijskim partnerima rekao kako očekuje da će takvo stajalište
podržati i parlamentarni odbor za međunarodne odnose, a i sve
ostale slovenske političke stranke iz oporbe. Rop je rekao da će se
sredinom ovog mjeseca održati sastanak predstavnika Slovenije i
Hrvatske i to "na ekspertnoj razini", te da će Slovenija već na
njemu dati neke prijedloge u pogledu mogućih rješenja za sadašnji
spor s Hrvatskom.
LJUBLJANA - Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta počeo je
u srijedu poslijepodne iza zatvorenih vrata hitnu sjednicu na kojoj
će raspravljati o hrvatskoj namjeri proglašenja gospodarskog
pojasa na Jadranu. Na sjednici je nazočan i ministar vanjskih
poslova Dimitrij Rupel, slovenski veleposlanik u Zagrebu Peter
Bekeš i stručnjak za međunarodno pravo Miha Pogačnik. Odbor bi prvo
trebao glasovati o zahtjevu njegova člana Jožefa Jerovšeka da se
dio rasprave posvećene odnosima s Hrvatskom odvija na otvorenoj
sjednici.
BEČ - Na Konferenciji o stupanju na snagu Ugovora o sveobuhvatnoj
zabrani nuklearnih pokusa prema čl. 14 tog Ugovora u bečkom
središtu UN-a u srijedu poslijepodne govorio je i ministar vanjskih
poslova RH Tonino Picula. "Iako Hrvatska nije nuklearna sila, ona
ima važnu ulogu kao pripadnica skupine država koje su ratificirale
taj ugovor i predstavljaju njegovu pokretačku snagu", rekao je
ministar Picula obraćajući se sudionicima konferencije. Republika
Hrvatska ratificirala je ugovor 2001. godine, te se na taj način
pridružila inicijativi suzbijanja negativnih učinaka nuklearnog
oružja. Šef hrvatske diplomacije naglasio je spremnost RH da bude
aktivni sudionik na promociji tog ugovora.
BEČ - Hrvatska politika pokazuje dosljednost i kontinuitet
zalaganja da se svijet učini sigurnijim od moguće opasnosti
ugrožavanja nuklearnim oružjem, rekao je u srijedu u Beču hrvatski
ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Picula je to izjavio nakon
što je u Beču sudjelovao na trodnevnoj konferenciji privremene
Komisije Organizacije za provođenje ugovora o sveobuhvatnoj
zabrani nuklearnih proba (CTBTO), te održao niz bilateralnih
susreta. "Ovdje smo na ministarskoj razini posvjedočili da želimo
poduprijeti rad privremene Komisije CTBTO-a", izjavio je Picula.
Picula je na marginama konferencije održao i niz bilateralnih
sastanaka.
ZAGREB - Turistička agencija "Bantel" iz Zagreba od sredine rujna
uvodi čarter-letove između Zagreba i Beograda, te će tako prvi put
nakon više od deset godina zračnom linijom povezati ta dva grada.
Zračni promet između Zagreba i Beograda prekinut je prije više od
deset godina, a ova nova zračna linija namijenjena je prije svega
poslovnim ljudima iz Hrvatske koji se istoga dana mogu i vratiti iz
Beograda. Cijena povratne karte iznosit će 260 eura. Budući da
Hrvatska i Srbija i Crna Gora još uvijek nemaju potpisani
bilateralni sporazum o zračnom prostoru i prometu, putnici iz
Beograda zasad neće moći ovom linijom letjeti u Zagreb.
SARAJEVO - Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić izjavio
je u srijedu kako pismo namjere hrvatske vlade o gradnji dijela
koridora V.c koji prolazi kroz BiH ne predstavlja konkurenciju
privatnoj bosansko-malezijskoj tvrtki "Bosmal". "Pismo namjere
vlade RH ne može se staviti u istu konkurenciju jer je ponuda
'Bosmala' puno konkretnija", kazao je Terzić u Sarajevu nakon
razgovora s prestavnicima ove tvrtke koji su mu uručili
dokumentaciju o pribavljenoj bankovnoj garanciji za 300 milijuna
eura nužnih za početne radove na gradnji autoceste kroz BiH. Za
sredinu rujna najavio je sastanak koordinacijskog tima koji vodi
poslove gradnje dijela koridora V.c kroz BiH.
BANJA LUKA - Lokalna policija u Bjeljini u srijedu je kasno
poslijepodne izvršila je provjeru odnosno pretres službenih
prostora zvorničko-tuzlanskog vladike Vasilija, doznaje se iz
neslužbenih izvora. Izvor koji je želio ostati anoniman, kazao je
kako je nalog za ovu provjeru stigao iz Misije europske policije
(EUPM). Svrha ove provjere bila je anonimna dojava pristigla u
europsku policiju o mogućnosti da se u službenim prostorima vladike
Vasilije krije ratni zločinac Radovan Karadžić. Ovo je prvi put da
se u potragu za ovim ratnim zločincem uključuje i policija
Republike Srpske.
DEN HAAG/ZAGREB - Na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom
predsjedniku Slobodanu Miloševiću optužba je u srijedu izvela
svjedoka Mustafu Hrustanovića koji je govorio o srpskom zauzimanju
Bijeljine u travnju 1992., zločinima paravojnih snaga, kao i o
povlaštenom položaju Srba prije rata. Hrustanović, koji je do
srpske okupacije bio financijski direktor bijeljinske tvrtke
Zenit, govorio je napadu na Bijeljinu i ubojstvima oko 40 Bošnjaka u
proljeće 1992. Milošević je pobijao je takve navode svjedoka i
ispitivao ga o njegovom boravku u zarobljeništvu, te o obiteljskoj
aferi s prenošenjem vlasništva kuće na ljubavnika njegove snahe -
Srbina.
SARAJEVO - Ravnatelj obavještajno-sigurnosne službe Federacije
BiH (FOSS) Ivan Vukšić podnio je u srijedu ostavku na tu dužnost
nakon skandala izazvanog objavljivanjem dokumenata o
prisluškivanju bivšeg ravnatelja ove službe Munira Alibabića. Ovu
informaciju objavila je Televizija Federacije BiH (FTV) pozivajući
se na neimenovani izvor iz Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR).
Sarajevski list "Dnevni avaz" u protekla dva dana je objavio kako je
FOSS prisluškujući Alibabića dobio informacije da su on i
predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko
Lagumdžija navodno pripremali državni udar.
SKOPLJE - Makedonska policija počela je u srijedu uklanjati
nadzorne točke u blizini albanskih sela na sjeveru zemlje, nekoliko
dana nakon što je svojim raspoređivanjem u tom području potaknula
strah od ponovnog izbijanja sukoba. Makedonske snage sigurnosti
ostaju ipak i dalje u tom području u blizini kosovske granice kako
bi uhitile Avdila Jakupija, poznatijeg kao Zapovjednik Šakal, i
njegovih 20-ak naoružanih boraca. Mjesno stanovništvo, njih oko
1.200, pobjeglo je u posljednja 24 sata iz svojih domova u strahu od
ponovnog izbijanja nasilja.
BERLIN - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan u srijedu je zatražio
primanje svoje zemlje u Europsku uniju uz tvrdnju da bi taj potez
Tursku učinio modelom za cijeli islamski svijet. U govoru održanom
u berlinskoj zakladi povezanoj s socijaldemokratima njemačkoga
kancelara Gerharda Schroedera, Erdogan je upozorio da bi
sprečavanje turskoga pridruživanja Uniji moglo Europu gurnuti u
još težu situaciju nego ona s kojom se suočila za Hladnoga rata.
"Mislim da će EU spriječiti novu podjelu Europe koja je opasnija
nego (bivša) ideološka podjela", rekao je Erdogan.
BEČ - Kina bi mogla ratificirati Sporazum o zabrani nuklearnih
pokusa (CTBT), rekao je Wolfgang Hoffman, glavni tajnik 3.
konferencije za provedbu CTBT-a, koja je otvorena u srijedu u Beču.
"Oni (Kinezi) su, čini se, spremni ratificirati" sporazum, rekao je
Hoffman. "Taj sam dojam stekao tijekom razgovora koje sam u srpnju u
Pekingu vodio s kineskim civilnim i vojnim dužnosnicima", rekao je.
Kinesko izaslanstvo na konferenciji odbilo je komentirati te
izjave. Kina je, uz Sjedinjene Države, jedna od dviju nuklearnih
sila koje su potpisale sporazum a još ga nisu ratificirale. Opća
skupština UN-a CTBT je usvojila prije sedam godina.
ZAGREB/STRASBOURG - Europska konvencija o ljudskim pravima duboko
je ukorijenjena u zakonodavni i moralni ustroj mnogih europskih
društava, istaknuo je u srijedu predsjednik Europskog suda za
ljudska prava Luzius Wildhaber, u povodu 50. obljetnice stupanja na
snagu te Konvencije. Wildhaber je podsjetio kako je Konvencija,
koju su 1950. sastavile zemlje članice Vijeća Europe, stupila na
snagu 3. rujna 1953 nakon što ju je 10 zemalja potpisalo i
ratificiralo. Danas Konvencija pokriva područje s populacijom od
800 milijuna ljudi. Potpisale su je 44 zemlje, a postala je
integralni dio velike većine njihovih nacionalnih
zakonodavstava.
BEJRUT - Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost
Javier Solana izjavio je u srijedu u Bejrutu da se bliskoistočni
mirovni plan mora održati na životu, nakon što je dan ranije
palestinski čelnik Jaser Arafat mirovni proces proglasio mrtvim.
"Ne želim vidjeti nijedan novinski članak o tome da je mirovni
proces na samrti. Plan je živ i moramo ga održavati živim", rekao je
Solana novinarima nakon razgovora s libanonskim dužnosnicima.
Arafat je u utorak kazao da je mirovni plan, koji su sastavile SAD
zajedno s EU, Rusijom i UN i koji predviđa uspostavu neovisne
palestinske države do 2005., "mrtav" zbog "izraelske agresije" na
palestinskim područjima.
BEJRUT - Libija je u srijedu poručila Libanonu da prekida
diplomatske veze zbog sve jačih libanonskih kritika zbog nestanka
jednoga šiitskog svećenika prije 25 godina, objavljeno je u
Libanonu. Libanonski je dužnosnik rekao da se još ne zna kad hoće li
i kada Libija iz Bejruta povući diplomatsko osoblje, a novinari
Reutersa nisu uspjeli dobiti komentar od libijskih dužnosnika.
Libiju je razljutio i članak koji je u ponedjeljak izašao u
libanonskom dnevniku An-Nahar, u kojem se Gadafija ismijava kao
"mentalno manjkava", rekao je taj libanonski dužnosnik.
WASHINGTON - Broja Amerikanaca koji žive ispod crte siromaštva
porastao je u prošloj godini za 1,3 milijuna na ukupno 34,8
milijuna, izvijestio je američki Ured za popis stanovništva.
Postotak siromašnih u najbogatijoj zemlji svijeta popeo se s 12,1 u
2001. godini na 12,4 posto u 2002. Ukupno 7 milijuna američkih
obitelji živi u siromaštvu. Prema izviješću Ureda u istom razdoblju
je za više od 600.000 porastao i broj siromašne djece u SAD, tako da
ih je sada 12,2 milijuna. Popisni ured kaže da je postotak djece
ispod 5 godina starosti koja žive ispod razine siromaštva skočio s
18,8 posto u pretporošloj na 19,8 posto u 2002. godini.
TEHERAN - Iranski potpredsjednik Mohammad Ali Abtahi rekao je u
srijedu da njegova zemlja još nije odlučila hoće li prihvatiti
iznenadne inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju
(IAEA). "Iran nije službeno objavio prihvaća li ili ne dodatni
protokol, to pitanje se još proučava", izjavio je novinarima
Abtahi, blizak reformatorskom predsjedniku Mohammadu Khatamiju.
Glavni direktor IAEA-e Mohamed ElBaradei je izjavio u utorak u
Berlinu da se nada da će Iranci "vrlo brzo potpisati. Prošlog tjedna
su mi rekli da su odlučili da će potpisati dodatni protokol".
BRUXELLES - EU pomoći će u ponovnoj izgradnji Iraka u poboljšanim
sigurnosnim uvjetima i bude li europska pomoć dio multilateralnih
napora, rekao je u srijedu povjerenik EU za vanjske odnose Chris
Patten. Patten je, govoreći na međunarodnom sastanku donatora u
Bruxellesu upozorio da neprekidni napadi i krvoproliće u Iraku
neizbježno utječu na međunarodne napore radi ponovne izgradnje
Iraka. Pattenovi su komentari izrečeni u trenutku dok su donatori,
uključujući Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond,
raspravljali o potrebama iračke izgradnje.
WASHINGTON - SAD nemaju dovoljno aktivnih kopnenih postrojbi da bi
održale sadašnji broj od skoro 105.000 vojnika u Iraku nakon
sljedećeg proljeća, što je jedan od bitnih razloga zašto će od UN
tražiti stvaranje multinacionalnih snaga za Irak. Izvješće
Kongresnog ureda za proračun (CBO) upozorilo je u utorak da bi
održavanje istog broja vojnika u Iraku uz nazočnost u drugim
dijelovima svijeta za američku kopnenu vojsku bilo nemoguće bez
aktiviranja dodatnih pričuvnih snaga. Predsjednik George W. Bush
zato je odlučio početi pregovore s Vijećem sigurnosti UN-a kako bi
odobrilo multinacionalne snage za Irak, inzistirajući ipak da one
budu pod američkim zapovjedništvom.
STRASBOURG - Predsjednik Europske konvencije Valery Giscard
d'Estaing upozorio je u srijedu europske vlade da u većoj mjeri ne
mijenjaju nacrt europskog ustava izrađen pod njegovom palicom,
unatoč kritikama Europske komisije i nekih država članica EU. "Ne
može se dirati jedan dio strukture a da se ona cijela ne uzdrma",
rekao je d'Estaing pred Europskim parlamentom, mjesec dana prije
početka Međuvladine konferencije i konačnih pregovora europskih
vlada o prijedlogu Ustava. Predsjednik EK Romano Prodi zatražio je
pak od europskih država da si ostave dovoljno "vremena za
razmišljanje" a ne da samo potvrde rad Konvencije.
KABUL - Nakon više od tjedan dana intenzivnoga bombardiranja i
borbi, afganistanska vojska i međunarodne snage pod američkim
vodstvom istjerale su talibane iz područja Dai Chopan u južnoj
pokrajini Zabulu, objavio je u srijedu jedan viši dužnosnik. Šef
zabulskih obavještajaca Khalil Hotak rekao je i da su vlasti
susjednih pokrajina poslale vojnike na granice kako bi uhvatili
talibane u bijegu.
PRIŠTINA - Kosovska vlada zatražila je u srijedu od Vijeća
sigurnosti UN da proglasi ništavnom deklaraciju Skupštine Srbije o
Kosovu u kojoj se ističe da je Kosovo dio Srbije. Kosovski premijer
Bajram Rexhepi rekao je novinarima da je vlada pozvala Kontaktnu
skupinu, koja se u četvrtak sastaje u Moskvi radi razmatranja
sigurnosnog stanja na Kosovu, da ne usvaja odluke koje bi bile bile
u suprotnosti s težnjama Kosova, te da je od Vijeća sigurnosti
zatražila da deklaraciju srbijanskog parlamenta proglasi
ništavnom.
SARAJEVO - Bosanskohercegovačka zrakoplovna tvrtka "Air Bosna"
nalazi se u teškoj financijskoj krizi i moguće je kako će ona u
narednim danima biti prisiljena prekinuti poslovanje. Direktor
"Air Bosne" Mustafa Eminefendić potvrdio je u srijedu novinarima u
Sarajevu kako je jedini zrakoplov ove tvrtke tijekom dana obavio
planirane letove a trenutačno se poduzimaju napori ne bi li se
osiguralo gorivo za letove planirane za četvrtak. On je kazao kako
nije izvjesno da će goriva biti za letove najavljene u narednim
danima te je sasvim moguće kako će oni morati biti otkazani. "Air
Bosna" sve svoje letove obavlja na iznajmljenom zrakoplovu tipa DC-
9.
KIRKUK, Irak - Kurdi su u srijedu u Kirkuku uhitili trojicu
osumnjičenih pripadnika radikalne islamističke skupine Ansar al-
Islam s kovčezima prepunima eksploziva, rekao je jedan visoki
dužnosnik policije u Kirkuku. "Kurdske snage sigurnosti Patriotske
unije Kurdistana (Jalala Talabanija) uhitile su jutros trojicu
muškaraca osumnjičenih da su članovi Ansar al-Islama i to s tri
kovčega prepuna TNT-a", rekao je dužnosnik. Dvojica osumnjičenih
terorista, prema njegovim riječima, uhićena su u blizini ulaza u
zgradu naftne kompanije, a treći na gradskoj tržnici.
HONG KONG - Najmanje su 32 osobe poginule, a deseci su ozlijeđeni u
naletu snažnoga tajfuna na jugu Kine, objavile su u srijedu kineske
vlasti i državni mediji. Tajfun Dujuan najjači je koji je pogodio tu
regiju u zadnje četiri godine. U utorak navečer malo je trebalo da
izravno pogodi područje Hong Konga, a poharao je diljem gusto
naseljenoga juga Kine. Kineska državna novinska agencija Xinhua na
svojoj je web stranici objavila da su poginule 32 osobe, a 65 ih je
ozlijeđeno u pokrajini Guangdong. Pet je osoba nestalo. Među
poginulima je i 16 građevinskih radnika.
(Hina) nab
(Hina) nab