HR-FINANCIJSKI BILTEN OD 21. DO 28. KOLOVOZA 2003.-Bankarstvo FINANCIJSKI BILTEN OD 21. DO 28. KOLOVOZA 2003. FINANCIJSKI BILTEN OD 21. DO 28. KOLOVOZA 2003.SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa
Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija10. Sjednica Vlade11. Zatvorena sjednica Vlade12. Vlada će na izvanrednu saborsku sjednicu uputiti i izmjene državnog proračuna13. Vlada: Nema nesuglasja između monetarne i izvršne vlasti o dugu 14. Crkvenac: Izmjenama proračuna preraspodjele u iznosu 2,4 milijarde kuna15. Savjet HNB-a očekivano donio prvu mjeru vezanu uz obveznu pričuvu banaka
FINANCIJSKI BILTEN OD 21. DO 28. KOLOVOZA 2003.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
10. Sjednica Vlade
11. Zatvorena sjednica Vlade
12. Vlada će na izvanrednu saborsku sjednicu uputiti i izmjene
državnog proračuna
13. Vlada: Nema nesuglasja između monetarne i izvršne vlasti o
dugu
14. Crkvenac: Izmjenama proračuna preraspodjele u iznosu 2,4
milijarde kuna
15. Savjet HNB-a očekivano donio prvu mjeru vezanu uz obveznu
pričuvu banaka
16. Dionice tvrtki Mundus i Tankerkomerc u JDD kotaciji Varaždinske
burze
17. Dionice Galeba u JDD kotaciji Varaždinske burze
18. Dionice Slavonijatekstila u JDD kotaciji Varaždinske burze
19. Neto imovina OMF-a na kraju srpnja 3,48 milijardi kuna
20. RBA analitičari o hrvatskom inozemnom dugu: predmet pojačane
pažnje
21. MMF snizio procjenu globalnog gospodarskog rasta
ooooooooooooooooooo
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna
kamata (%)
22. VIII 380.000.000 280.000.000 195.600.000 3,42
25. VIII 390.000.000 300.000.000 223.300.000 4,33
26. VIII 300.000.000 200.000.000 173.300.000 5,07
27. VIII 320.000.000 270.000.000 187.500.000 5,11
28. VIII 350.000.000 300.000.000 204.500.000 4,25
Prosječno 348.000.000 270.000.000 196,840.000 4,43
Na Tržištu novca ni ovoga tjedna ništa nova. Naime, i dalje traje
razdoblje poprilično velike ukupne potražnje, dok ukupna ponuda,
unatoč laganom porastu, ne može pratiti taj tempo.
Naime, ovoga je tjedan ukupno prijavljena potražnja bila za oko 23
posto manja od prošlotjedne, dok je ponuda novca bila za oko 18
posto veća. Pritom je ukupno ostvareni promet bio na razini
prošlotjednog. Kako bilo, ovoga je tjedna podmireno više od 56
posto ukupno prijavljene potražnje, a pritom je iskorišteno oko 73
posto slobodnih sredstava. Uglavnom su iskorišteni kreditni limiti
kreditora, ali i relativno visoke kamatne stope na kojima su
insistirali kreditori, onemogućavali veći plasman slobodnih
sredstava. Nešto povoljniji odnos ponuda-potražnja utjecao je i na
smanjenje ovotjedne cijene novca. Tako je ona u prosjeku, u odnosu
na tjedan ranije, bila niža 1,47 postotnih bodova ili gotovo 25
posto, prosječno iznosivši 4,43 posto.
Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke
Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u
srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 74
milijuna kuna, koliko je iznosio i ukupan iznos prihvaćenih
ponuda.
Najniža ponuđena cijena pritom je iznosila 2,55 posto a to je ujedno
bila i najviša ponuđena cijena. Sukladno tome vagana je kamatna
stopa također iznosila 2,55 posto a vagana diskontna cijena 99,756
milijuna kuna.
Od 27. kolovoza vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa
HNB-a iznosi 1,137 milijardi kuna.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22. do 28. kolovoza (cijene u
kunama)
Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet
Pliva 486 512 508 25.217.423
Podravka 175,25 183 175,50 2.195.778
Viktor Lenac 20 20 20 15.740
Atlas 18 18 18 5.922
Belišće 170 181 170 85.307
Croatia osiguranje-P 3.400 3.600 3.600 340.949
Croatia osiguranje-R 3.550 3.700 3.600 578.835
Elka 60 61 60 48.085
Ericsson Nikola Tesla 340 365 350 587.788
Istraturist 125 126 125 114.188
Jadran-turist 55 58 58 108.416
Jadrasnki naftovod 1.800 1.800 1.800 28.800
Karlovačka banka-R 59 66 66 274.759
Končar 70 72,40 71 453.024
Kraš 290 292 292 578.473
Privredna banka 210 219 210 603.619
Plava laguna 940 960 950 183.835
Riječka banka 135 135 135 65.610
Tvornica duhana Rovinj 23.500 24.847,50 24.750 3.606.537
Tehnika 360 400 400 33.439
Zagrebačka banka-P 950 950 950 950
Zagrebačka banka-R 1.500 1.500 1.500 7.499
Proficio 38 39 39 69.700
Riviera 135 138 136 125.510
SN Holding 38 39 39 27.312
Sunčani Hvar 37,49 38 37,49 30.223
Valalta 1.500 1.500 1.500 277.500
Varaždinska banka 275 275 275 21.998
Varteks 46 47,90 47 43.078
ZIF Pleter 30 32 32 17.261
ZIF Slavonski 30,63 31,50 30,63 64.494
ZIF Sunce 19 19 19 6.407
ZIF Velebit 76,51 77,21 77,21 1.695.062
DAB-O-05Cainst*1 110,60 110,80 - 28.021.097
HYBA-O-086A*2 98,50 99,20 99,20 217.355
HZZO-O-047A*3 104,60 105,10 105,10 217.471
HZZO-O-047Arep/pri*4 105,10 105,10 - 3.520.148
HZZO-O-047Ainst*5 104,50 104,80 - 24.906.232
LURA-M-343Ainst*6 99,18 99,24 - 2.976.600
RHMF-O-049A*7 103,50 103,50 103,50 61.857
RHMF-O-049Ainst*8 103,45 103,70 - 19.092.918
RHMF-O-085A*9 99,30 100,45 99,30 149.625
RHMF-O-085Ainst*10 99,60 100,00 - 14.671.000
RHMF-O-08CA*11 111,20 111,50 111,20 41.435
RHMF-O-08Cainst*12 111,20 111,90 - 19.411.070
RHMF-O-125A*13 112,00 112,30 112,30 175.631
RHMF-O-125Ainst*14 111,80 112,40 - 22.999.416
173.939.914
*1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto
godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina
sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te
prijavljena na burzi
*2Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s
kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja
2008. godine. - cijena u % nominale
*3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale
*4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim
transakcijama od 30.04.02., izvan burze
*5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*6komercijalni zapisi Lure d.d., prva tranša od 60 mln kn, s
kamatnom stopom od 4,50% i dospijećem 23. listopada 2003. godine.,
kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s
kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i
glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a
*8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s
kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i
glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale,
kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*9obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od
6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine.
*10obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od
6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine.,
kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca
2008. godine - cijena u % nominale
*12obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca
2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između
institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom
od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine.
*14obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom
od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je
trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan
burze te prijavljena na burzi
Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 173,9
milijuna kuna, ili za oko trećinu manji no tjedan ranije, a
ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama, koje su u ukupnom
ovotjednom prometu sudjelovale s više od 78 posto. Inače, uz
obveznice aktivne su bile 33 dionice, a pritom je većina njih dobila
na vrijednosti.
Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom
trgovinom obveznicama DAB05 (28 milijuna), HZZO (24,9 milijuna),
RHMF125 (22,9 milijuna), RHMF08 (19,4 milijuna), RHMF049 (19
milijuna) i RHMF085 (14,6 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji
je promet ostvaren trgovinom dionicama Plive (25,2 milijuna),
Tvornice duhana Rovinj (3,6 milijuna), Podravke (2,1 milijun) te
ZIF-a Velebit (1,6 milijuna kuna).
Među dobitnicama najviše je, 1.550 kuna, profitirala dionica
Tvornice duhana Rovinj. Slijedile su je, s dobitkom od 100 odnosno
81,87 kuna, povlaštena te redovna dionica Croatia osiguranja.
Značajnije su na vrijednosti ovoga tjedna dobile tri dionice. Tako
je cijena dionice Tehnike porasla 49 kuna ili gotovo 14 posto,
redovne dionice Karlovačke banke devet kuna ili gotovo 16 posto te
Jadran-turista šest kuna ili više od 11,5 posto. Redovna pak
dionica Zagrebačke banke poskupila je 50, Plive 23, a Plave lagune
deset kuna. Dionice Kraša i Sunčanog Hvara skuplje su po dvije, a
Riviere i Varteksa po jednu kunu. Cijena dionice ZIF-a Sunce viša je
83, ZIF-a Pleter 80, a ZIF-a Velebit 71 lipu. Na začelju liste
dobitnica, s dobitkom od 28 lipa, našla se dionica Proficioa.
Na vrijednosti su, 0,8 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile
obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od
6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine.
Među gubitnicama pak značajniji je gubitak ovoga tjedna, 150 kuna
ili više od 13,5 posto, zabilježila povlaštena dionica Zagrebačke
banke. Cijena dionice Ericsson Nikole Tesle potonula je 13, a
Belišća deset kuna, dok je cijena dionice Podravke niža 3,5,
Privredne banke tri, a ZIF-a Slavonski 2,27 kuna. Dionica pak
Atlasa pojeftinila je 1,5, a Končara 1,45 kuna. Na začelju liste
gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Elke.
Na vrijednosti su, 1,2 odnosno 1,15 postotnih bodova od nominalne
cijene, izgubile Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK
150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem
06. lipnja 2008. godine. te obveznice Republike Hrvatske milijardu
HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28.
svibnja 2008. godine. Također su gubitak vrijednosti, 0,7 odnosno
0,35 postotnih bodova od nominalne cijene, zabilježile obveznice
RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od
6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama
prema srednjem tečaju HNB-a te obveznice RH EUR 200 milijuna, s
rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. I obveznice Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje izgubile su na vrijednosti 0,19
postotnih bodova od nominalne cijene.
Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao
je ovoga tjedna 20 bodova - na 1.174 boda.
Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna pala jedan bod - na
101 bod.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 22. do 28. kolovoza (cijene u
kunama)
Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena
ProsječnaCijena Ukupan Promet
ZIF Breza Invest 35 35 35 35 840
Brodospas 170 170 170 170 18.190
Borik 90 90 90 90 19.080
EKO Međimurje 400 400 400 400 20.000
Rabac 97,50 97,50 97,50 97,50 6.532
Hoteli Zadar 40 40 40 40 4.440
Dubrovnik-Babin kuk 50 50 50 50 4.854
Koka 193,17 200 195 194,75 164.022
Dom Holding 46,39 48 47,41 47,86 1.554.545
MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 44.400
ZIF Pleter 31,61 32,50 32,50 32,50 86.345
PIK Rijeka 135 135 135 135 5.131
Proficio 38,10 39 39 38,88 334.762
Riviera 135,21 140 135,21 138,63 11.645
ZIF Slavonski 30,57 32 31,50 31,50 660.297
Slatinska banka-P 168,16 170 170 169,31 27.926
Slatinska banka-R 215 215 215 215 3.871
SN Holding 38 40 40 39,91 296.707
Spačva Vinkovci 60 60 60 60 4.310
Trokut Novska 6 6 6 6 118.134
ZIF Velebit 77 78,50 78,15 78,18 1.540.460
Zlatni otok 25 25 25 25 2.300
Anita 1.381,15 1.381,15 1.381,15 1.381,15 19.336
Atlas 18 18 18 18 9.000
Belišće 165 180 165 165 52.530
Congama 54,65 54,65 54,65 54,65 1.399.859
Elka 60,10 61 60,10 60,10 23.563
Elektromaterijal 240 240 240 240 24.000
Ericsson Nikola Tesla 333 361 344 345,77 1.937.002
Exportdrvo 290 300 300 300 237.280
Hoteli Baška voda 110 176 110,50 118,55 92.512
Hoteli Maestral 50 50 50 50 850
Industrogradnja 250 300 300 282,86 2.050
Jadranski naftovod 1.800 1.800 1.800 1.800 5.400
Končar 69 70 70 70 69.552
Kraš 285,11 285,11 285,11 285,11 24.234
Laguna 201 220 220 220 38.217
Ledo 520,36 555 555 555 21.507
Liburnia Riviera hoteli 405,51 412 412 411,11 15.061
MTČ Tv. Trikot. Štrigova 375 375 375 375 6.375
Osijek-Koteks 1.102,50 1.102,50 1.102,50 1.102,50 22.050
Plava laguna 940 950 950 950 46.466
Riadria banka 235 235 235 235 45.120
Riječka industrija odjeće 23,45 23,45 23,45 23,45 396.000
ZIF Sunce 20 21 21 20,79 91.746
Banka Sonic-P 150 160 160 160 10.759
Tvornica duhana Rovinj 24.750 24.750 24.750 24.750 173.250
Zaštita-Zagreb 400 400 400 400 2.000
RHMF-A-A*1 40,00 41,00 41,00 40,99 555.645
10.246.153
*1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
Ministarstva financija - cijena u % nominale
Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet gotovo
dvostruko veći no tjedan ranije - 10,2 milijuna kuna. Pritom je
najveći pojedinačni promet ostvaren dionicama Ericsson Nikole
Tesle (1,9 milijuna), Dom Holdinga i ZIF- Velebita (po 1,5
milijuna) te Congama iz Varaždina (1,3 milijuna kuna). Inače,
aktivno je bilo čak 48 dionica, a pritom je njih 19 dobilo, dok ih je
deset izgubilo na vrijednosti.
Među dobitnicama tri su dionice ovoga tjedna značajnije dobile na
vrijednosti. Tako je cijena dionice Osijek-koteksa porasla 154,5
kuna ili više od 16,5 posto, Industrogradnje 32,86 kuna ili više od
13 posto te Congoma iz Varaždina 14,65 kuna ili više od 36,5 posto.
Cijena pak dionice Lagune viša je 20, Plave lagune deset, Hotela
Baška voda 8,55, a povlaštene dionice Banke Sonic 6,66 kuna.
Dionica Leda poskupila je pet, Liburnia Riviera hotela 4,81,
povlaštena dionica Slatinske banke 4,54, Riviere 3,63, Belišća
dvije, ZIF-a Velebit 1,64, Dom Holdinga 1,53, a SN Holdinga 1,38,
kuna. Dionica Atlasa skuplja je 50, ZIF-a Sunce 45, a Proficioa 21
lipu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek 15 lipa, našla
se dionica Anite.
Na vrijednosti su, 1,27 postotnih bodova od nominalne cijene,
dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
Ministarstva financija.
Među gubitnicama također su tri dionice značajnije izgubile na
vrijednosti. Tako je cijena dionice Elektromaterijala iz Rijeke
potonula 60 kuna ili 20 posto, ZIF-a Pleter 8,93 kune ili više od
22,5 posto te ZIF Breza Investa pet kuna ili 12,5 posto. Cijena pak
redovne dionice Slatinske banke pala je 25, a Ericsson Nikole tesle
18,41 kuna, dok je dionica Kraša pojeftinila 4,89, Koke 4,19, a
Končara 2,85 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 90
odnosno 40 lipa, našle su se dionice Elke i ZIF-a Slavonski.
Vrijednost VIN indeksa ovoga je tjedna pala dva boda - na 561 bod.
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
Obvezni mirovinski fondovi
Mirovinski fond vrijednost na dan 20.08.2003. vrijednost na dan
27.08.2003. promjena %
Mirex 113,10 113,20 0,08
PBZ Croatia osig.OMF 114,06 114,19 0,11
AZ OMF 113,00 113,09 0,07
Raiffeisen OMF 112,76 112,86 0,08
Helios OMF 113,95 114,04 0,07
Plavi OMF 112,76 112,82 0,05
Erste OMF 111,34 111,51 0,15
HA jedan OMF 108,69 108,61 -0,07
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti sedam
obveznih mirovinskih fondova, ovoga se tjedna lagano oporavila.
Naime, vrijednost mu je u proteklih sedam dana porasla 0,1 bod ili
0,08 posto - na 113,2 boda.
Posljedica je to ovotjednog rasta vrijednosti većine obveznih
mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste fonda porasla 0,15,
fonda PBZ Croatia osiguranja 0,11, a Raiffeisen fonda 0,08 posto,
dok je vrijednost fondova AZ i Helios viša po 0,07, a Plavog fonda
0,05 posto.
Tek je, 0,07 posto, ovoga tjedna pala vrijednost HA jedan fonda.
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
Cijene otvorenih investicijskih fondova
OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn*
CAIB Select eurobond 10,97 -
CAIB Select Eurrope 8,04 -
ICF Equity Income 106,63 106,90
ICF Fixed Income 110,76 111,04
ICF Money Market 101,76 -
Orbis Fond 9,91 10,21
VictoriaFond 19,31 20,27
PBZ Euro novčani 104,54 -
PBZ Global 113,87 -
PBZ Kunski novčani 103,16 -
PBZ International Bond 100,59 -
PBZ Novčani 103,87 -
RBA Balance 109,10 -
RBA Bonds 113,03 -
RBA Cash 101,66 -
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina
istima
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 21. kolovoza 28. kolovoza Promjena u %
New York/DJIA 9.423,68 9.374,21 -0,52
Tokyo/Nikkei 10.362,69 10.225,22 -1,32
London/FTSE-100 4.223,50 4.198,00 -0,60
Frankfurt/DAX 30 3.565,47 3.492,67 -2,04
Mirno trgovanje, tijekom kojeg nije bilo značajnijih gospodarskih
i korporativnih vijesti, okarakteriziralo je ovotjedno poslovanje
svjetskih tržišta kapitala.
Njujorški Dow Jones indeks u takvim je uvjetima oslabio pola posto,
na 9.374 bodova.
Cijene dionica ostvarile su dvoznamenkaste stope rasta od
ovogodišnjeg ožujka, kada su potonule na višegodišnje najniže
razine, jer se ulagači klade na jačanje gospodarskog rasta i bolje
korporativne zarade. No, od srpnja čini se da oklijevaju s daljnjim
kupovinama i dizanjem cijena dionica prije nego se zaista uvjere da
je oporavak nepovratno na putu. "Indeks S&P 500 porastao je 15-tak
posto do kraja srpnja što je prilično dobar rast za sedam mjeseci.
Mora se pojaviti neki katalizator na tržištu kako bi cijene dalje
rasle. Očekujem da tržište ostane ovakvo sve dok ne dobijemo
signale kako će biti treće ovogodišnje tromjesečje", ocijenio je
Kayes.
U proteklom razdoblju cijene dionica kretale su se u vrlo uskom
rasponu, a obujam trgovanja bio je mali, budući je velik broj
tržišnih igrača na godišnjem odmoru, ističu trgovci. "Nema
likvidnosti", ocijenio je trgovac pri Smith Barneyu, Robert
Basel.
Od gospodarskih vijesti ističe se ona o porastu povjerenja
američkih potrošača u ovogodišnjem kolovozu. Indeks njihova
povjerenja porastao je sa srpanjskih 77 na 81,3 indeksnih bodova.
Broj prodanih novih kuća, međutim, smanjen je u srpnju za 2,9 posto
na mjesečnoj razini. Ipak, taj podatak premašio je očekivanja
analitičara.
Sumnje ulagača da će najveći europski reosiguravatelj Munich Re
uskoro na tržištu prikupljati nove četiri milijarde eura kapitala
kako ne bi izgubio postojeći kreditni rejting razočarao je ulagače
i spustio vrijednosti europskih indeksa. Londonski Ftse indeks
oslabio je tako 0,6 posto, na 4.198 bodova. Frankfurtski DAX
spustio se za nešto više od dva posto, na 3.492 boda.
Munich Re našao se među najvećim blue-chip gubitnicima, s padom
cijena dionica za 3,4 posto. Među gubitnicama predvodile su
tehnološke dionice, predvođene najvećim svjetskim proizvođačem
mobilnih telefona, finskom Nokijom, s padom cijena od 1,6 posto.
Najveći europski proizvođač potrošne elektronike, nizozemski
Philips, pretrpio je gubitak na cijeni dionica od 1,4 posto nakon
što je objavljeno da u toj grupaciji planiraju zatvoriti ili
rasprodati trećinu od ukupno 150 tvornica u sklopu programa
smanjivanja troškova.
Međutim, dionice druge po veličini svjetske grupacije za sportsku
opremu Adidas ojačale su 1,44 posto nakon što je najavila izdavanje
konvertibilnih obveznica radi rješavanja dugova i postizanja
boljih uvjeta financiranja.
Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna Nikkei indeks oslabio 1,3 posto,
na 10.225 bodova.
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
21. kolovoza 28. kolovoza Promjena u %
Euro/USD 1,0921 1,0884 -0,34
Euro/JPY 128,69 127,69 -0,78
USD/JPY 117,79 117,29 -0,43
Kratki predah na deviznim tržištima u očekivanju novih
gospodarskih pokazatelja obilježio je ovotjedno poslovanje,
tijekom kojeg je euro ponovno počeo kliziti prema višemjesečnim
najnižim razinama u odnosu na najvažnije svjetske valute.
Tečaj eura oslabio je 0,34 posto prema dolaru, na 1,0884 dolara.
Potonuo je i 0,8 posto u odnosu na jen, na 127,69 jena.
Od lipnja tečaj dolara skočio je 10 posto prema euru budući su
ulagači odlučili povući kapital iz sigurnijih euro obveznica u
riskantniju japansku i američku imovinu, koja bi trebala u uvjetima
snažnog gospodarskog oporavka donijeti veće prinose. "Tečaj dolara
nešto je posustao proteklih dana jer su tržišta poduzimala
dobitonosne prodaje. No, rizik od daljnjih prodaja dolara sada je
smanjen, jer se očekuju snažni novi američki gospodarski
pokazatelji", ocijenio je Mitul Kotecha pri Credit Agricole
Indosuez. "Trend prodaje obveznica i kupovine dionica i dalje je
vrlo snažan, te to ojačava stajalište da je okruženje pozitivno za
dolar", dodao je.
Na tržištima se očekuju novi gospodarski pokazatelji SAD-a i
eurozone, kako bi sudionici dobili što bolji uvid u gospodarsku
situaciju. Dodatno, većina je tržišnih sudionika na godišnjem, pa
je poslovanje mirno, a obujam trgovanja slab. "Sada bilježimo veću
ili manju konsolidaciju eura na deviznim tržištima, no okvir ostaje
isti te očekujemo nastavak oporavka dolara", ocijenio je valutni
strateg pri američkoj Citibank, Steven Saywell.
Jen i nadalje ostaje najveći dobitnik nakon nedavnih gubitaka
jedinstvene europske valute. Ovoga je tjedna ojačao 0,4 posto prema
dolaru, na 117,29 jena. Ipak, njegov je rast ograničen zbog straha
od intervencije japanskih monetarnih vlasti. "Kod jena situacija
je nešto drugačija budući se nalazi pod utjecajem odluka monetarnih
vlasti, a čini se da se SAD neće suprotstavljati trenutnoj politici
Japana oko nacionalne valute", dodao je Saywell.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć
21.08.03 USLIB 1,08 1,11 1,13 1,18
21.08.03 EULIB 2,10 2,12 2,13 2,16
28.08.03 EULIB 2,14 2,13 2,15 2,19
28.08.03 USLIB 1,12 1,11 1,14 1,20
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 22. do 29. kolovoza
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
I jedinica 22. kolvoza 29. kolovoza u %
Euro 1 7,4750 7,4701 -0,06
USD 1 6,7905 6,8817 1,34
GBP 1 10,7647 10,7918 0,25
JPY 100 5,7611 5,8593 1,70
CHF 1 4,8466 4,8510 0,09
SIT 100 3,1803 3,1795 -0,02
Prema tečajnici HNB-a tečaj kune ovoga je tjedna oslabio u odnosu na
većinu promatranih valuta.
Međutim, kuna je, u protekla tri tjedna ojačala u odnosu na euro
1,06 i slovenski tolar 1,12 posto.
S druge je pak strane, u protekla tri tjedna u odnosu na kunu,
porastao tečaj japanskog jena 4,9, američkog dolara 3,25 te
britanske funte 0,64 posto. Također je, ali u proteklih sedam dana,
kuna oslabila u odnosu na švicarski franak 0,09 posto.
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana
Ostvareni iznos emisije 0 0 68.100.000
Ukupan iznos pristiglih ponuda 5.000.000 5.000.000 116.100.000
Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,7695,00 % 97,0956,00 %
95,7974,40 %
Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7695,00 % 97,0956,00 %
92,6118,00 %
Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7695,00 %
97,0956,00 % 94,3625,99 %
Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu - -
94,8005,50 %
Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % - - 11,89
Dospijeće - - 26. kolovoza 04.
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u
utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna kuna, dok
je ostvareni iznos emisije iznosio 68,1 milijuna kuna.
S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od
pet milijuna kuna, a pritom zainteresiranih za tu emisiju nije
bilo.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,769 kuna za 100 kuna
nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 5,00 posto.
Najniža je pak ponuđena cijena iznosila također 98,769 kuna, a
kamatna je stopa bila 5,00 posto. Obzirom da nije postojao interes
za tu emisiju nije mogla biti određena niti jedinstvena prodajna
cijena.
Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni
zapisi u iznosu od pet milijuna, a pritom, također, nije bilo
zainteresiranih niti za tu emisiju. Najviša je ponuđena cijena bila
97,095 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi
od 6,00 posto. Najniža pak cijena iznosila je također 97,095 kuna uz
kamatu od 6,00 posto. Obzirom da nije postojao interes ni za tu
emisiju, nije određena niti jedinstvena prodajna cijena.
S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu
od 116,1 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 68,1
milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 95,797 kuna po kamatnoj stopi
od 4,40 posto. Najniža je pak cijena bila 92,611 kuna uz kamatu od
8,00 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,800
kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 5,50 posto.
Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 11,89 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,296
milijardi kuna. Od toga je 11,4 milijuna kuna upisano na rok od 91
dan, na rok od 182 dana upisano je 172 milijuna, dok je na rok od 364
dana upisano 5,122 milijarde kuna.
Sljedeća aukcija biti će održana 16. rujna, kada će biti ponuđeni
zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna.
10. Sjednica Vlade
Izmjenama Zakona o upravnim pristojbama smanjit će se ili ukinuti
pristojbe vezane za strana ulaganja, ali i uvesti pristojbe na neke
upravne akte ili radnje kojih prije nije bilo, istaknuto je na u
četvrtak na sjednici Vlade koja je prijedlog tih izmjena uputila u
hitnu Saborsku proceduru.
Još ranije smanjene su sudske pristojbe, sada smanjujemo i upravne
pristojbe, kako bi olakšali položaj građana, rekla je ministrica
pravosuđa Ingrid Antičević Marinović.
Saboru su na konačno donošenje upućene izmjene Ovršnog zakona
kojima bi se uz ostalo ovršni postupci sa sudova prenijeli na javne
bilježnike, a većoj efikasnosti trebala bi pridonijeti i odredba o
prodaji zaplijenjenih pokretnina u komisionim radnjama, a ne kao do
sada u domovima ovršenika.
Po podacima koje je iznijela ministrica pravosuđa, od 1,2 milijuna
predmeta koji godišnje dođu na sudove čak 925.000 se odnosi na
nesudske stvari (zemljišno-knjižne stvari, vanparnični
postupci), a svega 125.000 na parnične i 33.000 na kaznene
postupke.
Prebacivanjem nesudskih predmeta na javne bilježnike rasteretit će
se sudovi, a rasterećenju sudova i bržem ostvarivanju pravde trebao
bi pridonijeti novi zakon o mirenju, čiji je prijedlog upućen u
hitnu saborsku proceduru.
Mirenje bi trebalo biti brži ugodniji i jeftiniji način rješavanja
sporova za sve stranke, kazala je Antičević Marinović. Postupak
mirenja provodio bi se uz pomoć izmiritelja, a to bi uglavnom bili
odvjetnici, ali i bilo koja druga osoba od povjerenja stranaka.
Veći efekti predloženog zakona, prema iskustvima drugih zemalja ne
mogu se očekivati odmah već u kraćem roku. Tako i predlagatelji
zakona u obrazloženju navode kako očekuju da predloženi zakon bude
poticaj korištenju ponuđenih mogućnosti prema poslovici - "Bolje
mršava nagodba, nego debela parnica".
Na hitno je donošenje Vlada uputila i izmjene Zakona o proizvodnji,
remontu i prometu naoružanja i vojne opreme prema kojima bi poslove
nadzora nad proizvodnjom vojne opreme za potrebe izvoza obavljalo
Ministarstvo obrane, a troškove tog nadzora snosio bi izvoznik.
Vladina agencija i dalje bi obavljala poslove uvoza i izvoza, ali
više ne i nadzora. Agencija bi vodila i jedinstvenu bazu podataka.
Ministrica obrane Željka Antunović upozorila je da se s obzirom na
političku situaciju i činjenicu da je terorizam postao globalna
prijetnja opravdano postavlja pitanje nadzora naoružanja i vojne
opreme.
Vlada je podržala i prijedlog dodatnih olakšica vezanih za projekt
Poticaj za uspjeh u turizmu, a odnose se na programe u
kontinentalnom turizmu i program "Pod stoljetnim krovovima".
Hrvatska Vlada sa sjednice je u hitnu saborsku proceduru uputila
Prijedlog zakona o medijima, a premijer Ivica Račan najavio je da će
Vlada uskoro izići i s prijedlogom izmjena Kaznenog zakona i
prijedlogom da se za uvredu i klevetu uvede novčana kazna, a ne
kazna zatvora, i to za sve građane, a ne samo novinare.
Članovi Vlade kvalitetnim su ocijenili predloženi zakon o medijima
koji je dio zakonodavnog paketa kojeg treba uskladiti s europskim
standardima.
Zakon polazi od načela da se "na pero odgovara perom, a ne tužbom",
rekao je Vujić. Stoga se posebna pažnja posvećuje pravu na ispravak
i na odgovor.
Zakonski tekst predviđa da se nematerijalna šteta ispravlja
najprije ispravkom i isprikom, a tek potom tužbom koja bi se
rješavala po hitnom postupku.
Kao jedan od bitnih elementa predloženog zakona Vujić je istaknuo
pravo novinara na tužbe Upravnom sudu zbog uskrate javnih
informacija.
Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović naglašava pak da
je pripremljen i Zakon o pravu na pristup informacijama.
Vlada je zadužila Ministarstvo hrvatskih branitelja da joj dostavi
popis stanova i stambenih kredita koji su od 1998. do 2003.
dodijeljeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji poginulih
branitelja.
Premijer Ivica Račan rekao je da će predložiti da se taj popis
objavi u Narodnim novinama.
"Važno je da članovi Vlade i Vlada ne popuste pritiscima, pa ni
ucjenama da se neke stvari ne raščiste. Ova Vlada i njeni članovi
dužni su javno izvijestiti kako se troše sredstva poreznih
obveznika", kazao je Račan na sjednici Vlade.
Uz stanove koje je dodijelilo Ministarstvo branitelja, na popisu će
biti i stanovi koje je dodijelio MORH, a o kojima sada brine
Ministarstvo branitelja. Radi se od 1000 do 1200 stanova, ali je
moguće da je i taj broj veći.
Najveći problem po Pančićevim riječima je u utvrđivanju
zakonitosti stjecanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz
kojeg se onda crpe sva ostala prava, (pa i dodjela stana).
Početkom 2000. Ministarstvo je zateklo 32.500 ratnih vojnih
invalida, a danas je ta brojka nešto manja.
11. Zatvorena sjednica Vlade
Vlada je na zatvorenoj sjednici u četvrtak pregledala zakonske
prijedloge kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s propisima
Europske unije kao i izvršavanje mjera utvrđenih Planom provedbe
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za lipanj 2003.
Utvrđen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije
o suzbijanju financiranja terorizma te upućen Saboru na donošenje
po hitnom postupku. Njime se predlaže potvrđivanje Međunarodne
konvencije o suzbijanju financiranja terorizma, usvojene na Općoj
skupštini Ujedinjenih naroda u prosincu 1999, navodi se u
priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade.
Vlada je podržala donošenje zakona kojim će se regulirati pravo na
pristup informacijama, predlagatelja Joze Radoša, zastupnika u
Hrvatskome saboru, uz napomenu da je u pripremi Nacrt prijedloga
zakona o pravu na pristup informacijama, u kojoj sudjeluju i
predstavnici civilnog društva, a njegovo je donošenje i obveza iz
Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije. Vlada ima određene
primjedbe i prijedloge vezane uz pojedina rješenja zakonskog
teksta kojega je predložio Radoš, te stoga predlaže da se uključi u
rad na izradi nacrta kojega priprema Vlada.
Saboru je predloženo da ne prihvati Prijedlog zakona o medijima,
predlagateljice Vesne Škare Ožbolt, zastupnice u Hrvatskome
saboru. Prijedlog zakona o medijima uređuje područje tiskanih i
elektroničkih medija, s time da elektroničke medije uređuje
djelomično, jer ne obuhvaća brojna pitanja koja se odnose na
programske sadržaje i regulatorno tijelo, Vijeće za elektroničke
medije. U obrazloženju Prijedloga zakona ne navode se propisi
Europske unije te napose preporuke Vijeća Europe s kojima pojedine
odredbe trebaju biti usklađene.
Nije podržan Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o
područjima županija, gradova i općina, kojeg je predložila
zastupnica HSLS-a Jadranka Katarinčić Škrlj. Tim izmjenama
predlaže osnovati novu općinu Tar - Vabriga i to izdvajanjem
pojedinih naselja iz područja Grada Poreča.
Inicijativi nedostaje suglasnost Ministarstva financija, koju su
predlagatelji osnivanja novih općina dužni pribaviti.
U priopćenju se podsjeća da je Vlada u prosincu 2000. zaključila da
do donošenja novog zakona kojim će se cjelovito urediti
teritorijalno ustrojstvo RH, neće podržavati pojedinačne
inicijative za osnivanje novih jedinica lokalne samouprave.
Vlada nema primjedaba na Izvješće o mirovinskim tržištima u
Republici Hrvatskoj u prošloj godini, koje je Saboru podnijela
Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
Vlada je donijela Odluku o prodaji dionica društva Đakovština d.d.,
Đakovo iz portfelja HFP-a, HZMO-a, DAB-a, Hrvatskih voda,
Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva po cijeni od
21,5 milijuna kuna.
Vlada je dala suglasnost na Naputak o provedbi postupka javnog
nadmetanja radi ustupanja razminiranja.
Donesena je Odluka o utvrđivanju postojanja posebnog interesa za
iznimnu nabavu usluga financijskog savjetovanja za provedbu
vrednovanja razvojne strategije Croatia osiguranja d.d. Zagreb.
Vlada je donijela Odluku prema kojoj će Hrvatska elektroprivreda
d.d. izmijeniti izjave o osnivanju društava s ograničenom
odgovornošću osnovanih u provođenju odredbe članka 29. Zakona o
tržištu električne energije, u dijelu u kojem je određen iznos
temeljitog kapitala tih društava, povećanjem temeljnog kapitala
ulaganjem sredstava na kojima ova društva s ograničenom
odgovornošću obavljaju djelatnosti.
Na sjednici je donijeta Odluka o izmjeni i dopuni odluke o
razvrstavanju luka posebne namjene. Zakonom o morskim lukama
određeno je da se otvaranje bilo koje luke posebne namjene temelji
na prostornim planovima, koje donose jedinice lokalne samouprave,
gradovi i općine. Na taj se način osigurava utjecaj lokalne
samouprave na određivanje lokacija za izgradnju luka posebne
namjene.
Vlada je donijela odluku o davanju državnog jamstva Hrvatskoj banci
za obnovu i razvitak za financijsko praćenje izgradnje dva broda u
brodogradilištu Brodotrogir, za naručitelja Intrigue Shiping
INC., Monrovia, Liberia.
12. Vlada će na izvanrednu saborsku sjednicu uputiti i izmjene
državnog proračuna
Hrvatska Vlada je u utorak s izvanredne, za javnost zatvorene
sjednice, Saboru uputila zahtjev za izvanrednom sjednicom
Hrvatskog sabora od 3. do 12. rujna na kojoj će se raspravljati i o
izmjenama državnog proračuna, izjavila je novinarima predstojnica
Vladina Ureda za odnose s javnošću Sanja Kos.
Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je da se predloženim
izmjenama državnog proračuna vrše unutarnje preraspodjele u
ukupnom iznosu od dvije milijarde i 443 milijuna kuna.
Tim se izmjenama i dopunama ne mijenjaju ni ukupni proračunski
prihodi, niti rashodi (koji iznose 78 milijardi kuna), a očekuje se
i niži proračunski deficit od planiranog, izjavio je novinarima
Crkvenac.
Izmjenama će se povećati proračunska sredstava Ministarstva obrane
(oko 480 do 500 milijuna više), Ministarstvu unutarnjih poslova i
Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
Ministarstvo koje će pak imati najveće smanjenje je resor
financija, a zbog predloženih će preraspodjela s manje novca od
prvotno planiranog raspolagati ministarstva obnove, branitelja,
poljoprivrede, pomorstva.
Ni plaće, ni socijalna primanja, ni mirovine, zakonske i ugovorne
obveze, ključni projekti i reforme ovime se ne dovode u pitanje nego
se omogućuje da se nastave normalno izvršavati, istaknuo je
ministar Crkvenac.
Vlada će na izvanrednu saborsku sjednicu uputiti i prijedlog
izmjena Zakona o izvršenju proračuna, makroekonomsku i fiskalnu
projekciju za 2004., fiskalne projekcije od 2004. do 2007.,
prijedlog odluke o privremenom financiranju u prvom tromjesečju
iduće godine, te izmjene i dopune Zakona o financiranju lokalne i
područne samouprave.
Vlada Saboru za izvanrednu sjednicu predlaže i raspravu o državnom
dugu, inozemnoj zaduženosti i platnoj bilanci.
Također predlaže da na dnevnom redu izvanredne saborske sjednice
bude paket 10 zakonskih prijedloga koji su već u Saboru i koji se
odnose na usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom
EU.
Sve te teme raspravit će prethodno i Vlada uoči saborske sjednice,
na svojoj izvanrednoj sjednici u ponedjeljak, 1. rujna.
13. Vlada: Nema nesuglasja između monetarne i izvršne vlasti o
dugu
Između izvršne i monetarne vlasti nema disonantnih tonova,
priopćeno je u petak iz Vlade nakon radnog sastanka premijera Ivice
Račana s čelnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke
na kojem se razgovaralo o vanjskom dugu i platnoj bilanci
Hrvatske.
"Jedinstven je stav da pojačano treba voditi računa o inozemnom
zaduživanju te da rješenje problema deficita tekućeg računa platne
bilance treba tražiti u poticanju direktnih stranih investicija,
osobito izvozno orijentiranih i u uravnoteženju razmjene roba i
usluga s inozemstvom, što ponajprije znači podršku izvozu i
investicije u izvozne sektore.
Ministarstvo financija i HNB zaključuju da je javni dug u
prihvatljivim granicama, ali da se ukupna inozemna zaduženost
zemlje mora usporiti, osobito u dijelu koji generiraju banke. Za to
je područje nadležna HNB i ona priprema određene mjere za
ublažavanje negativnih trendova", navodi se u priopćenju Vladina
Ureda za odnose s javnošću.
U priopćenju se navodi i podatak da u ukupnom inozemnom dugu od 18,5
milijardi dolara, na državu otpada 7,3 milijarde dolara, odnosno
37,8 posto. U usporedbi s protekle tri godine, taj se udio smanjio,
ističe Vladin Ured za odnose s javnošću.
Kako se navodi, premijer Račan izrazio je zadovoljstvo radnim
sastankom na kojem su problem vanjskog duga, platne bilance, te
monetarne i fiskalne politike razmotreni kao priprema za jednu od
idućih sjednica Vlade.
Vlada će o toj temi zatražiti raspravu i u Hrvatskom Saboru,
najavljuje se u priopćenju.
Višesatni radni sastanak premijera Račana s ministrom financija
Matom Crkvencem i guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim sa
suradnicima održan je u Vili Prekrižje iza zatvorenih vrata.
14. Crkvenac: Izmjenama proračuna preraspodjele u iznosu 2,4
milijarde kuna
Izmjenama i dopunama državnog proračuna za ovu godinu neće se
mijenjati ukupni prihodi ni rashodi, već se obavljaju unutarnje
preraspodjele u iznosu 2 milijarde i 443 milijuna kuna, izjavio je u
utorak ministar financija Mato Crkvenac.
O prijedlogu izmjena proračuna razgovaralo se danas u Vladi, koja
je također s današnje izvanredne sjednice zatražila izvanredno
zasjedanje Sabora od 3. do 12. rujna. Uz izmjene i dopune proračuna,
na toj bi se saborskoj sjednici, trebao naći i niz drugih
financijskih dokumenata.
Izmjenama i dopunama proračuna ne mijenjaju se ni ukupni
proračunski prihodi, niti rashodi (koji iznose 78 milijardi kuna),
a očekuje se i niži proračunski deficit od planiranog, izjavio je
Crkvenac novinarima u Banskim dvorima.
"Ni plaće, ni socijalna primanja, ni mirovine, zakonske i ugovorne
obveze, ključni projekti i reforme ovime se ne dovode u pitanje,
nego se omogućuje da se nastave normalno izvršavati", istaknuo je.
Od ukupnog iznosa preraspodjela od 2,443 milijarde kuna, najveći
dio, 1,771 milijarda kuna, znači preraspodjele između raznih
ministarstava, dok će se 662 milijuna kuna osigurati internim
preraspodjelama unutar pojedinih ministarstava, odnosno
preraspodjelama sa jedne stavke nekog ministarstva na drugu
stavku
istog tog ministarstva.
Izmjene proračuna značit će povećanje proračunskog novca za
ministarstva obrane, unutarnjih poslova i socijalne skrbi, kazao
je Crkvenac.
Samo će MORH trebati oko 480 do 500 milijuna kuna više nego je
prvotno bilo planirano, s tim da se unutar toga ministarstva vrše i
unutarnje preraspodjele, rekao je Crkvenac.
Jedan od razloga rebalansa je i neuključivanje troškova za
provođenje parlamentarnih izbora. Za to će se osigurati 80
milijuna, iako su zahtjevi za to premašivali sto milijuna kuna,
kazao je.
Crkvenac ističe da će do najvećeg smanjenja proračunskih stavki
doći ustvari u njegovom resoru financija. Preraspodjelama unutar
Ministarstva financija uštedit će se oko 660 milijuna kuna, te u
dodatnoj preraspodjeli još 200 milijuna, rekao je Crkvenac.
Napominje da se samo na kamatama ove godine uštedilo više od pola
milijarde kuna, te da zbog boljeg punjenja lokalnih proračuna
postoji prostor i za preraspodjelu oko 200 milijuna kuna u Fondu za
poravnanje.
Preraspodjele će s većim smanjenjima proračunskog novca zahvatiti
ministarstva obnove, branitelja, poljoprivrede, pomorstva,
pravosuđa i zdravstva, dok će kod ostalih ministarstva to biti
manji iznosi, od 10 do 20 milijuna kuna, kazao je Crkvenac.
Kao razloge rebalansa proračuna Crkvenac navodi povećane rashode
zbog suše i drugih elementarnih nepogoda (više od pola milijarde
kuna), povećane rashode zbog ubrzanog zapošljavanja, reforme nekih
područja, posebice obrane gdje tranzicija i preustroj idu
uspješno. Crkvenac tako navodi da je iz sustava obrane izišlo 6.500
osoba, ali to je povećalo rashode za otpremnine ili mirovine, a
povećane su i plaće u MORH-u, došlo je do niveliranja činova i sl.
Istaknuo je da su razlog izmjena i povećani rashodi socijalne skrbi
i mirovinskog fonda, već potrošena proračunska zaliha, te sve više
sudskih odluka kojima se osobe izbačene s posla 1990. i 1991.
vraćaju na posao i dodjeljuje im se plaća, a potraživanja nekih
osoba penju se pritom i na dva, tri milijuna kuna.
Činjenicu da ni jedan put nije koristio izraz rebalans proračuna
već uporno izmjene i dopune, Crkvenac je objasnio terminima iz
novog Zakona o proračunu. Ne mijenjaju se ukupni iznosi, mijenja se
unutarnja struktura, ono što se zvalo tehnička preraspodjela,
kazao je.
Ministar je u više navrata ponovio da je državni proračun likvidan,
da uredno izvršava svoje obveze. Vodi se računa da se novoj vlasti
ne ostave dugovi, da se ne zaustave reforme, te da se uredno
izvršavaju sve obveze koje se odnose na socijalna prava, mirovine i
sva druga prava, kazao je Crkvenac.
15. Savjet HNB-a očekivano donio prvu mjeru vezanu uz obveznu
pričuvu banaka
Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je na sjednici, pod
predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, donio odluku kojim se
obvezna devizna rezerva banaka povećava sa 25 na 35 posto.
Naime, kako je priopćeno iz HNB-a, Savjet je donio Odluku o izmjeni
Odluke o obveznoj pričuvi kojom se udio obvezne pričuve na deviznu
pasivu banaka koji se izdvaja u kunama povećava sa 25 posto na 35
posto.
To je prva od mjera koje će HNB prema potrebi poduzimati, sukladno
opredjeljenju iz točke 14. Dodatnog memoranduma o ekonomskoj i
financijskoj politici, kojeg su Vlada Republike Hrvatske i
Hrvatska narodna banka uputili Međunarodnom monetarnom fondu 4.
srpnja ove godine.
Točka 14. tog dokumenta glasi: "Mjera usmjerena na usporavanje
kreditne ekspanzije, koja je uvedena na početku 2003., je
privremena. HNB namjerava krajem 2003. zamijeniti tu mjeru
bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama. U međuvremenu,
HNB neće oklijevati pojačati učinke postojeće mjere tako što će
povećanjem minimalne obvezne pričuve smanjiti likvidnost
bankovnog sustava ako to bude potrebno zbog kretanja domaće
inflacije, rasta kredita i kretanja na tekućem računu platne
bilance. Na kraju, prilikom drugog preispitivanja provedbe
programa naglasak će biti stavljen na bilo koje monetarne i druge
mjere koje će možda biti nužne za zadržavanje eksternih kretanja u
okviru ciljeva programa", navodi se u priopćenju sa sjednice
Savjeta HNB-a.
Donošenje te prve mjere posljednjih je dana najavljivao i sam
guverner Željko Rohatinski. Efekt povećavanja izdvajanja deviznog
dijela obvezne rezerve biti imobiliziranje (neutraliziranje) oko
2,1 milijardu kuna.
Guverner je već najavio i moguće nove mjere monetarne politike u
slučaju da današnja mjera ne da očekivane rezultate. U tom bi
slučaju HNB išao na povećanje opće stope obvezne rezerve sa 19 na 22
posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski je
najavio mogućnost kapitalnih restrikcija, odnosno uvođenje
beskamatnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu 30
posto tog zaduženja.
Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupan inozemni dug na dan 30.
lipnja ove godine iznosio je 18,56 milijardi dolara, što je u
usporedbi s početkom godine povećanje za 3,22 milijarde dolara.
U ukupnom inozemnom dugu na državu je krajem lipnja otpadalo 7,37
milijarde dolara, odnosno 37,8 posto, što je gotovo milijardu
dolara više nego na dan 31. prosinca 2002. Za istu vrijednost, sa
četiri na pet milijardi dolara, povećan je dug banaka, dok na ostale
sektore otpada 4,7 milijardi dolara inozemnog duga.
Podatci središnje banke pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove
godine deficit tekućih transakcija platne bilance iznosio 2,45
milijardi dolara, i u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećan
je 49,3 posto.
16. Dionice tvrtki Mundus i Tankerkomerc u JDD kotaciji Varaždinske
burze
Dionice tvrtki Mundus iz Varaždina i zadarskog Tankerkomerca
uvrštene su u ponedjeljak u kotaciju javnih dioničkih društava
(JDD) Varaždinske burze, a trgovina spomenutim dionicama počela je
u utorak pod burzovnim oznakama MNDS-R-A i TNKC-R-A.
Temeljni kapital Mundusa iznosi 12.015.500 DEM, podijeljen je na
24.031 dionicu, nominalne vrijednosti 500 DEM.
Temeljni kapital Tankerkomerca iznosi 19.096.500 DEM, a podijeljen
je na 38.193 dionica, nominalne vrijednosti 500 DEM.
Dionice Mundusa prodavane su u dvije javne dražbe HFP-a za Prava,
20. prosinca 2001. godine, kada je prodan paket od 2.169 komada po
jediničnoj cijeni od 500 Prava, te početkom srpnja 2002. godine
kada je prodan paket od 269 komada po jediničnoj cijeni od 500
Prava.
Dionice Tankerkomerca prodavane su u dvije javne dražbe HFP-a za
Prava i to potkraj lipnja prošle godine kada je prodan paket od
1.337 komada po jediničnoj cijeni od 700 Prava te krajem svibnja ove
godine kada je prodan paket od 2.500 komada po jediničnoj cijeni od
760 Prava.
17. Dionice Galeba u JDD kotaciji Varaždinske burze
Dionice tvrtke Galeb iz Omiša uvrštene su u utorak u kotaciju javnih
dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze, a trgovina spomenutim
dionicama počela je u srijedu pod burzovnom oznakom GLEB-R-A.
Temeljni kapital tvrtke iznosi 15.413.800 njemačkih maraka (DEM) i
podijeljen je na 154.138 dionica, nominalne vrijednosti 100 DEM.
U razdoblju od 27. lipnja 2000. godine do danas, dionicama Galeba na
Varaždinskoj burzi ostvaren je promet od 6,56 milijuna kuna, dok se
cijena dionice kretala između 98 i 180 kuna.
U istom razdoblju dio Galebovih dionica koji se nalazio u portfelju
HFP-a ponuđen je na javnim dražbama za Prava. Kroz javne dražbe
vlasnika je promijenilo 18.295 dionica za 2,24 milijuna Prava.
Cijena Galeba na javnoj dražbi kretala se između 92 i 164 Prava.
18. Dionice Slavonijatekstila u JDD kotaciji Varaždinske burze
Dionice osječke tvrtke Slavonijatekstil uvrštene su u četvrtak u
Kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze, a
trgovina spomenutim dionicama počet će od petka pod burzovnom
oznakom SLTK-R-A.
Temeljni kapital tvrtke iznosi 38.304.000 kuna i podijeljen je na
10.640 dionica, nominalne vrijednosti 3.600 kuna.
Dionice Slavonijatekstila do uvrštenja u Kotaciju JDD bile su
predmetom dražbovanja na javnoj dražbi za Prava. Tako je početkom
travnja ponuđenih 30 dionica promijenilo vlasnika po jediničnoj
cijeni od 900 Prava, izvijestili su sa Varaždinske burze.
19. Neto imovina OMF-a na kraju srpnja 3,48 milijardi kuna
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem srpnja
iznosila je 3,48 milijardi kuna, od čega je 75,46 posto uloženo u
državne obveznice, objavljeno je u mjesečnoj publikaciji Agencije
za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA).
Neto imovina OMF-a na kraju srpnja u odnosu na kraj lipnja porasla
je za 6,9 posto.
Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) na dan 31.
srpnja iznosila je 8,9 milijuna kuna, što je 17,6 posto više nego na
kraju lipnja, a broj članova DMF-a porastao je 5,15 posto, na 3.121
člana.
Prema podacima Regosa, broj članova OMF-a na dan 31. srpnja ove
godine iznosio je 1.011.308. Od toga najveći udio (39,46 posto),
odnosno najviše članova ima AZ OMF, njih 399.067 te Raiffeisen OMF s
329.630 članova ili udjelom od 32,59 posto.
20. RBA analitičari o hrvatskom inozemnom dugu: predmet pojačane
pažnje
Hrvatska, s obzirom na tendenciju porasta hrvatskog vanjskog duga
te nepovoljne tendencije nekih pokazatelja, uglavnom ima
nepovoljne pokazatelje stanja vanjskog duga u odnosu na neke okolne
zemlje tranzicije, zaključak je analitičara Raiffeisenbank
(RBA).
S obzirom da u nekim pokazateljima zaostaje u odnosu na zemlje čiji
se ulazak u EU očekuje u drugom krugu proširenja EU, hrvatski
vanjski dug treba biti predmet pojačane pažnje, ističu analitičari
RBA u istraživanju o hrvatskom vanjskom dugu i usporedbi sa
Slovenijom, Rumunjskom, Mađarskom, Slovačkom i Poljskom.
Analitičari RBA podsjećaju da je prema podatcima krajem svibnja
hrvatski vanjski dug dosegnuo 18,995 milijardi dolara, što je za
24,3 posto, odnosno 3,7 milijardi dolara više u odnosu na kraj
prošle godine.
Taj je podatak, ističu, još nepovoljniji u usporedbi s podacima
država regije, jer su u proteklih nekoliko godina Rumunjska,
Slovenija, Bugarska i Slovačka imale manji vanjski dug u nominalnim
iznosima od Hrvatske.
Slovenija i Bugarska posljednjih godina imaju manji BDP od
Hrvatske, slovački je neznatno, rumunjski BDP dvostruko veći od
hrvatskog, navode iz RBA, iznoseći i nekoliko drugih pokazatelja
vanjske zaduženosti koji daju jasniju sliku opterećenja vanjskog
duga za gospodarstvo.
Jedan od najvažnijih pokazatelja stanja vanjskog duga je njegov
udio u BDP-u, koji pokazuje koliko opterećenje predstavlja dug za
ekonomsku aktivnost u određenoj godini, pri čemu obično odnos do 30
posto ukazuje na nisku, dok preko 60 posto ukazuje na visoku razinu
tog pokazatelja.
Analitičari RBA pritom ističu da se Hrvatska nalazi u toj drugoj
grupi, jer je vanjski dug premašio 68 posto BDP-a krajem 2002.
Jedino Bugarska ima pokazatelj veći od 70 posto, ali, za razliku od
Hrvatske, bugarski vanjski dug stagnira. Rumunjska ima udio
vanjskog duga od 28,6 posto BDP-a krajem prošle godine. Tendenciju
rasta udjela vanjskog duga u BDP-u pokazuju Mađarska, Slovenija i
Poljska, ali najviši porast prošle godine bilježi Hrvatska,
naglašavaju iz RBA. Dodaju tomu da tri navedene države imaju veći
kreditni rejting od Hrvatske, što im omogućuje povoljniji pristup
stranim tržištima.
Kao još jedan pokazatelj stanja vanjskog duga koji ne ide u prilog
Hrvatske, analitičari RBA navode odnos međunarodnih rezervi i
vanjskog duga, koji je važan zbog ocjene solventnosti i boniteta
zemlje prema inozemstvu. Hrvatska je, ističu, zadržana pri dnu
ljestvice po tom pokazatelju.
Analitičari RBA očekuju da će se, uz nastavak rasta BDP-a, udio
inozemnog duga u BDP-u u idućim razdobljima smanjivati.
21. MMF snizio procjenu globalnog gospodarskog rasta
Međunarodni monetarni fond (MMF) neznatno je snizio svoje procjene
ovogodišnjeg globalnog gospodarskog rasta s 3,2 na 3,1 posto, pri
čemu nije mijenjao procjene američkog rasta ali je snizio one za
Njemačku i eurozonu.
Kako stoji u nacrtu MMF-ovih Svjetskih gospodarskih procjena koje
bi trebale biti objavljene na godišnjem susretu MMF-a i Svjetske
banke (WB) u rujnu u Dubaiju, iduće bi godine globalni gospodarski
rast trebao ubrzati na 4,0 posto.
No, pritom u toj financijskoj instituciji upozoravaju i na niz
rizika koji bi mogli negativno utjecati na očekivani razvoj
situacije. Riječ je o neizvjesnom učinku pucanja mjehurića na
tržištima dionica na ulaganja u industrijski razvijenim državama,
zatim o visokom manjku u američkoj bilanci plaćanja koji bi mogao
izazvati neusklađene prilagodbe valutnih tečajeva, te o snažnom
rastu cijena nekretnina u nekim razvijenim zemljama. Upozorava se i
na nastavak osjetljivosti država u razvoju koje imaju velike dugove
na pogoršane financijske uvjete na međunarodnom tržištu kapitala.
Posebni rizici prijete Japanu i, u manjoj mjeri, Njemačkoj.
"Njemačkoj prijeti opasnost, doduše mala, od pada cijena, kao i
problemi u financijskom sektoru, čija je otpornost dodatno
ugrožena nastavljenom gospodarskom slabošću", stoji u tom nacrtu
izvješća.
MMF američki gospodarski rast ove godine procjenjuje na 2,2 posto,
a iduće na 3,6 posto. Njemačka bi trebala ove godine stagnirati, dok
se prije očekivao gospodarski rast od pola posto. Iduće bi godine
trebao ojačati na 1,5 posto. Snižene su i ranije procjene rasta za
eurozonu, s 1,1 na 0,7 posto u 2003. U 2004. očekuje se rast
aktivnosti od 1,9 posto.
Povišena je jedino procjena japanskog gospodarskog rasta u 2003, i
to na 1,1 posto s prethodnih 0,8 posto, dok se za iduću godinu
predviđa rast od 0,8 posto.