PROBLEMI S MIROVINAMA HRVATA IZ SICG

Piše Tamara Marinković ZAGREB, 30. kolovoza (Hina) - Normalizacija odnosa između zemalja koje su ratovale čini se može donijeti i nevolje, pokazuje sudbina umirovljenika izbjeglih iz Srbije i Crne Gore (SiCG) u Hrvatsku.#L# Tako su se Hrvati, među kojima je najviše onih koji su došli iz Vojvodine, našli u nezavidnom položaju nakon što je na snagu stupio međudržavni Ugovor o socijalnom osiguranju. Primjenom ugovora je SiCG od 1. svibnja ponovno preuzela isplatu mirovina za svoje osiguranike u Hrvatskoj. Te je mirovine Hrvatska isplaćivala 13 godina nakon raskida državnopravnih veza s bivšom SFRJ. Kroz to vrijeme one su se uredno usklađivale i rasle zajedno s hrvatskima, pa su bile znatno iznad mirovina u SiCG. No, mirovine oko 4.500 ljudi koji su ih zaradili u SiCG sada su uglavnom prepolovljene, a neke kasne i do tri mjeseca. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) naglašavaju da će dio tih umirovljenika moći ipak ostvariti pravo na dodatak na mirovinu. "Iako su umirovljenici iz SiCG najnezadovoljniji primjenom međudržavnog ugovora, pravo na takav dodatak nemaju i oni koji su mirovinu ostvarili u Hrvatskoj", podsjećaju u HZMO-u. Umirovljenici koji su došli iz SiCG u Hrvatsku upozoravaju, međutim, da takva mjera neće biti dovoljna da bi se poboljšao njihov materijalni status. "Dodaci, koje će neki ostvariti na mirovinu, neće pomoći ni olakšati i ovako težak život tih ljudi", rekao je Zvonimir Cvijin, član predsjedništva Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata. Hrvatska je 2. lipnja počela isplaćivati mirovine svojim umirovljenicima u SiCG, dok su tri mirovinska fonda iz te države prve isplate u Hrvatsku imale krajem srpnja i početkom kolovoza. U kolovozu je Hrvatska tako isplatila 4.419 mirovina u SiCG, dok je 22. srpnja u Hrvatskoj mirovinu iz Crne Gore primilo 428 umirovljenika, a iz Srbije 12. kolovoza njih 2.506. "Mirovine su nam prepolovljene, a neki od nas još nisu ništa ni dobili", rekao je Cvijin za Hinu. Rješenje problema vidi u posebnom zakonu kojim bi im se priznala "dosadašnja mirovinska prava". Ne uspiju li uskoro izlobirati donošenje zakona, najavljuju da će na jesen organizirati prosvjed, smatrajući da su ih Ministarstvo rada i HZMO trebali zaštitili dodatnim socijalnim mjerama. "Riječ je o ljudima koji su bili pozivani da dođu živjeti u Hrvatsku ili su na to bili prisiljeni, pa zaslužuju ista prava kao i ostali građani." No, u HZMO-u ustraju na tome da pojedine kategorije tih umirovljenika mogu ostvariti dodatak na mirovinu i time poboljšati svoje materijalno stanje. Pravo na dodatak tako imaju svi umirovljenici SiCG koji su u mirovinu otišli do 8. listopada 1991. i koji u protekloj godini nisu ostvarili prihod podložan porezu. Ovisno o uvjetima za stjecanje dodatka, njihova ukupna primanja (mirovina + dodatak) u tom slučaju mogu ići do iznosa od 1.330 kuna. Druga skupina je u mirovinu otišla između 8. listopada 1991. i 30. travnja 2003. Njihova će se primanja, budući da su dio mirovine zaslužili u SiCG a dio u Hrvatskoj, po službenoj dužnosti ponovno izračunavati, a dobivat će iznos koji je za njih povoljniji. To znači da će se izračunati njihov stvarni iznos mirovine, a da će i dalje, u većini slučajeva, primati koliko i dosad, sve dok se rastom mirovina ti iznosi ne poravnaju. Treća skupina umirovljenika, koji su pravo na mirovinu ostvarili iza 30. travnja 2003. i koji će ga tek ostvariti, dodatak neće dobivati. Ti će umirovljenici primati iznos koji je zbroj dva mirovinska staža, onog u SiCG i u Hrvatskoj. (Hina) mt vl