RAJEM TJEDNA PREDSTAVNICI IZVRŠNE I MONETARNE VLASTI O PLATNOJ

KRAJEM TJEDNA PREDSTAVNICI IZVRŠNE I MONETARNE VLASTI O PLATNOJ BILANCI, ZADUŽIVANJU Hina- Financijski servis Krajem ovog tjedna, najvjerojatnije u petak, održat će se sastanak premijera Ivice Račana, čelnika Ministarstva financija i čelnika Hrvatske narodne banke na kojem će se razgovarati o najnovijim kretanjima u monetarnom i fiskalnom područjima, a posebna će pažnja, kako se očekuje, biti posvećena problemima deficita platne bilance i zaduživanja. Kako se doznaje u Banskim dvorima, problem platne bilance, te posebice zaduživanja treba realno sagledati, te kod dugovanja razlučiti što je dug države, što banaka i poduzeća. Neslužbeno se također doznaje da bi na tom sastanku premijer želio razriješiti neke dvojbe prije nego što se dogovore preraspodjele u ovogodišnjem proračunu, te dogovori prijedlog proračuna za iduću godinu. Pred Vladom bi se, naime, uskoro trebao naći i prijedlog izmjena Zakona o izvršenju ovogodišnjeg proračuna koji bi Vladi omogućio, kako je najavio ministar financija Mato Crkvenac, da izvrši određene preraspodjele unutar proračuna. Predviđena razina prihoda i rashoda pritom se ne bi mijenjala, već će doći do preraspodjela zbog troška zbog suše, većih izdataka Fonda za razvoj i zapošljavanje, većih izdataka za reformu u Ministarstvu obrane, većih socijalnim izdataka i sl., najavio je nedavno Crkvenac. No, pri tomu treba imati na umu i upozorenja MMF-a da Hrvatska previše troši na zdravstvo, ukupno 9 posto BDP-a, te upozorenje da bi se to moglo nastaviti samo ako se uspore kapitalne investicije. MMF je također upozorio i na problem deficita platne bilance, problem inozemnog duga Hrvatske, koji je dosegnuo 18,6 milijardi dolara i iznosi 68 posto BDP-a, te potrebu konzervativnijeg izdavanja državnih jamstava, odnosno davanje novih jamstava samo u iznosu koliko isteknu važeća. Na to je prošli tjedan upozorio i guverner središnje banke Željko Rohatinski koji je najavio i donošenje novih restriktivnih mjera monetarne politike kako bi se zaustavili negativni trendovi u platnoj bilanci i zaduživanju. Guverner upozorava da bi, nastave li se postojeći negativni trendovi, do kraja godine ukupni inozemni dug (države, banaka i poduzeća) mogao porasti na 75 posto BDP-a, a deficit tekućeg računa platne bilance mogao bi dosegnuti 2,2 milijarde dolara, odnosno 8 posto BDP-a. U stand by aranžmanu s MMF-om zacrtano je pak da bi deficit tekućeg računa platne bilance, s prošlogodišnjih 7,1 posto BDP-a trebao pasti na 5,5 posto BDP-a. Rohatinski je pritom upozorio da se problem deficita tekućeg računa platne bilance ne može riješiti samo restrikcijama uvoza, a izlaz vidi u koncipiranju nacionalnog izvoznog programa.