ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Hrvatska========Delo/Ljubljana - Nepovjerenje između Hrvatske i Slovenije bit će sve veće"Bolje je priznati činjenicu da su države u 12 godina samostalnosti zaglibile u duboke sporove koji se ne mogu
ukloniti jednim potezom ili uz pomoć deus ex machina već trezvenošću, promišljenošću i katarzom, nego živjeti u zabludama o prijateljskim odnosima", piše o odnosima Slovenije i Hrvatske Delo od petka.Poslije osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, između dvije zemlje počelo se razvijati strateško partnerstvo koje nije prekinula ni Tuđmanova odluka da tijekom desetodnevnog rata ne ispuni sporazum o suradnji u slučaju napada od strane JNA, piše list. "Kad je u Hrvatskoj bio na vlasti Tuđmanov režim, glavne točke agresivnog tumačenja nacionalnog interesa bile su usmjerene prema jugoistoku, osobito u BiH. Tamo se Hrvatska uplela u rat, zbog čega će dugo osjećati teške posljedice. Za Tuđmana je poslije pobjedničke Oluje Hrvatska bila regionalna sila, nekakav balkanski Izrael, dočim je Slovenija u njegovom misaonom svijetu bila sitan, dosadan entitet. Prije osamostaljenja očekivalo se da će se Hrvatska, država
ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) -
Hrvatska
========
Delo/Ljubljana - Nepovjerenje između Hrvatske i Slovenije bit će
sve veće
"Bolje je priznati činjenicu da su države u 12 godina samostalnosti
zaglibile u duboke sporove koji se ne mogu ukloniti jednim potezom
ili uz pomoć deus ex machina već trezvenošću, promišljenošću i
katarzom, nego živjeti u zabludama o prijateljskim odnosima", piše
o odnosima Slovenije i Hrvatske Delo od petka.
Poslije osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, između dvije zemlje
počelo se razvijati strateško partnerstvo koje nije prekinula ni
Tuđmanova odluka da tijekom desetodnevnog rata ne ispuni sporazum o
suradnji u slučaju napada od strane JNA, piše list. "Kad je u
Hrvatskoj bio na vlasti Tuđmanov režim, glavne točke agresivnog
tumačenja nacionalnog interesa bile su usmjerene prema jugoistoku,
osobito u BiH. Tamo se Hrvatska uplela u rat, zbog čega će dugo
osjećati teške posljedice. Za Tuđmana je poslije pobjedničke Oluje
Hrvatska bila regionalna sila, nekakav balkanski Izrael, dočim je
Slovenija u njegovom misaonom svijetu bila sitan, dosadan entitet.
Prije osamostaljenja očekivalo se da će se Hrvatska, država
srednjoeuropske tradicije, s povoljnim geostrateškim položajem i
velikim gospodarskim resursima, kao najuspješnija sljednica SFRJ
najbrže uključiti u EU. To je dakako bila zabluda, jer se pod
Tuđmanom u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama najviše
udaljila od europskog političko gospodarskog mainstreama", piše
list i ističe da je za Hrvatsku teška frustracija "slovenski
uspješni put u EU i NATO" dok kao zadnja europska katolička država
čeka poziv u svežnju balkanskih država. Nesporazumi će biti to veći
što će veća biti razlika između dvije zemlje, jer će Slovenija "s
bitno boljim međunarodnim položajem zacijelo biti još tvrdoglavija
u odnosima sa Zagrebom", ocjenjuje list.
Delo piše da je od Račanove vlade "Ljubljana je očekivala mirniji i
konstruktivniji pristup rješavanju sporova", ali ni ona nije
uspjela obračunati s Tuđmanovom tradicijom agresivnog tumačenja
nacionalnih interesa. "Što više, u zadnje tri godine, kad su u obje
države na vlasti 'prijatelji s teniskih igrališta', u odnosima sa
susjedima Slovenija je glavni cilj hrvatskog nacionalizma, bilo da
se radi o Sunčanom Hvaru ili proglašenju gospodarskog pojasa", drži
list.
"Slovenija je u odnosima s Hrvatskom pred teškom zadaćom. U slučaju
dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama koji među južnim
susjedima izazivaju najveće nezadovoljstvo, nefleksibilnom je
politikom i tvrdoglavim pozivanjem na sukcesiju zatvorila sva
vrata rješenju. To znači da štediše idućih godina neće dobiti svoje
devize nego stalno latentne skandale", piše Delo i naglašava da
neriješena granica na moru koja je uzrok spora u gospodarskom
pojasu ima manje simbolično značenje, u usporedbi s Ljubljanskom
bankom i NEK-om Krško. Problemi neće nestati sami od sebe ni ulaskom
Slovenije u EU 2004. niti Hrvatske u "nepredvidljivoj budućnosti",
piše list i napominje da će uzajamno nepovjerenje biti sve veće, jer
se Hrvatska boji da će Slovenija svoje međunarodne veze iskoristiti
u odnosima s Hrvatskom.
Delo/Ljubljana - Slovenija treba ustrajati na sporazumu Račan-
Drnovšek
U okolnostima kad Zagreb "iz raznih razloga oduzima svaku valjanost
parafiranom sporazumu Drnovšek-Račan o međudržavnoj granici,
slovenskoj vladi ne preostaje drugo doli ustrajati na tom
sporazumu", piše ljubljansko Delo u petak.
U suprotnom, piše Delo, slovenska vlada bi se skoro odrekla prava
teritorijalnog pristupa na otvoreno more koje joj "implicitno
priznaje taj važeće-nevažeći sporazum". "Europska je unija doduše
adut u igri, no najvjerojatnije nije jedan od glavnih. I talijanski
demantiji navodnog sklapanja sporazuma sa Zagrebom i još odlučnije
opovrgavanje da je talijansko-hrvatski sporazum možda već
sklopljen i zapečaćen, sudeći po iskustvima, nemaju težinu. Ali
zaoštravanje spora između Slovenije i Hrvatske svakako je moćan
adut u rukama Rima", ocjenjuje list.
Ustrajno raste broj Slovenaca koji su kritični prema radu
diplomacije u rješavanju odnosa s Hrvatskom, primjećuje Delo i
navodi da je prije dvije godine njezinim radom bila zadovoljna
četvrtina ispitanih, a danas tek desetak posto.
Dnevnik/Ljubljana - Slovenija želi bescarinski režim s Hrvatskom i
nakon ulaska u EU
Slovensko ministarstvo gospodarstva pripremilo je smjernice za
institucionalno uređenje međunarodne trgovine i prekogranična
ulaganja koje sadrže i uvjete trgovanja s jugoistočnom Europom
poslije ulaska Slovenije u EU, piše ljubljanski Dnevnik u petak.
Lani je slovenski izvoz na područja jugoistočne Europe iznosio
gotovo 18 posto cjelokupnog slovenskog izvoza, a od toga se najviše
izvozilo u Hrvatsku, čak više nego u sve ostale države CEFTA-e, dok
je najviše povećan izvoz u SRJ. "Budući da EU sve do 2000. nije
namjeravao sklapati sporazume o slobodnoj trgovini s Hrvatskom i
Makedonijom, Slovenija je tražila 10-godišnje prijelazno
razdoblje za održavanje bescarinskog režima s tim državama. Prema
sporazumu o slobodnoj trgovini, izvoz industrijskih proizvoda u
Hrvatsku, kamo izvozimo 8 do 9 posto, u cijelosti je oslobođen
carine, a poslije potpisivanja stabilizacijsko-asocijacijskih
sporazuma između EU-a i Hrvatske, carina se u potpunosti ukida 1.
siječnja 2007.", piše list i napominje da se "carinske kvote
pristupom novih članica u EU obično povećavaju i na izvoznoj i na
uvoznoj strani". Stabilizacijsko-asocijativni sporazum određuje
da će EU i Hrvatska na uzajamnoj osnovi proučiti mogućnosti za
dodjelu koncesija za svaki proizvod posebno, "pri čemu EU može
uzeti u obzir i interese naše države", piše Dnevnik.
Regija/Europa
=============
Danas/Beograd - Jokić dokazuje postojanje plana stvaranja velike
Srbije
Beogradski dnevni list Danas u izdanju od petka komentira priznanje
krivnje za ratne zločine na području Dubrovnika umirovljenog
viceadmirala Jugoslavenske narodne armije Miodraga Jokića pred
Međunarodnim sudom u Haagu.
"Evo priznanja da u opsjednutom Dubrovniku nisu gorjele samo
automobilske gume i da je sumanuti ratni plan srpskih rukovodstava
i obezglavljene vojske zaista podrazumijevao i pripremu terena za
izgradnju 'ljepšeg i starijeg Dubrovnika', stvaranje dubrovačke
republike koja bi se pripojila teritorijima pod srpskom
dominacijom, odnosno ofenzivu ka Splitu, o čemu je u svom
memoarskom štivu pisao general Veljko Kadijević, tadašnji
glavnokomandirajući. U agresiji na Konavle i Dubrovnik sudjelovale
su postrojbe regularnog sastava JNA, rezervisti iz Crne Gore,
specijalna policija, srbijanske paravojne formacije, poginule su
43 osobe, Konavle je opustošeno ('Admirale, nikad nisu ljepše
izgledala!', rekao je, navodno, Jokiću gradonačelnik Trebinja
Božidar Vučurević). Dubrovnik je uporno branjen i nije pao, ali je,
po procjeni UNESCO, oštećeno 60 posto spomenika neprocjenjive
vrijednosti.", piše Danas.
Admiral Jokić rekao je uoči odlaska u Haag, nastavlja list, da je
svoj posao obavljao profesionalno i da je bio "depresivan" kad je
vidio posljedice akcija rezervista iz Crne Gore. U međuvremenu je
postigao nagodbu a što duguje Haškom tribunalu vjerojatno će se
uskoro saznati. "Možda je riječ o svjedočanstvu koje će dokazati
postojanje zločinačkog plana za stvaranje velike Srbije i dodatno
rasvijetliti angažman njegovog glavnog realizatora.", piše list i
zaključuje: "Još jedno priznanje koje podsjeća na sramotne epizode
u novijoj povijesti srpskog naroda. Samo još kad bi bilo za pouku i
kad bi ovdje nekome nešto značilo."
Politika/Beograd - Nakon Jokića moguć niz priznanja Miloševićevih
suradnika
Nagodba umirovljenog admirala JNA Miodraga Jokića mogla bi na
haaškom sudu potaknuti cijeli niz priznanja među bivšim
Miloševićevim suradnicima, piše beogradska Politika u petak.
Nije poznato zašto je Jokić iznenada osjetio krivnju nakon mnogih
otresitih izjava da je siguran u svoju nevinost koju će u Haagu
dokazati, piše Politika i primjećuje da je priopćenje za medije u
vezi ovog događaja neuobičajeno škrto, a tekst nagodbe Jokića s
tužiteljstvom nedostupan. Jednako je tako neuobičajeno što se "u
najnovijoj trećoj optužnici u vezi slučaja Dubrovnik Jokića tereti
samo za 7. prosinac 1991. iz prvotno tromjesečnog napada na grad
čije su starine i ljepota ušle na listu najvrijednijih svjetskih
baština", primjećuje beogradski list.
Jokić je "svakako svjestan da je on prvi časnik JNA i prvi Srbin iz
Srbije koji je priznao krivnju za koju je optužen pred haaškim
sudom", a ukoliko njegovim stopama krene i general Pavle Strugar
onda će "jedino suđenje za Dubrovnik čiji je početak bio najavljen
za 9. listopada biti definitivno otkazano", piše list i ocjenjuje
da bi tako "najnejasnija epizoda iz godina ratovanja, napad za koji
se moglo pretpostaviti da će izazvati svjetski revolt, ostati
lebdjeti izvan sudske procedure Haaškog suda".
Strugarov odvjetnik Goran Rodić ne skriva da Jokićevo priznanje
olakšava tužiteljima zadaću i da će se Strugarova obrana "morati
prilagoditi novonastaloj situaciji", prenosi list, a to bi se moglo
protumačiti "da bi moglo uslijediti i Strugarovo priznanje koji je
kao i Jokić od početka surađivao s Haaškim sudom pa su obojica imali
privilegiju ograničene slobode do suđenja".
"Kako vrijeme prolazi sud u Haagu ostaje na sve siromašnijim
sredstvima, jednako kao i tužiteljstvo", te nudi sve privlačnije
uvjete nagodbe pa "među scheveningenskim pritvorenicima vlada
veliko zanimanje za procese nagodbe", piše list. "Svima je poznato
da bi pojavljivanje na procesu stoljeća i iskaz protiv Miloševića
moglo biti vrlo povoljno za svjedoka", a Jokić bi mogao učiniti ono
što je Biljana Plavšić odbila kada je u nagodbu ušla pod uvjetom da
ne svjedoči na Miloševićevom procesu, piše list i ocjenjuje da
slično Jokiću sada svakako razmišljaju i neki drugi koji su nekad
slovili za najbliže suradnike Slobodana Miloševića.
TAZ/Berlin - KFOR će dugo nadzirati mir na Kosovu
Pod nacionalističkom zastavom Slobodana Miloševića, srpske su
oružane snage cijelo desetljeće na Kosovu kršile ljudska prava i
šikanirale bespomoćno albansko stanovništvo a sada su kosovski
Srbi postali žrtve albanskog ekstremizma, piše berlinski Die
Tageszeitung od petka.
Stanje se nije popravilo ni tri godine poslije povlačenja
jugoslavenske vojske i srpske policije, iako mir nadzire
međunarodna postrojba KFOR, piše list i naglašava da je jedina
promjena što su sada preostali kosovski Srbi "žrtve mržnje
albanskih ekstremista". "Kosovska deklaracija" srpskog
parlamenta je izraz "bespomoćnosti" i "apel odgovornima za
sigurnosno stanje u pokrajini" da nešto poduzmu, odnosno apel UN-
ovoj upravi i KFOR-u, izvješćuje list. Po deklaraciji, polazište
pregovora svih srpskih političkih snaga je da Kosovo jest i mora
ostati sastavni dio Srbije, dočim s druge strane kosovske albanske
stranke ne žele pregovarati o tome i traže neovisnost Kosova, piše
list. "Pri tomu je nasilje u regiji sve veće", a međunarodna
zajednica oklijeva nazvati problem pravim imenom: "terorizam
albanskih ekstremista", drži list i ističe da bi se UN morao
pripremiti za dugotrajnu misiju na Kosovu.
Dnevnik/Novi Sad - Mađarska protivnik ulaska SCG-a u NATO
"Najljući protivnik" ulaska Srbije i Crne Gore u "Partnerstvo za
mir" i NATO je Mađarska, koja je od nedavno punopravna članica tog
saveza, piše novosadski Dnevnik u petak.
"Visoki dužnosnik angažiran na poslovima našeg približavanja NATO-
u i blizak saveznoj diplomaciji konstatira da vlada u Budimpešti
pokušava svim silama javno se prikazati kao veliki prijatelj i
pomagač punog uključenja Srbije u sve euroatlantske institucije,
dok u Bruxellessu iza zatvorenih vrata igra drugu igru", piše
Dnevnik.
Na pitanje da li službena Budimpešta "mrsi konce" i na putu SCG-a u
EU, u koju Mađarska ulazi iduće godine, visoki dužnosnik konstatira
da "to nije potrebno, jer smo sami sebi prepreka za otpočinjanje
institucionalnih procesa sa Zajednicom".
"Ne mogu prepoznati zbog čega bi Mađari kočili naš ulazak u program
NATO-a 'Partnerstvo za mir'. Naprotiv, mislim da bi od ulaska
Srbije i Crne Gore u 'Partnerstvo za mir' i druge euroatlantske
integracije naš sjeverni susjed imao samo koristi", ocjenjuje u
izjavi za Dnevnik vojni analitičar mr. Zoran Dragišić, asistent na
Fakultetu civilne obrane u Beogradu. On naglašava da bi najveća
korist za Mađarsku od priključenja Srbije i Crne Gore
euroatlantskim integracijama bila, prije svega, u kontroli granice
i graničnog pojasa, čime bi se povećavala i njihova sigurnost.
Vojni analitičar Aleksandar Radić napominje da Mađarska nije
jedina država u okruženju koja se protivi ulasku Srbije i Crne Gore
u "Partnerstvo za mir" i druge euroatlantske vojne i druge
integracije. Još neki naši susjedi su na takvim "valnim dužinama",
kaže za Dnevnik Radić. Prema njegovoj ocjeni, iza ovakvog
mešetarenja Budimpešte, ali i drugih protivnika ulaska SCG-a u
"Partnerstvo za mir" krije se strah da bi oni poslije toga bili u
"drugom planu".
DW/Koeln - Busek o "odljevu mozgova"
Dok članice Europske unije kao problem navode velik broj osoba
visoke stručne spremne koje napuštaju Europu i odlaze u SAD, stanje
"odlijeva mozgova" iz zemalja jugoistočne Europe predstavlja još
veći problem kaže koordinator Pakta stabilnosti Erhard Busek,
stoji u prilogu postaje Deutsche Welle.
Europska unija namjerava ublažiti "odljev mozgova" iz jugoistočne
Europe sastavljanjem nacionalnih akcijskih planova sa ciljem da
motiviranje posloprimatelja da svoje sposobnosti stave na
raspolaganje u svojoj domovini, poručuje koordinator Busek.
"Pružanje potpore takvim akcijskim planovima je zapravo proširenje
programa mobilnosti i na zemlje jugoistočne Europe", kazao je
Busek. Obećanje za pružanje potpore Busek je dobio na summitu u
Solunu, međutim do konkretne provedbe još nije došlo. "Realno je
očekivati provedbu tek nakon stupanja na snagu proračuna 2006.
godine", dodaje koordinator Pakta stabilnosti.
"Poznato je da Busek koristi svaku priliku u razgovoru s
predstavnicima međunarodnih konzorcija i poduzeća kako u
jugoistočnu Europu šalju što manje svojih ljudi već da koriste
lokalno osoblje koje se na taj način može dalje kvalificirati.",
piše DW.
WT/Washington - Zaštita imena europskih prehrambenih proizvoda
Jučer je Europska Unija objavila listu od 41 proizvoda čija su imena
vezana za specifičnu geografsku lokaciju i uz tradicionalni način
proizvodnje i čije nazive namjerava zaštititi na tržištu, prenosi u
petak Washington Times.
Europska Unija potaknut će ministarstva trgovine da tijekom
poljoprivrednih pregovora pri WTO-u, koji će početi 10. rujna u
Meksiku, rasprave to pitanje. Tako se "sir 'Feta' neće više moći
zvati 'Feta' kad ga proizvodi Allison Hooper u Vermontu u
Sjedinjenim Državama", prenosi list. Jednako tako, "ako se odobri
zahtjev EU-a, 146 članica WTO-a, uključujući i SAD, pjenušac
proizveden izvan pokrajine Champagne neće moći nazivati
'šampanjcem'", nastavlja Washington Times.
"No, stvar neće proći tako glatko. SAD se odupire prihvaćanju
prijedloga, kazavši kako su mnoga od imena proizvoda s vremenom
postala opći nazivi", piše list. "Mi smo zemlja useljenika. Ljudi
su donijeli znanje, prilagodili ga, i sada potrošači prepoznaju ta
imena kao tip proizvoda, ne kao lokaciju", kaže Stephanie Childs,
glasnogovornica Udruge proizvođača prehrambenih proizvoda iz
Washingtona, prenosi list i navodi da su se i druge istorodne udruge
obratile američkom predstavniku za trgovinu Robertu Zoellicku
pismom u kojem traže da odbaci europski prijedlog. Između ostalog,
u pismu stoji: "Prijedlog europske Unije osigurao bi europskim
proizvođačima ekskluzivno pravo da prave i prodaju mnoštvo
proizvoda upotrebljavajući imena u koja su američki proizvođači
uložila golema sredstva za razvoj i zaštitu. Još i više, to će
suziti izbor sada dostupan američkim potrošačima i neizbježno
povisiti cijene", stoji u članku.
DW/Koeln - Kina uskoro najveći njemački trgovački partner u Aziji
Postaja Deutsche Welle u petak objavljuje prilog o sedmodnevnom
službenom posjetu njemačkog predsjednika Johanesa Raua Kini i
gospodarskim odnosima Njemačke i Kine.
Johanes Rau pred posjet Kini ocjenjuje da se Kina mijenja sve većom
brzinom, sada dvije zemlje imaju "jako dobre odnose", a Nijemci su u
Kinu dobrodošli i kao investitori, prenosi postaja. Strana
poduzeća mogla bi Kini postati pravi motor razvoja, a njemačka
zapravo već i jesu, prenosi postaja ocjenu stručnjaka za Kinu
njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Volker Stanzel koji
najavljuje "da će Kina zamijeniti Japan i postati najveći trgovački
partner Nijemaca u Aziji", u što prije deset godina nitko nije mogao
vjerovati. Njemački privrednici bili su praktični i investirali a
to im se sada isplatilo pa su tako njemački proizvođači u Kinu
izvezli u prvoj polovici godine više od 10 milijardi dolara, kaže
Stanzel.
The Guardian/London - Sklonost Blairove vlade manipuliranju
informacijama
Londonski Guardian u petak piše o radu Huttonove komisije i
ocjenjuje da će povjesničarima u budućnosti biti vrlo teško
utvrditi zašto je jedno izvješće, emitirano samo jednom, na jednom
BBC-jevom radio programu, rezultiralo tako žestokim sukobom između
vlade i BBC-a (po BBC-u).
"Koliko god da taj izvještaj bio za osudu, racionalno je teško
objasniti kako je on izazvao toliku krizu, jer su oko rata u Iraku
objavljene stotine izvještaja i mnogi od njih sadržali su netočne
informacije", piše list. Odgovor je, nastavlja Guardian, u dvije
stvari o kojima je Blair jučer malo toga rekao: prva je neuspjeh
njegove vlade da veliki dio javnosti uvjeri u opravdanost rata, a
druga je kontraproduktivni učinak sklonosti njegove stranke da
manipulira informacijama.
SZ/Muenchen - Blairova proturječja
Britanski se premijer Tony Blair izjavama pred Huttonovim odborom
još jače zapleo u proturječnosti, ocjenjuje muenchenski
Sueddeutsche Zeitung od petka.
Blair je htio umanjiti značaj iračkog dossiera te, prema njegovoj
izjavi, izvješće tajnih služba iz rujna prošle godine o prijetnji
Sadama Huseina zapravo nije bilo "prikriveno obrazloženje rata",
jer je tada u Europi tek počinjala politička rasprava o tome. Blair
tvrdi da je samo želio što širi savez protiv Sadama i "spriječiti
samostalni pohod Amerike i spor Amerike s Europom", a "dossier je
bio tek znak za uzbunu", prenosi list i pita zbog čega je onda Blair
tako panično reagirao na optužbu o pretjerivanju i, ako stvar nije
bila pretjerana, zašto se bojao anonimnih tvrdnja jednog
službenika. Blairovim tvrdnjama proturječi činjenica što je otišao
tako daleko "da se osobno brine za zastrašivanje i otkrivanje
medijskog izvora i pri tomu gubi svaki osjećaj za proporcije",
ocjenjuje list.
NYT/New York - Neuvjerljivi Blair
Jučerašnje svjedočenje Tonyija Blaira pred istražnim
povjerenstvom koje ispituje okolnosti samoubojstva Davida
Kellyija vladinog stručnjaka za oružje i s time povezane
manipulacije obavještajnim podatcima o iračkom oružju, bilo je
odvažno ali "neuvjerljivo", piše New York Times u petak.
Blair je u svjedočenju pred istražnim povjerenstvom branio sve
aspekte uporabe obavještajnih podataka od strane njegove vlade, no
"jasno je da su Blair i njegovi pomoćnici 'uljepšavali' istinu u
svojim odlučnim upozorenjima o neposrednoj iračkoj prijetnji",
piše list, a tvrdnjom da je njegov ured intervenirao samo u pripremi
predstavljanja dossiera o Iraku a savjetnika za obavještajnu
djelatnost Johna Scarletta zadužio za sve važne obavještajne
nalaze, "Blair je sebi pripisao neuvjerljivu ulogu za čelnika koju
svoju naciju vodi u rat", stoji u komentaru.
"U Britaniji rašireno uvjerenje da je vlada namjerno manipulirala
informacijama o iračkoj prijetnji objašnjava posljednji pad
Blairove popularnosti u ispitivanjima javnog mišljenja. Većina
Britanca sada kaže da mu više ne vjeruje. Neće biti lako ponovno
pridobiti njihovo povjerenje", ocjenjuje se u uvodniku New York
Timesa od petka.
La Stampa/Torino - Blairu njegov iskaz neće vratiti popularnost
Britanski premijer Blair radi afere Kelly i iskrivljavanja
obavještajnih podataka o iračkom oružju gubi popularnost u Velikoj
Britaniji, piše La Stampa u petak.
Posljednjih tjedana Blairova je popularnost u Velikoj Britaniji
strmoglavo pala i dvojbeno je da će njegov jučerašnji iskaz pred
istražnim povjerenstvom kojeg vodi sudac Hutton pomoći da ponovno
poraste, piše La Stampa. Blair zna da je prešućena ili iskrivljena
informacija zapravo laž te da je laganje u anglosaksonskoj etici
najveći grijeh nekog političara, drži list.
"Kellyjevo samoubojstvo, oštra polemika vlade i ugledne državne
televizije, Blairova lakovjernost i nepouzdanost službi nisu mali
teret ni za najspretnijeg i najnadarenijeg premijera. Oko Blaira se
počinje osjećati istrošenost nakon mnogo godina vlasti čemu se
pridodaje gospodarska konjunktura u stagnaciji i javne službe koje
su izgubile svoju tradicionalnu učinkovitost. Engleske stranke ne
poznaju naše bizantske običaje i odmah prelaze na stvar: ako uvide
da se sadašnji čelnik našao u prevelikoj nevolji žrtvovali bi ga bez
mnogo obzira za njegove talente, njegovo inteligentno i medijski
privlačno lice, neupitne zasluge za korjenitu obnovu njegove
stranke i za to što je pružio uzor velikom dijelu europske ljevice",
stoji u komentaru.
Tema dana: Međunarodna zajednica i nuklearni programi Sjeverne
Koreje i Irana
===============================================================
Der Tagesspiegel/Berlin - Kim Jong Ila zanima samo novac
U sporu oko sjevernokorejskog atomskog programa uklonjene su prve
prepreke, piše berlinski Der Tagesspiegel u petak.
Od srijede u Pekingu "dalekoistočna inačica dva plus četiri"
(Sjeverna Koreja, SAD, Južna Koreja, Japan, Rusija i Kina)
pregovara o atomskom programu Sjeverne Koreje, izvješćuje list.
"Na rubu razgovora došlo je do čavrljanja u četiri oka američkog i
sjevernokorejskog pregovarača", što je, prema pisanju lista,
"dobar znak". Ključnu ulogu preuzima Kina, jer ako će Kim Jong Il
ikoga poslušati, onda će to biti velika susjedna država, ocjenjuje
list i naglašava da se Kina može nadati da će je zbog utjecaja
"Amerika prihvatiti kao odlučujuću političku silu reda u regiji".
Svi sudionici sastanka moraju Pjongjangu učiniti privlačnim
odustajanje od atomskog programa, "što ne bi trebalo biti
preteško", drži list, jer diktator treba "samo tri stvari: novac,
novac i novac".
DW/Koeln - Sjeverna Koreja i SAD ne odstupaju od svojih stajališta
Drugi dan pregovora u Pekingu o rješavanju nuklearne krize na
kojima sudjeluju predstavnici Sjeverne i Južne Koreje, SAD-a,
Rusije, Kine i Japana nije donio nikakav pomak jer ni SAD, a ni
Sjeverna Koreja ne odstupaju od svojih stajališta, prenosi
Deutsche Welle u četvrtak.
Drugog dana sastanka očekivale su se reakcije Sjeverne Koreje na
zahtjev SAD-a da Pjongjang ukine svoj nuklearni program, međutim
japanska novinska agencija Kyodo javila je da je Sjeverna Koreja
SAD-u navodno "podnijela novi prijedlog kojim bi se postiglo
približavanje suprotnih stajališta, a koje će dvije strane
vjerojatno danas razmatrati", te se smatra da će pregovori završiti
sutra, prenosi postaja. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova
Aleksandar Losjukov naglasio je da je od šest sudionica pet
zainteresirano za denuklearizaciju korejskog poluotoka, te je čak
i "Sjeverna Koreja spremna odreći se svog programa pod određenim
uvjetima, ali tek kao odgovor na određena jamstva SAD-a, ali ona
želi jamstva od njih a ne od neke treće strane", priopćio je
Losjukov.
I dok su Sjeverna i Južna Koreja uspjele postići sporazum u
uklanjanju trgovinskih zapreka između dvije zemlje, a prema
riječima predstavnika dviju Koreja cilj je omogućiti izravno
poslovanje srednjih i malih poduzeća u tim zemljama, prenosi DW,
istodobno na pregovorima koje u Pekingu vode Sjeverna Koreja i SAD
uz prisustvo predstavnika Kine, Japana i Rusije i Južne Koreje
pomaka još uvijek nema jer obje pregovaračke strane ostaju pri
svojim prvotnim stajalištima, zaključuje postaja.
Die Welt/Berlin - Obogaćeni uran u Iranu
Visoko obogaćeni uran kojeg su u Iranu našli UN-ovi inspektori u
Iranu mogao bi biti dokaz da režim mula na svjetskom tržištu
nabavlja komponente za izradu atomskog oružja, piše berlinski Die
Welt od četvrtka.
U Iranu pronađeni visoko obogaćeni uran izazvao je uzbunu, a
objašnjenje Teherana da je materijal bio 'kontaminiran' još kod
isporuke, nije previše uvjerljivo, iako nije nemoguće, drži list i
naglašava da je vjerojatnije da "nalaz UN-ovih inspektora dokazuje
da režim mula na svjetskom tržištu nabavlja komponente za izradu
atomskog oružja". Mogla bi im koristiti sjevernokorejska raketna
tehnologija a Pakistan je očito "kumovao nuklearnim komponentama",
stoji u članku. Činjenica je da "bliskost Teherana s teroristima
čini možebitno posjedovanje oružja za masovno uništenje
nepredvidljivim i opasnim", drži list i pretpostavlja da spremnost
Irana za potpisivanje dodatnog protokola ugovoru o zabrani
atomskog oružja, koji dopušta nenajavljene kontrole, ništa ne
mijenja. "U svakom slučaju, taj nalaz nimalo ne pridonosi
vjerodostojnosti Irana", piše list i zaključuje da će se Iran "i
dalje izolirati ako međunarodnoj zajednici ne dopusti uvid u svoj
atomski program".
CSM/Boston - Iran na pragu sankcija
SAD želi da Europa, Rusija i Japan pojačaju pritisak na Iran, budući
da se pokazalo kako ta zemlja "laže i vara" prikrivajući nastojanja
da dođe do nuklearnog oružja, piše bostonski Christian Science
Monitor u petak.
Idućeg mjeseca bi Međunarodna agencija za atomsku energiju mogla
zatražiti da Vijeće sigurnosti UN-a uvede gospodarske sankcije
protiv Irana, piše list. Iranski islamistički vođe sada na brzinu
"prikrivaju svoja nedjela" i dalje poričući da žele bombu. Ali,
ukoliko ne pristanu na brzu inspekciju Agencije, izgubit će
vjerodostojnost, i sankcije će ostati jedini put, zaključuje
Christian Science Monitor.
(Hina) akoz
(Hina) akoz