ZAGREB, 3. rujna (Hina) - U Podudbini će se 9. rujna obilježiti 510. obljetnica Krbavske bitke i otvoriti akcija za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Krbavskom polju.
ZAGREB, 3. rujna (Hina) - U Podudbini će se 9. rujna obilježiti 510.
obljetnica Krbavske bitke i otvoriti akcija za izgradnju Crkve
hrvatskih mučenika na Krbavskom polju. #L#
U povodu toga sutra (4. rujna) održat će se u prostorijama
Hrvatskoga sabora konferencija za novinstvo na kojoj će govoriti
pokrovitelji predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Josip Bozanić te
gospićko-senjski biskup i predsjednik Izvršnog odbora za izgradnju
udbinske Crkve hrvatskih mučenika Mile Bogović.
Ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Milan Kruhek smatra da
je jedan od najtežih posljedica krbavskoga poraza (1493.) bio golem
gubitak ljudstva, što je bio tek početak "nenadoknadivoga
demografskog osiromašenja cijele južne Hrvatske".
U Krbavskoj je bitci poginulo oko 10.000 hrvatskih boraca, a mnogo
ih je zarobljeno.
Kruhek smatra točnim što je zapisao kroničar Ivan Tomašić da je
krbavski poraz bio početkom "rasapa Hrvatskoga Kraljevstva", ali
drži da nije istina što je mletački poslanik A. Febregues iz Senja
pisao papi Aleksandru VI. da je "s ovom domovinom gotovo".
"Hrvatska se pribrala, okupila se u stogodišnjem ratu protiv
turskih osvajača i opstala na zemljopisnoj karti Europe", ističe
Kruhek. Napominje kako je Europa bila zastrašena krbavskim porazom
Hrvata te da je obećavala pomoć i solidarnost, ali je ta pomoć
stizala mnogo puta prekasno i nikada u potrebnoj mjeri.
Po Kruhekovim riječima, nakon te strašne i okrutne turske pobjede,
Hrvati su osjetili da im opstanka nema ako sami ne organiziraju
svoju obranu.
"Upravo u vrijeme Krbavske bitke razvija se misao o hrvatskoj
državi, a potvrda je tomu i pojava hrvatskoga grba i zastave. Na
saboru u Cetinu 1. siječnja 1527. hrvatsko plemstvo nastupa s punom
odgovornošću za budućnost Hrvatskoga Kraljevsta", tvrdi Kruhek.
Po njegovoj ocjeni, hrvatska je vojska Krbavsku bitku u srazu s
osmanlijskim osvajačima izgubila jer je turska vojska imala znatno
više konjanika, koji su bili pokretljiviji od hrvatskih pješaka te
što je turska vojska bila bolje naoružana i uvježbana.
"Srednjovjekovna taktika viteškog boja, koju je izabrao hrvatski
ban Emerik Derenčin, bila je na Krbavskom polju posve poražena",
ocjenjuje Kruhek, podsjećajući da se to dogodilo i Madžarima na
Mohačkom polju 1526., ali s puno težim posljedicama.
Hrvatski kroničar Ivan Tomašić zabilježit će 1561. da je knez Ivan
Frankopan predlagao taktiku kakvu je primijenio Jakup-paša, ali da
je glavni zapovjednik ban Derenčin odredio da se boj bije na viteški
način, tj. ne skrivajući se iza kamena i drveta, nego u ravnici.
(Hina) mc
(Hina) mc