ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Regija/Europa=============DW/Koeln - Srbija međunarodno sada bolje stoji od KosovaraWashingtonu odgovara vojno prisustvo na Balkanu, ali nije zainteresirana miješati se u sukobe ili neraščišćene odnose,
ocjenjuje u razgovoru za Deutsche Welle Mike Oakes, analitičar STRATFOR-a i stručnjak za Balkan.SAD je zainteresiran za bolje odnose sa Srbijom što se vidi iz intenzivnijih diplomatskih aktivnosti jer je "Amerika je u potrazi za lojalnošću na Balkanu". "Međutim ne postoji američko zanimanje u pogledu sukoba ili neraščišćenih odnosa na Balkanu, primjerice na Kosovu i u Makedoniji, i čini se da je Amerika donijela odluku da će rješavanje toga prepustiti EU-u", kaže Oakes. Odnos Washingtona te Kosova i Srbije je složen, ocjenjuje Oakes. "Albanci s Kosova su možda imali bolje odnose s Amerikom 1999. godine, ali odnos sa Srbijom se svakako popravlja", no Amerika nije zainteresirana podržati ni srpsku ni opciju kosovskih Albanaca, ocjenjuje Oakes.Oakes drži da se konačni status Kosova neće riješiti u skorije vrijeme jer "to sigurno sada nije prioritet ni SAD-a, a niti EU-a". "Status quo s minimumom nasilja i održavanje tog stanja bilo bi
ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) -
Regija/Europa
=============
DW/Koeln - Srbija međunarodno sada bolje stoji od Kosovara
Washingtonu odgovara vojno prisustvo na Balkanu, ali nije
zainteresirana miješati se u sukobe ili neraščišćene odnose,
ocjenjuje u razgovoru za Deutsche Welle Mike Oakes, analitičar
STRATFOR-a i stručnjak za Balkan.
SAD je zainteresiran za bolje odnose sa Srbijom što se vidi iz
intenzivnijih diplomatskih aktivnosti jer je "Amerika je u potrazi
za lojalnošću na Balkanu". "Međutim ne postoji američko zanimanje u
pogledu sukoba ili neraščišćenih odnosa na Balkanu, primjerice na
Kosovu i u Makedoniji, i čini se da je Amerika donijela odluku da će
rješavanje toga prepustiti EU-u", kaže Oakes. Odnos Washingtona te
Kosova i Srbije je složen, ocjenjuje Oakes. "Albanci s Kosova su
možda imali bolje odnose s Amerikom 1999. godine, ali odnos sa
Srbijom se svakako popravlja", no Amerika nije zainteresirana
podržati ni srpsku ni opciju kosovskih Albanaca, ocjenjuje Oakes.
Oakes drži da se konačni status Kosova neće riješiti u skorije
vrijeme jer "to sigurno sada nije prioritet ni SAD-a, a niti EU-a".
"Status quo s minimumom nasilja i održavanje tog stanja bilo bi
dovoljno za Washington", smatra Oakes i dodaje da bi osim statusa
quo "svaka druga opcija mogla dovesti do ponovnog nasilja". Za
rješavanje pitanja Kosova bit će potrebno čekati još nekoliko
godina, a "u ovom trenutku bliži smo nekoj većoj autonomiji nego
nezavisnom Kosovu", kaže Oakes. "Vidite da je VS UN-a osudio
posljednje napade i uzimajući sve u obzir čini mi se da se zvijezda
na međunarodnom planu kada je riječ o Srbiji diže, a da zvijezda
Albanaca s Kosova pada", primjećuje Oakes.
Oakes, kada je riječ o premještanju američkih baza u Europi, od
kojih će jedan dio vojnih baza od biti smješten u Poljskoj, a drugi
možda i u Bugarskoj i Rumunjskoj, kaže kako ne vjeruje "da u toj
priči ima mjesta za Srbiju jer je ta regija još uvijek nestabilna" a
SAD, prema njegovom mišljenju, ne žele riskirati.
Danas/Beograd - Albanski ekstremizam rehabilitira Srbe
Beograd i srpsko-crnogorska javnost mogu biti zadovoljni sjednicom
Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenoj stanju na Kosovu,
međutim pitanje je koliko će osuda albanskog terorizma iz New Yorka
učiniti sigurnijim i podnošljivijim život Srba na Kosovu, piše
Danas.
"U interesu regionalnog mira i stabilnosti, kao i kosovskih Srba,
bilo bi da međunarodna zajednica istom odlučnošću s kojom je
svojevremeno odlučila obuzdati Miloševićevu razornu politiku
uruči zahtjev kosovskim Albancima da odustanu od ostvarenja svojih
nacionalnih programa po cijeni progona drugih naroda. Zasad su
diplomatski odmjereno takve poruke upućene i sa sjednice Vijeća
sigurnosti", ocjenjuje Danas.
Na albanskoj političkoj pozornici izmiješane su međusobno legalne
strukture i kriminalne snage istih političkih ciljeva, komentira
list, a "takav apsolutno neprihvatljiv konglomerat sve ozbiljnije
kompromitira albansko nacionalno pitanje pred svjetskom javnošću i
istodobno rehabilitira srpsku stranu koja je do nedavno bila
tretirana kao jedini generator kosovske krize".
Dnevnik/Novi Sad - Beograd za "meku" podjelu Kosova
Rasprava u Vijeću sigurnosti povodom ubojstava na Kosovu bila je
svedena na opća pitanja, poput obnavljanja dijaloga, suzbijanje
ekstremizma i terorizma, no sama činjenica da je pokrenuta na
inicijativu diplomacije SCG-a govori "da su srpskim vlastima
otvorena vrata za zajedničku odgovornost i aktivnosti na Kosovu",
ocijenio je Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose u
razgovoru za novosadski Dnevnik.
"U međunarodnoj zajednici postoji potreba da se podrži Srbija, ali,
postoji, pogotovo poslije ubojstva Đinđića, i potpuno nepovjerenje
u srpsku vlast. Izvana nas podržavaju, ali su i vrlo skeptični u
praktičnim mjerama. Zato će biti vrlo teško, iako je trenutno
neosporno da je srpska strana u prednosti nad kosovskim
dužnosnicima i UNMIK-om, u ovom trenutku postići bilo što više od
toga da postanemo partneri u nekim pitanjima, i to je maksimum",
rekao je Janjić listu komentirajući ocjene dužnosnika SCG-a da se
odnos međunarodne zajednice u pitanju Kosova okreće u korist
Beograda.
Beograd bi u pregovorima o statusu Kosova, prije nove odluke Vijeća
sigurnosti UN-a, trebao ponuditi više opcija za rješenje tog
pitanja, smatra Janjić i ocjenjuje da se u Beogradu nije odustalo od
podjele Kosova po etničkom ključu, ali se i umjesto tvrdog
razgraničenja, "odlučilo za novi pristup mekog razgraničenja
između albanskog i srpskog entiteta na Kosovu". "Taj model,
međutim, može se razvijati i prema evropskom mini regionalizmu, a
ne samo podjeli. To meko rješenje sadržano je i u deklaraciji koju
bi trebao usvojiti republički parlament", kaže Janjić. U
deklaraciji novost predstavlja i ustrajavanje na teritorijalnom
integritetu, ali i rješenje "kojim se Kosovu nudi visoka
autonomija, u okviru koje bi nastala autonomija za Srbe. To
stajalište, ipak u biti predstavlja formulu koja se nudi u
rezoluciji 1244. Jer kad se do kraja primjeni ta rezolucija, onda
Kosovo ima izuzetno visok stupanj autonomije, kao republika
Srpska, unutar koje Srbi žele imati svoju zajednicu", objašnjava
Janjić u razgovoru.
Dnevnik/Novi Sad - Podjela Kosova kao moguće rješenje
Ideja o podjeli Kosova "dobila je posebnu težinu" kad je stvaranje
srpskog entiteta na Kosovu počeo zagovarati premijer Zoran Đinđić,
piše novosadski Dnevnik.
"Međutim, Đinđićeva najava da bi eventualna nezavisnost Kosova
mogla imati reperkusije u smislu Daytonskog sporazuma nije naišla
na simpatije u međunarodnim krugovima, dok je oštro kritizirana u
susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje je protumačena kao
teritorijalna pretenzija prema toj državi", a
negativnom odjeku na takav Đinđićev koncept posebno su doprinijele
spekulacije koje su u to vrijeme kružile u javnosti o mogućoj
"kompenzaciji" po principu Kosovo za Republiku Srpsku, piše list.
Nakon toga, stav Beograda djelomično je korigiran, pa su uslijedile
inicijative koje su zagovarale kantonizaciju ili decentralizaciju
Kosova, a autor koncepta kantonizacije bio je Dušan Bataković,
sadašnji veleposlanik SCG-a u Grčkoj, piše Dnevnik. Šef
Koordinacijskog centra za Kosovo i Metohiju Nebojša Čović je "u
ranijim izjavama tvrdio da problem Kosova najučinkovitije može
biti riješen integracijom čitavog Balkana u Europu", dok bi, u
međuvremenu, "na Kosovu trebalo formirati dva entiteta - srpski i
albanski".
"Ideja o podjeli Kosova nije, međutim, prihvaćena u službenim
krugovima međunarodne zajednice, koja u takvom konceptu vidi i
prijetnju upravo suprotnom programu na kojem se zasniva i misija
Ujedinjenih naroda na tom prostoru, a to je osiguravanje uvjeta za
razvoj multietničkog Kosova", piše list i podsjeća da je bivši šef
Misije Ujedinjenih nacija za Kosovo Michael Steiner ocijenio da bi
"svaka teritorijalna podjela Kosova automatski vodila u građanski
rat". "Činjenica da su na Kosovu uspostavljene institucije vlasti i
bez blagoslova Beograda svakako se mora uzeti u obzir kada se
razmišlja o budućem statusu Kosova. Evidentno je, međutim, da
međunarodna zajednica još uvijek drži moratorij na rješavanje
konačnog statusa Kosova, očekujući i od srpske vlasti i od
kosovskih dužnosnika 'dokaze' da to pitanje mogu riješiti
demokratski", ističe Dnevnik.
DW/Koeln - Međunarodne snage ne kontroliraju stanje na Kosovu
Svakodnevne vijesti s Kosova nose poruku da zajednički život Srba i
Albanaca ne funkcionira, a međunarodne snage ne kontroliraju
stanje, ocjenjuje radio postaja Deutsche Welle u srijedu.
Politički zahtjevi Beograda i Prištine su potpuno suprostavljeni i
jasni, "međutim ono što je fatalno i neprihvatljivo jesu ciljane
akcije ekstremista koji pokušavaju u etapi političkog prijeloma
izvući korist za sebe napadima i ubojstvima s ciljem da u regiji i na
međunarodnoj pozornici izazovu razdraženost u vezi s aktualnom
politikom, da diskreditiraju odgovorne i destabiliziraju stanje",
prenosi postaja. "Terorizam i nasilje se moraju zaustaviti
policijskim sredstvima, međutim političari su dužni spriječiti
uzroke ekstremizma i ne zlorabiti ga u vlastite svrhe", drži DW.
Istovremeno na čelu administracije UN-a na Kosovu "već tjednima
vlada neka vrsta vakuuma vlasti, a nakon dužeg natezanja na
svjetskoj političkoj pozornici pronađen je novi glavni
administrator, bivši finski premijer Harri Holkeri kojega su
prihvatile sve strane", međutim, on još uvijek nije stigao na
Kosovo, primjećuje postaja. Administrator Ujedinjenih naroda
Harri Holkeri "trebao bi što prije preuzeti stvari u svoje ruke, te
konstruktivnim snagama ponovo vratiti primat politici,
forsirajući i te kako mogući proces pacifikacije Kosova", "jasnim
strukturama, jasnom raspodjelom odgovornosti i vremenskim planom
on može učinkovito iskoristiti svoj mandat", ocjenjuje DW.
Tema dana: Teroristički napad na sjedište UN-a u Bagdadu
=========================================================
SZ/Muenchen - Teroristički izazov UN-u
UN je nakon atentata u Bagdadu uvučen u vrtlog nasilja, izložen je
istom riziku kao i okupacijske snage, te se sa svoje strane "mora
oprostiti od zamisli da njegova nazočnost smiruje sukob", piše
muenchenski Sueddeutsche Zeitung u srijedu.
Napad na bagdadsko sjedište UN-a opovrgava i pretpostavku da u
Iraku vlada nered radi nelegitimnosti američke okupacije, te se
može zaključiti da UN, ako od SAD-a preuzme upravu u Iraku, ne mora
biti automatski prihvaćen od Iračana, upozorava list.
"Pod zastavom UN-a mogle su se do sada okupljati sve države koje su
glasovale protiv rata u Iraku", a napad na UN mora se protumačiti i
kao izravan izazov toj skupini država, zaključuje list i ocjenjuje
da su SAD i UN potrebni jedan drugome jer je stabilizacija i
smirivanje Iraka njihov zajednički interes.
FTD/Hamburg - Cilj napada je otjerati UN iz Iraka
Riječ je o podmukloj strategiji koja za cilj ima otjerati UN iz
Iraka, komentira The Financial Times Deutschland motive napadača
na UN-ove urede (po DW-u).
Napadači znaju da Ujedinjeni narodi nemaju nikakvo vojno značenje i
da se ta međunarodna organizacija brine da izmučeno stanovništvo
dobije humanitarnu pomoć i da se uspostavi demokratski poredak,
piše list. Međutim, "oni koji su podmetnuli eksploziv žele
natjerati Ujedinjene narode da se povuku tako da se okupacijska
sila SAD slomi u stalnim sukobima sa stanovništvom", piše list.
WT/Washington - Atentat u Bagdadu dokazuje da "osovina zla" nije
pretjerivanje
Tko god je mislio da predsjednik Bush pretjeruje ili politizira
ratom protiv terora, "morao se valjano otrijezniti" nakon vijesti o
napadu na stožer UN-a u Bagdadu, piše Washington Times u srijedu.
Napad na UN-ovo sjedište, trebao bi biti "otkrovenje" i za
najnaivnijeg svjetskog građanina, jer to nije bio napad na
"imperijalističke" američke trupe, već na "antiizraelske,
antibushovske i anti(iračko)ratne Ujedinjene Narode kojima
dominira Treći svijet", stoji u komentaru lista.
"Toliko ismijavana osovina zla predsjednika Busha postoji, i
njezina meta su sada i sami Ujedinjeni narodi", piše list. Islamski
se terorizam niti u jednoj zemlji ne može pobijediti bez promjene
politike ili režima države koja udomljuje i podupire teroriste, a
ako Vijeće sigurnosti UN-a i Glavni tajnik Annan "misle što su jučer
rekli, uskoro bi trebali izložiti plan za promjene režima u, između
ostalih, Iranu, Siriji i Saudijskoj Arabiji", zaključuje
Washington Times.
Die Welt/Berlin - Napadi mogu predstavljati i posljednji trzaj
Sadamovog režima
"Ako je vjerovati sigurnosnim snagama", napadi u Iraku mogu se
pripisati Sadamu i njegovim pristašama, piše berlinski Die Welt u
srijedu.
"Diktator u bijegu i oružnici njegove stranke Baath nastavljaju
ratovati u podzemlju", piše list i dodaje da je cilj napada
protjerivanje okupatora i onemogućavanje obnove, izazivanje
mržnje stanovništva na "nove gospodare" i nesigurnosti kod onih
koji su za novi početak. "Nije li se napad na UN u Bagdadu mogao
spriječiti?", pita list i istodobno naglašava da se unatoč žalosti
zbog gubitaka ne smije previdjeti da je u Iraku učinjeno "puno
pozitivnoga", od svrgavanja krvavog režima do omogućavanja slobode
mišljenja pod iračkim vijećem za upravu. Paradoksalno je što upravo
napadi dokazuju da društvo napreduje, jer oni su "znak slabosti,
tek treptaj propalog režima" koji se može do kraja pobijediti samo
ako "ne popusti volja i snaga za promjenu", zaključuje list.
Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Teroristima nevažne
razlike između SAD-a i UN-a
Napadom na glavno sjedište UN-a terorizam je u Iraku dobio novu
dimenziju, komentira Neue Osnabruecker Zeitung događaje u Iraku
(po Deutsche Welle-u).
"Do sada su ciljevi napadača bili prvenstveno američki vojnici i
zdanja okupacijskih jedinica, no sada je napadnuto lokalno
sjedište međunarodne zajednice koja želi pomoći", primjećuje
list.
"Time je postalo jasno da atentatorima političke razlike između
Sjedinjenih Država i Ujedinjenih naroda potpuno nevažne jer žele
samo jedno: ubiti mrske strance, bez obzira na to koji su ih motivi
doveli u Irak", ocjenjuje se u komentaru lista.
NYT/New York - SAD treba promijeniti pristup Iraku
Washington mora preispitati svoju politiku u Iraku i prestati se
opirati davanju veće uloge UN-u u poslijeratnom Iraku, ocjenjuje
New York Times u komentaru na jučerašnji napad na sjedište UN-a u
Bagdadu.
"Jučerašnji napad, najgori u povijesti UN-a, novi je znak da tmurni
poslijeratni Irak postaje magnet za teroriste. To je još jedna
posljedica iračkog rata koju Bushova administracija nije
predvidjela, kao i nekontroliranu poslijeratnu pljačku, kašnjenja
u vraćanju vode i struje, zasjede na američke vojnike i sabotaže
infrastrukture", piše list. Kako bi se sve to spriječilo, državna
administracija morat će radikalno promijeniti pristup
poslijeratnom Iraku, procjenjuje list. "Nerealno optimistične
pretpostavke" odvele su Bijelu kuću u podcjenjivanje broja
potrebnih vojnika i pogrešnog odbacivanja potrebe za više
međunarodne pomoći kroz UN, ocjenjuje list. Bushova administracija
mora osigurati više dodatnih izvora i, ako treba, dodatnih vojnika,
kako bi se to spriječilo, a Iračani moraju vidjeti da Washington
uistinu želi i namjerava postaviti njihovu zemlju na noge, piše New
York Times.
Washington mora ubrzati napore da u Iraku uspostavi vitalne službe
i normalan gospodarski život, nastavlja list i zaključuje da
"administracija mora odbaciti ideološki otpor većoj ulozi UN-a u
Iraku i pridobiti UN da održi svoju prisutnost usprkos užasnom
krvoproliću".
La Repubblica/Rim - Napadi opovrgavaju Bushov optimizam
U ratu koji se danas odvija u Iraku Bush i njegovi savjetnici
"nemaju druge strategije osim optimizma i drugog oružja osim
cijeđenja već umornih vojnika", ocjenjuje u komentaru na
teroristički napad u Bagdadu list La Repubblica.
Namjera onih koji su planirali napad u Bagdadu očito je opovrgnuti
Bushov optimizam i pokazati da u Iraku svakim danom stvari ne idu na
bolje, već na gore, piše list. S druge strane, napominje list,
"ideološko i arogantno" tvrdoglavo protivljenje Bijele kuće
povratka multilateralizmu postaje sve štetnije, jer u "u Iraku nije
u pitanju samo ponovni izbor Busha 2004., što je Bushova stvar, već
i budućnost odnosa između zapada i istoka, što je naša stvar".
NYT/New York - SAD pretvorio Irak u terorističku prijetnju
Bombaški napad na sjedište UN-a u Bagdadu najnoviji je dokaz kako je
Amerika jednu zemlju, koja prije to nije bila, sada pretvorila u
terorističku prijetnju, piše u New York Timesu Jessica Stern,
predavač na sveučilištu Harvard i autorica knjige "Terorizam u ime
Boga".
U poslijeratnom razdoblju Amerikanci su u Iraku stvorili "točno
onakvu situaciju kakvu je Bushova administracija opisala kao
plodno tlo za teroriste: državu nesposobnu kontrolirati svoje
granice i osigurati osnovne potrebe svojim građanima", stoji u
članku. "Državna administracija jasno je dala do znanja, u
nacionalnoj sigurnosnoj strategiji kako su najjača prijetnja
američkoj sigurnosti slabe zemlje, a Afganistan i Irak su nakon
rata u tim zemljama postali upravo takvi. Nespremnost da se uoči
veza između tih promašaja i rastućeg antiameričkog nasilja tjera
čovjeka da se pita je li vlada uopće čitala vlastito izvješće",
ocjenjuje autorica.
The Guardian/London - Irak je magnet za ekstremiste na Bliskom
istoku
Povodom napada na zgradu Ujedinjenih naroda u Bagdadu, The Guardian
(po BBC-u) primjećuje da je Irak postao magnet za ekstremiste na
Bliskom istoku.
List piše da je ekstremiste Irak privukao ili zbog pooštrenih
sigurnosnih mjera u njihovim zemljama ili zato da bi se uključili u
sveti rat napadima na relativno lake mete kao što je to zgrada
Ujedinjenih naroda u Bagdadu, prenosi postaja. The Guardian u
uvodniku primjećuje da niz napada na takve mete u posljednje
vrijeme govori da "iako napadači ne predstavljaju ujedinjenu
organizaciju, zabrinjava to što okupacijske sile nisu u stanju
identificirati svoje protivnike".
Die Presse/Beč - Irakom vladaju strah i užas
Prizori iz Bagdada poslije napada na sjedište UN-a nameću pitanje
vlada li u Iraku rat ili mir, piše bečki Die Presse u srijedu.
"Gotovo svakodnevno u Iraku vladaju strah i užas" ali ne samo za
Iračane nego i za okupatore, piše list. "Taktika iračke pobune je
očita: napadi na financijske izvore i infrastrukturu trebaju
otežati život građanima i tako raspiriti njihovu mržnju prema
okupatorima", ocjenjuje list. Uz to, "napadi na međunarodne
ustanove trebaju druge zemlje odvratiti od pomoći SAD-u u obnovi
Iraka", ali ionako su tek malobrojni spremni prihvatiti rizike zbog
Amerikanaca, zaključuje list.
CSM/Boston - Stvaranje kaosa slabi nadzor SAD-a nad Irakom
Napad bombaša samoubojice na ured UN-a u Iraku ima za cilj povećati
kaos i time još više oslabiti kontrolu Sjedinjenih Država u
okupiranoj zemlji, piše bostonski Christian Science Monitor.
Pobunjenici u Iraku sve snažnije pokazuju kako su usvojili novu
strategiju: stvoriti kaos napadajući široki spektar meta, piše
list. Dužnosnici SAD-a vjeruju kako nasilnu iračku oporbu čine
Saddamovi tvrdolinijaši, islamski teroristi i kriminalci, a neki
zapadnjački analitičari ocjenjuju da u Iraku nasilje potpaljuje
dolazak stranaca, poput radikalnih muslimana okrenutih džihadu
piše list. "Tko god bili počinitelji, njihov cilj bi mogao biti
uvjeriti iračke mase, koje nisu strogo ni protiv ni za Amerikance,
ako je trenutna situacija neodrživa. Oni najvjerojatnije žele
strahom podgrijati frustraciju i bijes koju Iračani već osjećaju, i
kojima je gospodarstvo i infrastruktura u neredu. Dizanje u zrak
UN-ovog predstavništva, kao i naftovoda i vodocrpilišta samo može
svakodnevni život Iračana učiniti još težim. Očigledno je cilj
kampanje uništavanja stvoriti kaos i onesposobiti Sjedinjene
Države da upravljaju Irakom", piše list.
Protivnici nove vlasti u Iraku se očito prilagođavaju i pronalaze
još nezaštićene ciljeve što pogoršava položaj američke uprave na
više razina: više vojnika trebalo bi razmjestiti na čuvanje
cjevovoda i druge infrastrukture i rastezati ionako tanke snage,
piše Christian Science Monitor.
NYT/New York - Napadači htjeli pokazati da SAD ne može upravljati
Irakom
Napad na sjedište UN-a u Bagdadu dokaz je postojanja nove
strategije protuameričkih snaga kojom se želi pokazati Sjedinjene
Države nisu u stanju jamčiti red u Iraku i uplašiti organizacije
koje pomažu u obnovi zemlje, piše New York Times u srijedu.
Atentat na bagdadsko sjedište UN-a uklapa se u obrazac napada na
vodovod, naftovod i na jordansko veleposlanstvo, premda je prerano
da bi se utvrdila veza između njih, prenosi list mišljenje vojnih
stručnjaka i časnika. "Cilj je pokazati da američke okupacijske
snage nisu u stanju pacificirati Irak i spriječiti da Amerikanci
pridobiju naklonost ljudi. Ako je Irak u stalnom kaosu Sjedinjen
Države nikada neće moći prijeći na sljedeću fazu obnove", prenosi
list mišljenje Lorena Thompsona, vojnog analitičara. Čini se da
napadi imaju za cilj onemogućiti poboljšanje životnih uvjeta
Iračana, a ako se Iračani ne uvjere da se njihovo stanje popravlja
mogla bi porasti i netrpeljivost prema SAD-u što bi stvaralo
teškoće američkim snagama, ocjenjuje list.
Međutim, napadi bi se mogli osvetiti onima koji su ih planirali tako
da tamošnja vlast ukaže da su usmjereni protiv običnih građana, a
mogli bi i utišati neke kritičare američke politike jer su napadom
na UN predsjedniku Bushu možda omogućili i da lakše uvjeri europske
i arapske države da i one imaju interesa u stvaranju mirnog i
stabilnog Iraka, prenosi list mišljenje stručnjaka za vojna
pitanja Richarda H. Schultza.
FT/London - Napad u Bagdadu udarac američkim pokušajima obnove
Iraka
Jučerašnji napad na zgradu Ujedinjenih naroda u Bagdadu u kojem je,
pored ostalih, ubijen i posebni izaslanik svjetske organizacije u
Iraku Sergio Vieira de Mello, predstavlja udarac američkim
pokušajima da se obnovi Irak, piše The Financial Times (po BBC-u).
O implikacijama jučerašnje eksplozije u Bagdadu, kao i ubojstvu UN-
ovog izaslanika koji je uživao povjerenje svih čimbenika obnove
Iraka uključujući i, kako se posebno naglašava, američkog
predsjednika Busha, list primjećuje da ona "predstavlja izravni
napad međunarodnom prisustvu u Iraku te je to do sada najteži udarac
uglavnom američkim pokušajima obnove Iraka".
U članku se također naglašava da je cilj napadača bio dodatna
diskreditacija američke uprave u očima običnih Iračana nakon
nedavne sabotaže naftovoda na sjeveru zemlje i vodovoda u Bagdadu,
prenosi postaja.
The Independent/London - Washington u Iraku ne može nikoga
zaštititi
Napad na sjedište UN-a u Bagdadu zapravo je napad na Sjedinjene
Države, ocjenjuje se u tekstu The Independenta (po BBC-u).
Dopisnik lista Robert Fisk primjećuje da je napad u Bagdadu, premda
je "duboko uzdrmao Ujedinjene narode", u stvarnosti bio uperen
protiv Sjedinjenih Država. "Napad je dokaz raspadanja američkog
autoriteta i pokazuje da Washington nikoga ne može zaštititi" i
zato predstavlja "konačno zatvaranje vrata" za pokušaje Bijele
kuće da "druge zemlje uvuče u iračku avanturu", piše list.
"Da li je još itko spreman investirati vojnike ili novac u budući
demokratski Irak", pita dopisnik lista.
(Hina) akoz
(Hina) akoz