ZAGREB, 25. kolovoz (Hina) - Hrvatska========RDW/Koeln - Hrvatski turizam u njemačkim medijimaPosljednjih nekoliko dana njemački su televizijski programi puni morskih slika s Jadrana, bilo da je riječ o cijelim emisijama posvećenim
Hrvatskoj ili je to dio turističkog kolaža, stoji u prilogu postaje Deutsche Welle od subote."Spektakularna premijera" bila je u svibanjskom izdanju "Meriana", prenosi postaja, u četvrtak je Kabel 1 u udarnom terminu emitirao emisiju "Njemačka je na godišnjem" u kojoj su kamperi govorili o Hrvatskoj kao turističkom odredištu, RTL je u svojoj informativnoj emisiji "Točno u 12" tri dana prenosio u živo iz Hrvatske "ležerno, bez ikakvih kritičkih analiza", erotski časopis TV kuće Vox napravio je usporedbu naturističkih naselja i kampova u Monseni, Valalti i Koversadi, zatim su tu sa svojim prilozima Sat 1, MDE, WDR, a pojedine kuće i ovih dana snimaju u Hrvatskoj, prenosi DW. Hessenski se radio osvrnuo i na pjesmu Zimmer frei hrvatskog banda Hladno pivo, a reporter Hessenskog radija napominje da ta pjesma "u sebi sadrži šamar Nijemcima koji ovu pjesmu slušaju na jadranskoj obali" i pita se je li to reklama ili antireklama, prenosi postaja.
ZAGREB, 25. kolovoz (Hina) -
Hrvatska
========
RDW/Koeln - Hrvatski turizam u njemačkim medijima
Posljednjih nekoliko dana njemački su televizijski programi puni
morskih slika s Jadrana, bilo da je riječ o cijelim emisijama
posvećenim Hrvatskoj ili je to dio turističkog kolaža, stoji u
prilogu postaje Deutsche Welle od subote.
"Spektakularna premijera" bila je u svibanjskom izdanju "Meriana",
prenosi postaja, u četvrtak je Kabel 1 u udarnom terminu emitirao
emisiju "Njemačka je na godišnjem" u kojoj su kamperi govorili o
Hrvatskoj kao turističkom odredištu, RTL je u svojoj informativnoj
emisiji "Točno u 12" tri dana prenosio u živo iz Hrvatske "ležerno,
bez ikakvih kritičkih analiza", erotski časopis TV kuće Vox
napravio je usporedbu naturističkih naselja i kampova u Monseni,
Valalti i Koversadi, zatim su tu sa svojim prilozima Sat 1, MDE,
WDR, a pojedine kuće i ovih dana snimaju u Hrvatskoj, prenosi DW.
Hessenski se radio osvrnuo i na pjesmu Zimmer frei hrvatskog banda
Hladno pivo, a reporter Hessenskog radija napominje da ta pjesma "u
sebi sadrži šamar Nijemcima koji ovu pjesmu slušaju na jadranskoj
obali" i pita se je li to reklama ili antireklama, prenosi postaja.
Poplava kamera njemačkih medijskih kuća po Hrvatskoj mogla bi biti
rezultat rada Hrvatske turističke centrale u Frankfurtu koju vodi
Zlatko Deželjin, primjećuje postaja. Deželjin za DW naglašava da
posebnu pozornost posvećuju obradi medija i s tim su ciljem ove
godine pozvali devedesetak novinara da u njihovoj organizaciji
putuju po Hrvatskoj.
Vrhunac ovogodišnje sezone na Jadranu bliži se kraju, a brojnošću
njemačkih turista nitko se ne može požaliti, ocjenjuje postaja.
Večer/Maribor - Slovensko-hrvatski kiseli krastavci i "naše more"
"U novinarstvu se pod kiselim krastavcima podrazumijeva 'sušno
razdoblje događaja' a time se može i pojasniti zašto smo se baš ovog
mjeseca toliko raspisali o razgovorima i proglašenju gospodarskog
pojasa Hrvatske u Jadranskom moru i o 'paljbama' s diplomatskim
notama", piše mariborska Večer od ponedjeljka.
"Dežurni kolege su se isprva uistinu preosjetljivo i s previše
pozornosti odazvali na sanjarenja nekih hrvatskih stručnjaka (i
'stručnjaka'), no iza neobaveznog piskaranja i govorkanja iz
razdoblja kiselih krastavaca slijede sve ozbiljnije i prijeteće
riječi iz sve službenijih usta", piše list. Večer prenosi reakcije
službenog Zagreba i hrvatskog tiska na istupe Zmage Jelinčiča i
predviđa da će "odjeci na subotnji interview premijera Ropa za
'Večer' biti ozbiljniji".
"Idući tjedan, kada s rujnom 'službeno' prestaje razdoblje kiselih
krastavaca, svakako treba bolje promisliti o izjavama. Treba uzeti
u obzir i interese trećega, koji navodno ima koristi kad se dvojica
prepiru. Ne smijemo naime zaboraviti izraz 'mare nostrum' koji jest
latinski, ali su ga u određenom povijesnom razdoblju za Jadran
koristili Talijani", zaključuje list.
Delo/Ljubljana - Hrvatska posezanja i mlaki odgovori slovenskih
političara
Ljubljansko Delo u ponedjeljak komentira slovensku politiku
izgradnje prometnica i uključivanja te zemlje u europsku prometnu
mrežu pri čemu se osvrće i hrvatsko-slovenske odnose.
"Kad je ministar vanjskih poslova Rupel preuzeo dužnost, kao jedna
od prioritetnih zadaća bio je koridor 5, povezivanje Trsta odnosno
Gorice s Mađarskom. Ostalo je na autocestama a željeznica je
zaboravljena", piše list i drži da Slovenija nije "dovoljno
agresivna pri uspostavljanju svoje komunikacijske mreže, jer ju u
izgradnji autocesta pretiče čak i Hrvatska".
"Slovenija ima jednu od najboljih luka u Europi, ali vlada uopće
nema pomorsku politiku, nema strategije otvorenih vrata na
otvoreno more. Što čini ministarstvo prometa Jakoba Presečnika?",
piše komentator Dela. Na hrvatsku najavu proglašenja gospodarskog
pojasa, Ropova je vlada reagirala "mlako", iako se radi o "grubom
posezanju u prava Slovenije koja sada ima izlaz u međunarodne vode a
Hrvatska ga namjerava jednostrano zatvoriti", piše Delo.
Komentator lista upućuje kritiku i turističkim agencijama koje i
"dalje reklamiraju Hrvatsku", te slovenskim političarima koji
ljetuju na hrvatskim otocima, "kao da još nisu čuli za španjolska
ili grčka ljetovališta", te napominje da je "kancelar Schroeder ove
godine otkazao odmor u Toscani jer je u Berlinu ocijenjeno da su
Talijani uvrijedili ponos njemačkih turista". "A naši se
političari sunčaju na dalmatinskim otocima dok nam Hrvatska
zatvara izlaz na otvoreno more! U slovenskoj politici nema nikakve
šire strategije, da o načelnosti ne govorimo. Ropova će vlada do
iznemoglosti podupirati uključivanje Hrvatske u europske
integracije, to stalno ponavljaju, a poslije svake turističke
sezone dobit će neki udarac odostraga", stoji u komentaru.
"Slovenska se politika zadnjih godina usmjerila prema jugu, jer svi
direktori govore hrvatski ili srpski, a u engleskom, talijanskom
ili njemačkom su slabiji. No naš je prostor između Venecije i Beča!
Tu su i najveći gospodarski potencijali, radi se o jednom od
najrazvijenijih područja. Upravo je smiješno da se tješimo
povećanim izvozom na područja bivše Jugoslaviji a u Italiji i
Austriji se tako reći ne mogu naći slovenska poduzeća", piše Delo i
zaključuje da "dok će državu voditi ministri kojima je najveće
postignuće 'pustolovina na odmoru' izležavanje na dalmatinskim
plažama, uistinu se ne trebamo nadati nekoj europskoj, na sve
strane otvorenoj i prodornoj Sloveniji".
Politika/Beograd - "Građanski rat"
"Premda u Hrvatskoj još uvijek prevladava uvjerenje da su
isključivi krivci za protekli rat Srbi (oni u Hrvatskoj i oni u
Srbiji) pa se shodno tome tvrdi da to nije bio građanski rat već
'velikosrpska agresija na Hrvatsku', s prilično napora i škripe
počinju se polako otvarati vrata iza kojih se nazire potpunija
istina o stvarnim zbivanjima u Hrvatskoj uoči i na samom početku tog
nepotrebnog rata", piše dopisnik beogradske "Politike" u
nedjeljnom izdanju lista.
"Na užas domaćih domoljuba i etničkih čistunaca, kao svojevrsne
utvare počinju se iza tih vrata ukazivati i zločini počinjeni sa
hrvatske 'oslobodilačke' strane nad srpskim stanovništvom u
Hrvatskoj, za koje se inače znalo i ranije ali su u okolnostima rata
i prateće promičbe temeljito gurani pod tepih, ili prikazivani kao
izmišljotina one druge strane", piše Politika.
"Ponovno se aktualiziraju takva krvava zbivanja u Osijeku, Sisku,
Vukovaru i drugim gradovima i mjestima gdje su građani srpske
nacionalnosti ubijani i prije izbijanja pobune za koju se tvrdi da
je isključivi krivac Beograd, a ne ono što se tada dešavalo sa
Srbima u Hrvatskoj započeto nezakonitim i nasilnim oduzimanjem
statusa ravnopravnog naroda 'Božićnim Ustavom' krajem 1990., a
zatim i masovnim otpuštanjima s posla, šikaniranjem, otimačinom i
već tada iseljavanjem pod svim mogućim pritiscima i prijetnjama da
bi sve to kulminiralo i brojnim ubojstvima od kojih se tek neka sada
istražuju i traže pravi krivci i počinitelji", piše list.
"Masovno i bezrazložno hapšenje Srba" po cijeloj je Hrvatskoj
"provođeno sustavno i po istom obrascu da ga je jednostavno
nemoguće tumačiti slučajnošću", a mnogi tako privedeni Srbi
"maltretirani su, mučeni i ubijani po kazamatima i priručnim
logorima", piše dopisnik lista i zaključuje da je "sve to zajedno
očito služilo politici etničkog čišćenja 'nepodobnog naroda'".
VOA/Washington - Američki Hrvati o protuhrvatskim izgredima
Nacionalna federacija Amerikanaca hrvatskog podrijetla poslala je
američkom Državnom tajništvu pismo u kojem izražava zabrinutost
zbog niza "protuhrvatskih incidenata" u Republici Hrvatskoj,
uglavnom na područjima koja su bila dio takozvane Krajine, prenosi
VOA u subotu.
Izvješća hrvatskih medija o "ispisivanju velikosrpskih parola,
isticanje srbijanskih zastava, vandalizam nad hrvatskim
spomenicima i provokativne protuhrvatske izjave gradonačelnika
Donjeg Lapca i zastupnika u Saboru Milana Đukića", kao i neriješena
pitanja sa SCG-om glede granice na Dunavu, naveli su predsjednika
ove organizacije Johna Kraljića da se obrati Državnom tajništvu,
izvješćuje postaja. Iako je Kraljić je svjestan da se ne može puno
učiniti u vezi s međunacionalnim incidentima u Hrvatskoj, on drži
da se o tome treba obavijestiti State Department te iskazati
zabrinutost američkih Hrvata, prenosi VOA.
"U vezi neslaganja oko granice na Dunavu, Washington može
pritisnuti Beograd da poštuje državne granice", kaže on, "a SAD
također imaju utjecaja na srpske političare u Hrvatskoj jer neke
njihove organizacije dobivaju američku pomoć. Washington bi tim
političarima, posebno Milanu Đukiću, trebao poručiti da prestanu s
provokativnim izjavama koja dižu napetost u Hrvatskoj", rekao je
Kraljić za postaju.
VOA/Washington - Akcija dolar za Hrvatsku kuću
Privatna neprofitna organizacija iz Washingtona Hrvatska kuća
pokrenula je akciju prikupljanja novca za kupnju ili izgradnju
objekta koji bi služio kao hrvatska kuća u glavnom gradu SAD-a,
objavljuje VOA u ponedjeljak.
"Washington nije samo glavni grad SAD-a nego i jedan od najvažnijih
svjetskih centara, a nazočnost Amerikanaca hrvatskog podrijetla
ovdje od ključne je važnosti", ističe se u priopćenju ove
organizacije kojom se poziva Hrvate da doniraju sredstva, prenosi
postaja.
Budući da je riječ o skupom projektu organizacija Hrvatska kuća
pokrenula je akciju prikupljanja sredstava među Hrvatima, a Ankica
Pavlić zadužena za prikupljanje sredstava kaže da su donacije od
dolara mjesečno počele stizati, ali da "neki daju i više od toga. Na
primjer, jedan Hrvat nam je poslao ček na stotinu dolara te je
napisao: 'Evo stotinu dolara za ideju čije je vrijeme konačno
došlo'", prenosi postaja.
Regija/Europa
=============
Politika/Beograd - Zagreb i Banja Luka se dogovaraju oko izgradnje
prometnica
Načelni dogovor sa summita u Ateni, kada je premijer republike
Srpske Dragan Mikerević zamolio predsjednika Hrvatske Stjepana
Mesića da ga podrži u izgradnji regionalne prometnice Banja Luka -
Okučani, realiziran je ovih dana potvrdnim pismom koje je iz
Mesićevog kabineta upućeno Mikereviću, piše u nedjelju beogradska
Politika u članku pod naslovom "Dobrosusjedski odnosi Banje Luke i
Zagreba".
"Republika Srpska je otvorena za sve, pa i za partnere iz Hrvatske,
za razliku od nesporazuma oko izgradnje autoceste na relaciji
Sarajevo- Zagreb, gdje, očito je, nema dovoljno razumijevanja.
Premijer Mikerević je dobio podršku predsjednika Mesića za
regionalni pravac Okučani-Banjaluka, koji se uklapa u veoma važnu
prometnicu u regiji, a to je autocesta Zagreb-Beograd", piše
Politika. "Sljedeća dva dana na regionalnom 'Susretu
prijateljstva' u Tirani, Mesić i Mikerević će imati priliku
razgovarati i o eventualnom sudjelovanju hrvatskih tvrtki u
izgradnji dijela autoceste Okučani-Banja Luka", piše list.
Od Banjalučkog aerodroma do desne obale Save u RS predviđeno je
izgraditi 29 kilometara autoceste, a poslije mosta, koji bi gradili
Hrvati, slijedi sedam kilometara do autoputa Zagreb-Beograd kod
Okučana. Čitav pothvat bi koštao od 350 do 450 milijuna
konvertibilnih maraka, a gradnja bi trajala od tri do pet godina,
pojašnjava Politika.
Oslobođenje/Sarajevo - Polarizacija oko autoceste kroz BiH
"Kolač stoljeća, kako bi se mogao nazvati ovaj projekt vrijedan tri
milijarde eura, postaje izvor novih tenzija između dvije susjedne
zemlje", komentira sarajevsko Oslobođenje u subotu ponude koje iz
Hrvatske dolaze za sudjelovanje u izgradnji autoceste na koridoru
Vc kroz BiH.
Oslobođenje piše kako o napetostima "svjedoči i nediplomatski
intonirana poruka Adnana Terzića premijeru Ivici Račanu" da
"prestane brinuti za BiH i posljedice koje će ona snositi za
vlastite odluke o izgradnji koridora Vc."
Interes Hrvatske za ovaj projekt je mnogo veći nego što se to u Bosni
očekivalo, "međutim, veće iznenađenje predstavlja politička i
medijska polarizacija do koje je 'Bosmalova' ponuda dovela u samoj
BiH", piše list. Gledano sa stranačkih pozicija, SDA preferira
"Bosmal", HDZ podržava Račana, dok se SDS za sada drži po strani,
piše Oslobođenje i zaključuje: "Virus podjela zarazio je i obične
građane, od kojih se većina, kao uostalom i u svim drugim prilikama,
opredjeljuje prema svojoj vjersko-etničkoj pripadnosti."
Nezavisne novine/Banja Luka - Srpski povratnici u Drvaru bez posla
Nezaposlenost među srpskim povratnicima u Drvar, za koje u
privatiziranim poduzećima hrvatskih vlasnika nema mjesta, jedan je
od glavnih problema u toj općini, pišu Nezavisne novine od subote.
"Od osam tisuća srpskih povratnika samo je stotinjak zaposlenih. S
druge strane, od tisuću Hrvata koji su u ovaj grad raseljeni, a ne
izbjegli, iz mjesta u središnjoj Bosni, čak ih je 800 na radnim
mjestima", piše list.
List piše da će prosvjed koji je prije nekoliko dana bio samo mirno i
dostojanstveno okupljanje prema najavama za dvadesetak dana
prerasti u blokadu "privatiziranih poduzeća i prometnica".
"Nepravda ne bi toliko boljela", piše list, da se "ona događala
daleko od onih koji su se, prije svega, došli u ovu zemlju brinuti o
izbjegličko-povratničkoj populaciji". "Ali predstavnici
međunarodne zajednice svih ovih poratnih godina bili su svjedoci
brojnih nezakonitosti koje su pod zaštitom 'pozitivnih zakonskih
propisa' događale u Drvaru. Bili su zapravo svjedoci privatizacije
koja je u ovom gradu, kako je na protestnom okupljanju Drvarčana
rekao zastupnik u Predstavničkom domu parlamenta Federacije BiH
Velimir Kunić, 'posljednja pljačka državne imovine'. A u toj i
takvoj privatizaciji, sve što vrijedi u Drvaru kupili su ljudi koji
su u ovaj grad ušli u rujnu 1995. godine, zajedno s Hrvatskom
vojskom i jedinicama HVO-a. Za Drvarčane povratnike u rodni kraj, u
tim poduzećima nije bilo mjesta. Ona su rezervirana za Hrvate iz
Vareša, Travnika, Viteza... koji u Drvaru ostaju i opstaju, ali uz
blagonaklonost kantonalnih vlasti i zakona koji, u ovom gradu, još
uvijek vrijede bez obzira što su još 1996. godine kreirani po ukusu
nekadašnje hadezeovske politike. Što su pisani tako da
inauguriraju samo jednu stranu i u njoj samo jedan narod", piše
banjalučki list.
Uz probleme obnove i zdravstva, problem je i "školstvo u kojem,
primjerice, Hrvat predaje materinji odnosno srpski jezik" te
problem pokrivenosti općine signalom BH TV1 ili RT RS-a, pišu
Nezavisne novine.
NYT/New York - Reformska vlada u Srbiji gubi povjerenje
Nakon Đinđićevog ubojstva njegovi su nasljednici preuzeli obvezu
nastavka provedbe reformi, no pet mjeseci poslije suočeni su s
kritikama da su stali u svojim naporima, piše The New York Times u
nedjelju.
Došlo je "potpune inercije", prenosi list ocjenu neimenovanog
diplomata. "U Srbiji glavno pitanje više nije rat ili suđenje
Miloševiću, koje u srpskim medijima dobiva sve manje pozornosti,
već politička cijena usporavanja provedbe reformi što odgađa
ulazak Srbije u EU i povratak normalnom životu", piše list.
Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da povjerenje javnosti u
reformske snage pada, a neki diplomati i stručnjaci navode kao
razlog za brigu i to što bi nedjelovanje reformatora moglo dovesti
do veće potpore nacionalističkim strankama, prenosi list.
"Sljedeće godine EU u članstvo prima prve zemlje bivšeg
komunističkog bloka iz istočne Europe, uključujući Mađarsku, s
kojom Srbija graniči na sjeveru, i Sloveniju, koja je kao i Srbija
nekada bila dio bivše Jugoslavije. Mijenja se i ostatak susjedstva:
Hrvatska, neprijatelj Srbije tijekom 90-tih, daleko je odmakla u
pridruživanju EU-u. Čak i Bugarska i Rumunjska, koje mnogi Srbi
smatraju zaostalim zemljama, idu prema ulasku do 2007., što je
mnogo godina ispred moguće godine ulaska Srbije prema ocjenama
većine stručnjaka", stoji u članku New York Timesa.
Politika/Beograd - Iskustva međunarodnih intervencija pod
američkim vodstvom
"Politika" u subotu povodom poziva koji Washington upućuje drugim
zemljama da pošalju postrojbe za pomoć američko-britanskim snagama
u Iraku, analizira "politička iskustva" koja su se, kako piše list,
"mogla izvući s kriznih žarišta u koje su Amerikanci uvlačili druge
podređujući ih svojoj strategiji".
Mnoge zemlje, uključujući i bliske saveznike SAD-a, nisu se do sada
odazvale pozivu da pošalju postrojbe u Irak bez mandata UN-a, jer
"nitko ne želi biti glineni golub dok za Amerikance vadi kestenje iz
vatre", piše list. "Sudjelovanje NATO-a u ratovima u Bosni i
Hercegovini i na Kosovu u znatnoj mjeri je očuvalo alijansu i dalo
nove razloge za njeno postojanje. Taj aspekt savezništva je jasan.
Već u Afganistanu se NATO teško snašao u novim iznuđenim
okolnostima, iako za to ima mandat UN. Potom je američki rat u Iraku
podvojio i saveznike, i velike sile, i UN, ali je, istovremeno,
jedinu svjetsku supersilu doveo u stanje pune prenapregnutosti",
"a iskustva su se, bez obzira na dužinu trajanja angažmana, u sva
četiri slučaja iskazala kao loša i u neskladu sa očekivanjima",
piše Politika.
Tako niti "osam godina nakon Daytonskog sporazuma u Bosni nema ni
prave demokratske multietničke države ni vladavine prava, što su
bili neki od glavnih ciljeva uspostavljenog mira na američki
način", piše list.
"Djelovanje KFOR-a i UNMIK-a na Kosovu i Metohiji, također
prvenstveno pod američkim političkim nadzorom, dalo je dosta jadne
rezultate, moglo se ovih dana, čuti i u Vijeću sigurnosti UN-a",
nastavlja list i zaključuje: "U Bosni nisu uhićeni Karadžić i
Mladić, u Afganistanu nije ulovljen Osama bin Laden, a u Iraku
Saddam Hussein. Na Kosovu nisu uhićeni oni koji bi trebali biti
uhićeni, a pod skutom su protektorima."
SZ/Muenchen - Za Berlusconija je demokracija sve što njemu koristi
Berlusconijevo poimanje demokracije tema je komentara
Sueddeutsche Zeitunga povodom susreta njemačkog kancelara
Gerharda Schroedera i talijanskog premijera Silvija Berlusconija u
Veroni (po DW-u).
List piše da se "u Veroni odigrala komična opera". Prvo se
talijanski premijer Berlusconi s njemačkim kancelarom Gerhardom
Schroederom i predsjednikom Europskog povjerenstva Romanom
Prodijem "igrao skrivača oko nazočnosti na izvedbi opere Carmen, a
zatim je svijetu htio objasniti kako funkcionira demokracija".
"Ako ljudi smiju zviždati kada se pojavi u javnosti, onda je to
deformacija demokracije", prenosi list Berlusconijeve riječi, a on
ne dopušta niti da novinari postavljaju kritična pitanja. Za
Berlusconija demokracija je nešto "sasvim jednostavno, sve što
njemu koristi", prenosi postaja pisanje lista.
TAZ/Berlin - Tek će birači kazniti Blaira
Tony Blair je za sebe tvrdio da je poštenjak, ali u slučaju Kelly
lagao je "i to više puta", piše berlinski Die Tageszeitung u
ponedjeljak.
"Hoće li Blair zbog toga morati dati ostavku?" pita list i
zaključuje da jamačno neće, jer javne istrage u Velikoj Britaniji
"još nikada nisu imale teških posljedica". "Naposljetku voditelja
istrage imenuje predsjednik vlade i postavlja okvire u kojima se
može kretati", piše list ali odmah ističe da to ne znači da je
istraga o "okolnostima smrti znanstvenika Davida Kellyja
beznačajna, jer britanske istrage uvijek bespoštedno otkrivaju
rezultate". "Blair se tomu ne može radovati, jer će birači na
temelju indicija i dokaza koje predoči lord Hutton, donijeti svoju
vlastitu ocjenu", zaključuje Die Tageszeitung.
FT/London - Novi dokazi u Kellyjevom slučaju štete britanskoj
vladi
Novi dokazi u slučaju Kelly štetit će britanskoj vladi, ocjenjuje
The Financial Times u ponedjeljak (po BBC-u).
Premijer Blair tražio je da se unesu promjene u izvješće
obavještajnih službi o iračkom oružju za masovno uništenje, te u
svjetlu novih dokaza koji su predstavljeni u dosadašnjem tijeku
istrage lorda Huttona u slučaju samoubojstva Davida Kellyja, list
ocjenjuje da će "dokazi o Blairovoj intervenciji nanijeti štetu
britanskoj vladi koja je uporno nijekala da je 'dotjerivala'
obavještajna izvješća", prenosi britanska postaja.
Tema dana: Nadzor nad Irakom
============================
WP/Washington - Bushova administracija ne mijenja stav
Niti nakon "strašnog tjedna na Bliskom istoku" nema mnogo
pokazatelja da je "strašni tjedan na Bliskom istoku" uzdrmao
"samozadovoljstvo" Bushove administracije koja i dalje izgleda
uvjerena da je vrijeme na njenoj strani, ocjenjuje se u uvodniku
Washington Posta od nedjelje.
Bushova administracija priznaje postojanje velikih teškoća no i
dalje savjetuje strpljenje, a dužnosnici iskazuju uvjerenje da će
Iračani slobodnije surađivati s američkim vlastima nakon što se
uhite ili ubiju "ostaci režima", piše list. "Međutim isto tako je
vjerojatno da vrijeme radi protiv koalicije" jer su mnogi Iračani
iznenađeni i razočarani slabim rezultatima američkim uprave, piše
list i prenosi ocjenu generala Abizaida da se u Iraku "terorizam
ukazuje kao najveća sigurnosna prijetnja".
"Nema čarobnog rješenja za izazove s kojima se SAD sučeljava u
Iraku, ali bi prvi ključni korak bio otvoreno se s njima suočiti",
piše list i ističe kako je Washington Post zajedno s mnogim drugima
pozivao administraciju da Kongresu i građanima SAD-a otvoreno
iznese vjerojatne troškove okupacije Iraka. Međunarodna krizna
skupina u svom je izvješću ocijenila da suprotstavljanje stranoj
okupaciji u Iraku postaje sve snažnije i nasilnije te preporučila
novu podjelu poslova kojom bi UN preuzeo odgovornost za političku
tranziciju a SAD za sigurnost, navodi list te zaključuje da se može
raspravljati o ispravnosti te formula ali "ne bi trebalo biti
nikakve rasprave o potrebi intenzivnijih napora i veće otvorenosti
za suradnju sa saveznicima", jer, piše list, "što će administracija
dulje odgađati, povećavat će se izgledi za neuspjeh".
Neue Presse/Hannover - Njemačka odbija popravljati pogreške
američkih stratega
Slanje njemačkih vojnika u Irak žele Sjedinjene Države, međutim
Njemačka to zasad odlučno odbija, piše Neue Presse i postavlja
pitanje zašto bi Njemačka uopće vojno podupirala invazijske trupe
(po DW-u).
Washingtonskim ratnim arhitektima dogodilo se upravo ono na što je
između ostalog "upozoravao njemački ministar vanjskih poslova
davno prije napada", piše list. SAD je "vodio rat koji je u
suprotnosti s međunarodnim pravom protiv puno slabijeg protivnika,
na brzinu srušio jedan režim - i na kraju izazvao gerilski rat".
"Zbog toga moraju patiti vojnici stacionirani u Iraku i civilno
stanovništvo, što je dovoljno je strašno, ali zar bi i vojnike
Bundeswehra trebalo poslati u tu nesigurnu zemlju samo zato što
glavni američki stratezi nisu bili dovoljno dalekovidni", pita
list.
SZ/Muenchen - Ujedinjeni narodi su prilika za Irak
"Da bi spasila Irak, Amerika mora podijeliti posao s Ujedinjenim
narodima", piše muenchenski Sueddeutsche Zeitung u komentaru od
ponedjeljka.
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan kaže da ta organizacija ne može
ostvariti sve ono što se predlaže za poboljšanje stanja u Iraku,
piše list i ocjenjuje da bi to morao srediti "SAD sa svojom vojskom"
jer mandat ne znači i zapovjedništvo. UN iz iskustava u Somaliji i
na Balkanu zna svoje granice, no ipak bi davanje mandata UN-u bila
prilika za Irak, jer SAD svoj posao obavlja "zastrašujuće
nemaštovito", drži list i ističe da bi upravo UN mogao ispraviti te
nedostatke.
"Američka je vlada tvrdoglavo i bez zamisli povećala problem koji
je sama proizvela", piše list te zaključuje kako se čini da "George
Bush ne shvaća dimenzije posla u obnovi".
WP/Washington - SAD stvaraju obavještajnu petu kolonu u Iraku
"Okupacijske snage u Iraku započele su tajnu operaciju kojoj je
cilj novačenje i obuka agenata koji su nekoć radili za zloglasnu
iračku obavještajnu službu", piše Washington Post od nedjelje (po
VOA-i).
Svrha angažiranja ovih ljudi je da pomognu "identificirati otpor
američkim snagama". Ovaj neobičan potez da se regrutiraju bivši
agenti tajne službe Saddama Husseina, piše list, ukazuje na sve
veće uviđanje američkih dužnosnika da vojne snage ne mogu same
spriječiti napade poput ovog prošli tjedan u Bagdadu.
Jedan viši američki dužnosnik je izjavio da su nastojanja glede
ovih regrutiranja intenzivirana u posljednja dva tjedna unatoč
protivljenju Iračkog upravnog vijeća kojeg su imenovale Sjedinjene
Države, prenosi VOA pisanje lista. "Inače američki dužnosnici
odbijaju reći koliko je bivših agenata dosad unovačeno, međutim,
irački dužnosnici kažu da može biti riječ o nekoliko desetaka, ali i
o nekoliko stotina osoba", piše Washington Post prenosi postaja.
NYT/New York - Američke vlasti prate sumnjive organizacije
Šest se organizacija u Sjedinjenim Državama nalazi "pod budnom
paskom" američkih vlasti radi navodnih veza s al-Qaidom, piše New
York Times od subote (po VOA-i).
"Prema izjavama viših dužnosnika u Americi i Europi, za većinu onih
čije se kretanje i komunikacije prate, sumnja se da su simpatizeri
Osame bin Ladena ili da su angažirani na niskoj razini na
prikupljanju podrške za aktivnosti al-Qaide. Isti dužnosnici
napominju da ne postoje dokazi da je bilo tko od osumnjičenih
pripremao neki napad ili da je predstavljao neposrednu prijetnju."
prenosi postaja pisanje lista.
Intenzivno praćenje spomenutih organizacija provodi se u čak
četrdeset saveznih država, a po pisanju newyorškog lista, odluka da
se nastavi praćenje, umjesto da ih se pritvori, odražava strateški
pomak u postupcima istražitelja. "Oni, naime, smatraju da je u ovoj
fazi važnije da se budnim motrenjem pokuša nešto naučiti o
aktivnostima ovih organizacija i njihovim eventualnim planovima",
prenosi VOA.
CSM/Boston - Irak svakog Amerikanca stoji 281 dolar
Christian Science Monitor u ponedjeljak piše koliko porezne
obveznike u SAD-u stoji američki angažman u Iraku (po VOA- i).
Znaju se tek grube procjene, a ministar obrane Donald Rumsfeld
izjavio je pred Senatom da za sada troškovi Iraka iznose 3,9
milijardi dolara mjesečno, a ukoliko se tome pridoda Afganistan,
kao i operacija Plemeniti orao, odnosno zaštitni letovi američkog
zrakoplovstva iznad SAD-a, onda to znači daljnjih 1,2 milijarde
dolara mjesečno, prenosi postaja pisanje lista.
Članovi Kongresa zatražili su od Bushove administracije točnu
specifikaciju troškova, kao i procjenu koliko će koštati obnova
Iraka, ali za sada nisu dobili odgovore, primjećuje list. Samo
Irak, prema mišljenju jednog kongresnog stručnjaka, u ovoj
fiskalnoj godini koja završava s krajem rujna, stajat će 80
milijardi dolara, odnosno "Irak će samo za prvih devet mjeseci ove
godine koštati 281 dolar po svakom muškarcu, ženi i djetetu u
Sjedinjenim Državama", piše list.
(Hina) akoz
(Hina) akoz