PARIZ, 10. kolovoza (Hina/AP) - Koliko kockica čokolade smijemo pojesti? Čemu služi kolesterol? Tko bi morao piti mlijeko obogaćeno vitaminom D? Stručnjaci upozoravaju da je glavno pitanje količine.
PARIZ, 10. kolovoza (Hina/AP) - Koliko kockica čokolade smijemo
pojesti? Čemu služi kolesterol? Tko bi morao piti mlijeko obogaćeno
vitaminom D? Stručnjaci upozoravaju da je glavno pitanje količine.
#L#
Kako i svi drugi prehrambeni proizvodi, i čokolada je dio
prehrambene ravnoteže, objašnjava časopis NutriNews namijenjen
stručnjacima. Međutim, kao i kod svega ostalog, i ovdje je bitno
pitanje količine.
Čokoladu moramo uzimati umjereno, jer je ona, bez obzira radi li se
o crnoj, bijeloj ili mliječnoj čokoladi, bogata šećerom i masti -
dakle prepuna kalorija. "Pametna" količina ovisi o dobi, fizičkim
aktivnostima i kilogramima ljubitelja čokolade. U svakom slučaju
može se preporučiti dvije do tri kockice čokolade dnevno. Sportaši
ili mladi ljudi mogu si dnevno priuštiti i koju kockicu više.
Kolesterol pripada obitelji lipida (masti). On ima lošu
reputaciju, a ipak je potreban za život jer ulazi u sastav staničnih
membrana i sudjeluje u proizvodnji brojnih hormona (među kojima i
spolnih hormona), vitamina D i u proizvodnji žučnih kiselina za
probavu.
Glavni izvor kolesterola je sam naš organizam jer jetra proizvodi
približno dvije trećine kolesterola u organizmu, a samo jednu
trećinu unosimo hranom. Dakle, kolesterol je nužan za život, moramo
samo paziti da ga nemamo previše.
Mlijeko i jogurti često su obogaćeni vitaminom D i kalcijem. Takvi
se proizvodi posebno preporučuju starijim osobama i trudnicama kod
kojih se često primjećuje manjak vitamina D. Nemojte zaboraviti da
tri mliječna proizvoda dnevno zadovoljavaju potrebu organizma za
kalcijem.
Smrznuto povrće ne sadrži manje vitamina od svježeg povrća.
Količina vitamina smrznutog povrća često je jednaka ili čak veća od
one u svježem povrću. Vitamini su osjetljivi i često ih djelomično
uništavaju svjetlost i svježi zrak. Proces zamrzavanja može
sačuvati nutricionističku kvalitetu povrća, jer povrće se brzo
obrađuje (bere, čisti, pere) i smrzava na manje od 18 stupnjeva.
To, međutim, nije uvijek slučaj s povrćem s tržnica koje može
izgubiti dio vitamina od trenutka branja do prodaje.
(Hina) nab dgk
(Hina) nab dgk