DP: DAYTON JE ZAUSTAVIO RAT ALI NE MOŽE STVORITI SUVREMENU DRŽAVU

ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Beogradska Politika u četvrtak objavljuje razgovor s Visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Paddyjem Ashdownom.#L# Na pitanje novinara o "čestom traženju izmjena daytonskog sporazuma" koje dolaze iz "federacije, ili nekih političkih snaga tog entiteta BiH", dok "RS ustraje na njegovoj primjeni" Ashdown je u razgovoru odgovorio: "Ne znam na što ciljate ovim pitanjem, ali ako pitate da li će se Daytonski sporazum mijenjati, onda je odgovor da, jer je to bio sporazum koji je zaustavio rat, a ne koji je trebalo da stvori modernu državu. Za razliku od nekih zahtjeva, međunarodna zajednica neće mijenjati Dayton u nekoj vojnoj bazi ili europskoj kancelariji. Tamo se neće pisati Ustav BiH jer to pripada narodima ove zemlje". "A kada moji prijatelji iz RS govore da žele implementaciju Daytona, mnogi misle da treba primijeniti one odredbe koje se tiču entiteta, a zaobići one koje se odnose na državu. Dayton je kao dvosmjerna ulica. Njime su stvoreni entiteti (Federacija i RS), ali stvorena je i daytonska država BiH. Zato se Dayton mora uzeti kao cjelina", kazao je Ashdown. O prebacivanju određenih ovlasti s entiteta u nadležnost državnih institucija, na što srpska strane "nevoljko pristaje", Ashdown kaže kako "u samom sporazumu postoji bitna klauzula 'koja omogućava izmjene Daytona putem Daytona'. Time se omogućava entitetima da prebace neke svoje ovlasti na državni nivo. Dakle, dokument 'u sebi sadrži mehanizam za vlastitu reviziju'. Bilo je dosta rasprave o porezima i carini, ali da budem jasan: carina je u nadležnosti države, a porezi u nadležnosti entiteta. Osnivanje Uprave za indirektno oporezivanje zahtijeva upotrebu spomenute klauzule. To je europski standard i EU se neće prilagođavati Bosni, već Bosna Europi". Na pitanje o rješavanju problema izbjeglica putem suradnje BiH, SCG-a i Hrvatske Ashdown ocjenjuje kako "rješavanje problema izbjeglica i dalje mora pomagati međunarodna zajednica". "Na tome sam insistirao u Ženevi. Pri tome je najbolje da se isti standardi primjene u regiji. Problem je što Hrvatska ima različite zakone od ovih u Bosni, kada je riječ o stanovima. Međutim, poslije nedavnog boravka u Zagrebu uvjerio sam se da vlasti u RH ne bježe od obveze prema srpskim povratnicima. Istina, sada vlast nije u mogućnosti da povratnicima vrati stanove, ali je da povratnicima izgradi nove, ili u krajnjem slučaju, isplati pravednu naknadu. Službeni Zagreb je svjestan da to mora uraditi, što je jedan od uvjeta za priključenje EU. To sam stavio do znanja hrvatskoj vladi a taj stav postoji i u Bruxelessu", rekao je Ashdown. (Hina) nper akoz