PBZ: UZ POZITIVNE TRENDOVE, VISOK DEFICIT PLATNE BILANCE PBZ: UZ POZITIVNE TRENDOVE, VISOK DEFICIT PLATNE BILANCEHina- Financijski servis Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,9 posto u prvom tromjesečju ove godine, kao i kretanje
pojedinačnih ekonomskih pokazatelja tijekom drugog kvartala pokazuju da je u Hrvatskoj i u prvoj polovici 2003. nastavljen dinamičan rast ekonomske aktivnosti koji je, međutim, praćen daljnjim rastom uvoza i deficita platne bilance. Osnovne su to konstatacije iz najnovijih "Makroekonomskih prognoza" Privredne banke Zagreb, u kojima se ocjenjuje da se u neravnotežama koje postoje u odnosima s inozemstvom nalaze i najveći rizici. Visoki deficiti u platnoj bilanci znače i povećanje osjetljivosti zemlje na vanjske čimbenike. Pritom glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić očekuje da će u 2003. doći do određenog smanjivanja deficita platne bilance, ali i da će on i dalje ostati u zoni visokog deficita od oko šest posto BDP-a. Najznačajniji generatori rasta BDP-a su i dalje osobna potrošnja, sa povećanjem u prvom kvartalu za 4,9 posto, (što je nešto sporiji rast nego prošle godine) i investicije, sa rastom od 16,2 posto. Pritom se rast investicija ubrzava tako da je tijekom prvog
PBZ: UZ POZITIVNE TRENDOVE, VISOK DEFICIT PLATNE BILANCE
Hina- Financijski servis
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,9 posto u prvom tromjesečju
ove godine, kao i kretanje pojedinačnih ekonomskih pokazatelja
tijekom drugog kvartala pokazuju da je u Hrvatskoj i u prvoj
polovici 2003. nastavljen dinamičan rast ekonomske aktivnosti koji
je, međutim, praćen daljnjim rastom uvoza i deficita platne
bilance.
Osnovne su to konstatacije iz najnovijih "Makroekonomskih
prognoza" Privredne banke Zagreb, u kojima se ocjenjuje da se u
neravnotežama koje postoje u odnosima s inozemstvom nalaze i
najveći rizici. Visoki deficiti u platnoj bilanci znače i povećanje
osjetljivosti zemlje na vanjske čimbenike.
Pritom glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić očekuje da će u
2003. doći do određenog smanjivanja deficita platne bilance, ali i
da će on i dalje ostati u zoni visokog deficita od oko šest posto
BDP-a.
Najznačajniji generatori rasta BDP-a su i dalje osobna potrošnja,
sa povećanjem u prvom kvartalu za 4,9 posto, (što je nešto sporiji
rast nego prošle godine) i investicije, sa rastom od 16,2 posto.
Pritom se rast investicija ubrzava tako da je tijekom prvog
tromjesečja zabilježen najbrži rast građevinske industrije od
početka 1997. godine.
Istodobno se upozorava kako je rast ekonomske aktivnosti praćen
daljnjim rastom uvoza i deficita platne bilance.
U prvih pet mjeseci kunska vrijednost izvoza povećana je 5,1 posto
(27 posto u USD), dok je uvoz nastavio rasti brže od izvoza (sa
povećanjem od 13,9 posto u kunama i 37,8 posto u dolarima), čime je
nastavljen trend širenja vanjskotrgovinskog deficita koji je za
prvih pet mjeseci dosegao 3 milijarde dolara.
U svjetlu nastojanja nositelja ekonomske politike da smanje
deficit platne bilance i uspore povećanje vanjskog duga, glavna
ekonomistica PBZ-a strukturu rasta uvoza smatra značajnijom od
same brzine njegova rasta.
Kategorija s najbržim rastom uvoza su kapitalna dobra čiji je uvoz
povećan 24,4 posto, dok je uvoz intermedijarnih dobara porastao za
11,4 posto. Više od 80 posto ukupnog porasta uvoza u prvih pet
mjeseci generirano je porastom uvoza kapitalnih i intermedijarnih
dobara, što potvrđuje usku vezu između rasta ekonomske aktivnosti i
rasta uvoza. Međutim, napominju analitičari, to isto tako znači da
će u kratkom roku smanjivanje deficita platne bilance biti teško
osigurati bez usporavanja sveukupne gospodarske aktivnosti.
Ekonomisti PBZ-a očekuju da će se dinamika rasta ekonomske
aktivnosti u ovoj godini ponešto usporiti, ali su zbog snažnog
rasta u prvom kvartalu očekivanu stopu rasta u 2003. korigirali na
3,8 posto. U 2004. očekuju rast od oko tri posto.
Navode također kako je snažan rast ekonomske aktivnosti našao svoj
odraz i u padu stope nezaposlenosti. Uz restriktivniji pristup
prema osobama koje se ne pridržavaju zakonskih odredbi vezanih uz
status nezaposlenosti, podaci potvrđuju da je zapošljavanje
dominantan razlog brisanja iz evidencije nezaposlenih, što zajedno
s manjim brojem novoprijavljenih tražitelja zaposlenja pridonosi
padu broja nezaposlenih. U drugoj polovici 2002. stopa
nezaposlenosti je prema anketi o radnoj snazi iznosila 14,4 posto
prema 15,2 posto u prvom polugodištu.
Za zaključiti je stoga da se uz niz pozitivnih trendova u ekonomiji,
najveći rizici nalaze u neravnotežama koje postoje u odnosima s
inozemstvom. Otvaranjem visokih deficita u platnoj bilanci
povećava se osjetljivost zemlje na eksterne šokove, zaključuje se u
"Makroekonomskim prognozama" PBZ-a.