ZAGREB, 22. srpnja (Hina) - Hrvatska========Politika/Beograd - Beograd i Zagreb najavljuju suradnju u istraživanju ratnih zločina"U informacijsko-dokumentacijskom centru "Veritas" pozitivno komentiraju namjeru vlade Srbije i Hrvatske
da formiraju radne skupine za istragu ratnih zločina tijekom oružanih sukoba u RH", prenosi beogradska "Politika".Predsjednik "Veritasa" Savo Štrbac tumači "da će na taj način s mrtve točke konačno biti pokrenut problem 4625 osoba, pretežno Srba, protiv kojih je u Hrvatskoj pokrenut kazneni postupak", prenosi beogradski list. Štrbac smatra pozitivnom promjenom što će se na temelju najnovijeg dogovora Zagreba i Beograda državljanima Srbije ili SCG suditi u Srbiji a državljanima Hrvatske u Hrvatskoj, prenosi "Politika". Predsjednik "Veritasa" podsjeća da "većina Srba iz krajine drži da su neutemeljeno optuženi ali to ne bi mogli dokazati na montiranim suđenjima u Hrvatskoj", navodi beogradski list.No, Štrbac istodobno upozorava na "nerazmjer u brojkama na srpskoj i hrvatskoj strani" budući da su po njegovim riječima hrvatska
ZAGREB, 22. srpnja (Hina) -
Hrvatska
========
Politika/Beograd - Beograd i Zagreb najavljuju suradnju u
istraživanju ratnih zločina
"U informacijsko-dokumentacijskom centru "Veritas" pozitivno
komentiraju namjeru vlade Srbije i Hrvatske da formiraju radne
skupine za istragu ratnih zločina tijekom oružanih sukoba u RH",
prenosi beogradska "Politika".
Predsjednik "Veritasa" Savo Štrbac tumači "da će na taj način s
mrtve točke konačno biti pokrenut problem 4625 osoba, pretežno
Srba, protiv kojih je u Hrvatskoj pokrenut kazneni postupak",
prenosi beogradski list.
Štrbac smatra pozitivnom promjenom što će se na temelju najnovijeg
dogovora Zagreba i Beograda državljanima Srbije ili SCG suditi u
Srbiji a državljanima Hrvatske u Hrvatskoj, prenosi "Politika".
Predsjednik "Veritasa" podsjeća da "većina Srba iz krajine drži da
su neutemeljeno optuženi ali to ne bi mogli dokazati na montiranim
suđenjima u Hrvatskoj", navodi beogradski list.
No, Štrbac istodobno upozorava na "nerazmjer u brojkama na srpskoj
i hrvatskoj strani" budući da su po njegovim riječima hrvatska
nadležna tijela podnijela protiv Srba oko 1500 optužnica za ratne
zločine i izrekla 800 pravomoćnih presuda dok je protiv Hrvata za
zločine protiv Srba podignuto "samo oko 40 prijava, od čega su samo
dvije-tri presude pravomoćne a većina ih je oslobađajuća", prenosi
"Politika" Štrpčeve navode. Nameće se pitanje hoće li i vlada
Srbije dostaviti Hrvatskoj popise Hrvata koje izbjeglice u SCG
terete za zločine nad srpskim stanovništvom kao što je hrvatska
vlada učinila u slučaju izbjeglih osumnjičenih Srba, dodaje
Štrbac.
Dr. Milan Škulić, docent pravnog fakulteta u Beogradu, napominje da
je praksa koju najavljuju ministarstva Srbije i Hrvatske uglavnom
nepoznata u svijetu, prenosi "Politika". Povijest suđenja za ratne
zločine praktično se svodi na suđenje pobijeđenima, konstatira dr.
Škulić, dodajući također da "države nerado sude svojim
državljanima za počinjene ratne zločine".
"U tom je pogledu situacija za ovim prostorima još složenija jer je
na prostorima Hrvatske vođen građanski rat", ističe dr. Škulić,
dodajući da "dosadašnja iskustva pokazuju da RH nije
zainteresirana za suđenja svojim građanima na temelju optužbi za
ratne zločine nad Srbima", prenosi "Politika".
RFE/Prag - Beograd vraća Zagrebu matične knjige
Jedna od radnih skupina koje će po dogovoru vlada u Beogradu i
Zagrebu istraživati ratne zločine bavit će se vraćanjem matičnih
knjiga Hrvatskoj, prenosi RFE najavu srpskog ministra pravosuđa
Vladana Batića.
Riječ je o matičnim knjigama s prostora bivše Republike Srpske
Krajine koje su Srbi tijekom akcije "Oluja" ponijeli sa sobom u
Srbiju, objašnjava radio-postaja.
Srpski ministar pravosuđa Vladan Batić objašnjava što je potaknulo
vladu u Beogradu da se založi za rješavanje tog pitanja: "Od
interesa je da matične knjige budu vraćene kako bi neki naši
sunarodnjaci mogli ostvariti prava vezana za status za koji su
nužne matične knjige: državljanstvo, putne dokumente, služenje
vojnog roka, itd", prenosi RFE riječi ministra Batića.
Vijesti/Podgorica - Predstavnici crnogorske manjine hvale odnos
hrvatske države
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović započeo je dvodnevni posjet
Hrvatskoj susretom s predstavnicima dva udruženja crnogorske
dijaspore i grupom hrvatskih privrednika te osoba iz političkog i
javnog života, pišu podgoričke Vijesti.
Među gostima na večeri koju je priredio crnogorski predsjednik
Filip Vujanović bio je i Boris Maruna, predsjednik Matice
iseljenika Hrvatske, "koji smatra da crnogorski i hrvatski model
odnosa prema majinama može poslužiti svim zemljama u regiji",
prenosi list.
Crnogorski predsjednik ocijenio je dobrim i sadržajnim razgovor s
predstavnicima crnogorske manjine u Hrvatskoj, "koji su, kako je
kazao, jedinstveno iskazali dobar odnos hrvatske države prema
poštovanju manjinskih prava Crnogoraca", prenose Vijesti.
Predsjednik Vujanović najavio je također da će predstavnici
udruženja crnogorske dijaspore doći ove jeseni u Crnu Goru: "Bit će
to prilika da Crna Gora sazna kako živi naša dijaspora u Hrvaskoj,
koje sve ima probleme i koliko im hrvatska država poklanja pažnje",
kazao je Vujanović a prenose "Vijesti".
RFE/Prag - BiH nema novca za javni natječaj za izgradnju auto-
ceste
Ako Bosmal u dogovorenom roku osigura sredstva za izradu studije o
izvedivosti gradnje koridora Vc kroz BiH, vlada u Sarajevu spremna
je razgovarati o ugovoru o koncesiji ali posljednju riječ imat će -
zasad još neformirano - Povjerenstvo BiH za dodjelu koncesija,
ističe Radio Free Europe.
Vijeće ministara BiH prihvatilo je preliminarnu ponudu bosansko-
malezijske tvrtke Bosmal za izgradnju koridora Vc, jedine auto-
ceste u BiH. Istodobno ostaje otvorena i mogućnost da u njezinoj
izgradnji sudjeluje i Hrvatska, koja bi sljedećeg mjeseca trebala
ponuditi i konkretne prijedloge, kaže za RFE ministar komunikacija
i transporta BiH, Branko Dokić.
"Mi u BiH službeno imamo samo jednu ponudu, samoinicijativnu, da se
koridor Vc gradi putem koncesije, i to je od Bosmala. Od strane
Hrvatske postoji načelna, usmeno izražena spremnost da sudjeluju u
tom poslu, ukoliko, kao što je premijer Račan rekao, bude raspisan
javni natječaj", kaže Dokić za RFE.
"Hrvati to govore iz njima sasvim pragmatičnih razloga, jer se zna
da Hrvatska nema sredstava za to, a smatra, ako bi ušla u taj posao,
da bi onda lakše i jeftinije došla do međunarodnih sredstava koje bi
onda uložila u izgradnju koridora Vc", tumači Dokić.
Međunarodne financijske institucije neće dozvoliti dodatno
zaduživanje BiH koja će teško naći novac za izradu studije o
izvedivosti kao uvjeta za raspisivanje javnog natječaja,
pojašnjava direktor Instituta za promet IPSA Ešref Gačanin u izjavi
za RFE.
Regija/Europa
=============
Dnevnik/Novi Sad - DSVM ponovno traži dvojno državljanstvo
Mogućnost da Mađari iz Vojvodine dobiju dvojno, mađarsko-srpsko
državljanstvo zvuči prihvatljivo i srpskom premijeru Zoranu
Živkoviću, ističe u izjavi za "Dnevnik" predsjednik Demokratske
stranke vojvođanskih Mađara Andrasz Agoszton.
DSVM obnovio je ovih dana svoju dugogodišnju inicijativu o
stjecanju dvojnog državljanstva a srpski premijer Zoran Živković
poručio je prilikom nedavnog susreta s mađarskim kolegom Peterom
Medgyessyjem da nema ništa protiv toga, tumači list.
Istaknuvši mogućnost da ovaj put inicijativu podupru i ostale
relevantne političke stranke, koje zastupaju interese Mađara u
Vojvodini, Agoszton napominje da je namjera DSVM-a u prvom redu
pridobivanje potpore građana "i već je počela akcija prokupljanja
potpisa, koja nailazi na pozitivan prijem, zbog čega očekujemo da
ćemo do kraja listopada prikupiti 35 do 40 tisuća potpisa, koje
ćemo, zajedno s molbom, početkom listopada predati Vladi
Mađarske", tumači Agoszton.
Iako Agošton odiše optimizmom u vezi s potporom kolega iz drugih
mađarskih stranaka, visoki dužnosnik SVM-a Tamasz Korhesz ističe
da nije ni znao za najavljeni sastanak mađarskih stranaka,
naglasivši da je "odluka o eventualnom uvođenju dvojnog
državljanstva u isključivoj nadležnosti mađarske vlade i
parlamenta, koji su do sada bili protiv takve ideje", ističe
Korhetz, dodajući da ne vidi "nikakav novi moment, koji bi
promijenio takav stav službene Mađarske".
"Mađarska će od 1. studenog ove godine uvesti vizni režim, za koji
smatramo da će neminovno donijeti poteškoće, s obzirom na to da je
oko 40.000 Mađara napustilo zemlju tijekom posljednjeg destljeća,
da mnogi tamo imaju i članove obitelji." napomenuo je Agošton.
"Tako će, bez obzira na sve moguće olakšice, koje se najavljuju,
vizni režim svakako otežati održavanje i obiteljskih i poslovnih
kontakata, zbog čega smatramo da je pravo vrijeme da se pitanje
dvojnog državljanstva za Mađare iz Vojvodine ponovo aktualizira."
kaže Agošton.
Politika/Beograd - Srpski parlamentarci odlaze na odmor
neobavljena posla
Optimističnu najavu srpskog premijera Živkovića da SCG može ući u
EU već 2007. većina poznavalaca, pa i laika, dočekuje s neskrivenom
i argumentiranom skepsom, piše "Politika".
Sigurno je da je u kvalifikacijama za EU najvažnije "sve ono što kao
država, demokracija i ekonomija moramo napraviti kako bismo bili
primljeni u društvu europskihn nacija kao ravnopravan član",
upozorava list.
Prošlotjedni odlazak parlamentarnih zastupnika na ljetni odmor
"neobavljena posla - neusvojenog Akcijskog plana" - ne ohrabruje
iako su oni sami uvjereni da će Bruxelles - po tko zna koji put -
oprostiti SCG-u, ističe "Politika".
"Oprosta nema - svaki je oprost novo odlaganje. Ili će Europa,
možda, ponovno to učiniti - ali i jednog dana reći da se to ne može
nastaviti u nedogled", upozorava list.
BBC/London - Novi guverner - stare dileme
Nakon najnovijeg zaoštravanja odnosa između smijenjenog guvernera
Narodne banke Srbije Dinkića i vlade javnost u Beogradu ozbiljno
drži otvorenim pitanje očuvanja stabilnosti dinara, ističe BBC.
Ekonomist Milan Kovačević smatra da više nema puno prostora za veće
promjene tečaja, prenos BBC. Prilika je propuštena na početku
procesa reformi, u fazi stabilizacije cijena - u tom je trenutku
dinar trebao pojeftiniti kako bi se potaknuo izvoz i smanjio
pritisak jeftinog uvoza, prenosi BBC Kovačevićevo mišljenje.
Ipak, ključna zadaća središnje banke, tvrdi Kovačević, jest
izgradnja povjerenja u dinar, "koje sada baš i nije prisutno",
dodaje on.
Bankarski stručnjak Branko Dragaš upozorava pak na lošu stanje u
srpskoj privredi, pad prozvodnje, veliku nezaposlenost i dug prema
inozemstvu i tvrdi da je glavna svrha afere oko Narodne banke
eliminacija političkog protivnika i priprema za izbore, prenosi
BBC.
Sporovi oko reformi u Srbiji često se prikazuju kao sukob
različitih koncepata i kritika na račun vlasti da se opredijelila
za neoliberalni koncept pod utjecajem MMF-a, tumači BBC. Milan
Kovačević smatra da su povučeni neki liberalni potezi ali da se
općenito ne može govoriti o stvaranju liberalne privrede jer je
utjecaj države još uvijek prevelik.
"Dakle, Srbija će dobiti novog guvernera ali stare dileme ostaju",
zaključuje BBC.
Večernje novosti/Beograd - Srbiju očekuje prljava predizborna
kampanja
Sukob guvernera Narodne banke Srbije Dinkića i srpskog ministra
financija Đelića uništio je iluzije svima koji su vjerovali da će
njih dvojica kao vjesnici nove Srbije civilizirati većinu,
komentira za "Večernje novosti" direktor agencije za ispitivanje
javnog mnijenja "Strategic marketing" Srđan Bogosavljević sukob
dvojice političara.
"Dogodilo se suprotno - većina je povukla njih", dodaje
Bogosavljević i objašnjava: "Dvoboj dvojice najcjenjenijih
predstavnika srpske vlasti proizveo je nepovratne efekte. Veliki
broj entuzijasta razočarao se a osnovna posljedica toga bit će
ogroman porast neopredijeljenih na izborima", drži
Bogosavljević.
Dobra je strana tog sukoba što su svi pokazali svoje pravo lice i
dali do znanja javnosti da je počela odlučujuća borba za fotelje, u
kojoj niko više neće nastupati ?u rukavicama", tumači
Bogosavljević u razgovoru za "Večernje novosti".
Nijedan pretendent na vlast ne može napraviti ništa toliko krupno
da bi bio siguran u pobjedu, drži Bogosavljević: "Jednostavno, samo
markantni događaji poput ubojstva premijera dovode do velikih
oscilacija na političkom tlu. Ne vjerujem da će se nešto tako krupno
dogoditi do kraja sljedeće godine. Dakle, bit će to duga pozicijska
borba", pretpostavlja direktor agencije "Strategic marketing".
Financial Times/London - EU želi suzbiti štetne porezne mjere u
novim članicama
Štetne porezne mjere vrlo su raširene u svih 10 budućih članica EU-a
a Poljska, Litva i Malta nisu uložile dovoljno napora u njihovo
postupno ukidanje, prenosi Financial Times zaključak izvješća
Povjerenstva EU-a.
U spomenutom izvješću Povjerenstvo izdvaja navodnu manjkavu
transparentnost u "posebnim ekonomskim zonama" s iznimnim poreznim
olakšicama u Poljskoj i Litvi te porezne mehanizme u Malti,
zanimljive tvrtkama koje žele izbjeći plaćanje poreza u drugim
zemljama, prenosi list.
"Povjerenstvo EU-a utvrdilo je jednu štetnu poreznu mjeru u Češkoj
Republici, devet na Cipru, dvije u Mađarskoj, tri u Litvi, sedam na
Malti, dvije u Poljskoj, pet u Slovačkoj i jednu u Sloveniji",
prenosi Financial Times.
Mnoge zemlje pristale su na postupno ukidanje posebnih olakšica za
offshore tvrtke i na "pročešljavanje" propisa koji reguliraju
utvrđivanje mjera za poticanje ulaganja ali je EU izgubio glavno
sredstvo pritiska na buduće članice kada je u prosincu prošle
godine potpisao s njima sporazum o pristupu, tumači list.
Le Figaro/Pariz - Treba reformirati gospodarsku politiku EU-a
Svako, pa i djelomično i privremeno preispitivanje Pakta o
stabilnosti eura i rastu u Europi osuđeno je na propast, budući da
je problem širi i tiče se europske gospodarske politike, piše za "Le
Figaro" Christian Saint-Etienne, sveučilišni profesor.
Granicu od tri posto BDP-a koja je utvrđena za deficit javne uprave
ne treba dovoditi u pitanje, već ju treba dopuniti zahtjevom da
strukturni manjak javnih financija na području eura bude na
ništici, ističe autor.
Europsko vijeće ministara financija mora što prije početi reformu
gospodarske politike u suradnji s Povjerenstvom i s Europskom
središnjom bankom, upozorava Saint-Etienne.
Smanjenje poreza radi pokretanja rasta koje planira Jacques Chirac
nema smisla ukoliko se ne smanji javna potrošnja u Francuskoj i ne
reformira europska gospodarska politika, zaključuje profesor.
Liberation/Pariz - EU traži ukidanje zakona tržišta u trgovini
lijekovima
Zemlje u razvoju istodobno su žrtve bolesti i skupih lijekova,
zaključuje u "Liberation-u" povjerenik EU-a za trgovinu Pascal
Lamy.
Problem je u sljedećem: lijekovi postoje, ali su skupi i
distribuiraju se prema zakonima ponude i potražnje, podsjeća
povjerenik i upozorava da postoje okolnosti u kojima se ne može
dopustiti djelovanje tržišnih snaga bez posredovanja.
Na konferenciji u Dohi 2001. sve su članice Svjetske trgovačke
organizacije (WTO), osim SAD-a, prihvatile sljedeći mehanizam:
farmaceutska industrija će ovlastiti laboratorije u zemljama u
razvoju da proizvode generičke lijekove po nižoj cijeni,
zahvaljujući takozvanim obveznim licencama, podsjeća povjerenik
EU-a za trgovinu Lamy.
Rješenje problema je u povjerenju, ističe Lamy, upozoravajući da se
ne treba plašiti zloporabe takva sustava u zemljama u razvoju na
štetu medicinskog istraživanja te da će Unija i dalje poticati
raspravu između vlada, industrije i međunarodnih ustanova.
Der Standard/Beč - Berlusconi ismijava europske vrijednosti
Razmatrajući ulogu talijanskog premijera Silvija Berlusconija u
talijanskom medijskom sustavu, Der Standard upozorava da američki
predsjednik George Bush posebnu čast pridaje upravo državnicima
koji ne drže mnogo do pluralizma u medijima.
Bush je s posebnim počastima primio ruskog predsjednika Putina,
bivšeg kineskog šefa države i partije Zemina i Berlusconija,
podsjeća austrijski list, tvrdeći da talijanski premijer nastoji
približiti poziciju medija u Italiji onoj u Rusiji ili Kini.
Talijanski Senat trebao bi zakonom ojačati monopolistički položaj
Berlusconijeva medijskog koncerna na području privatne televizije
i uskoro mu omogućiti ulazak na novinsko tržište a takva je pozicija
"nespojiva s funkcionirajućom demokracijom", tvrdi list, dodajući
da Berlusconi svjesno ili nesvjesno ismijava protivnike,
ismijavajući time sve koji u Europi vide vrijednosnu zajednicu.
Tema dana: dalekosežne posljedice rata u Iraku
==============================================
TAZ/Berlin - Britanska je afera oko Iraka i europsko pitanje
Dok novinari u Britaniji uporno istražuju manevre izvrtanja i
pretjerivanja kojima ih je vlada mobilizirala za rat protiv Iraka,
europske vlade ponašaju se kao da ih se sve to uopće ne tiče,
konstatira berlinski Die Tageszeitung.
Pritom valja istaknuti da su britanski premijer Tony Blair i njegov
ministar vanjskih poslova Jack Straw obmanuli i britanski
parlament i britansku javnost ali i tijela i stanovništvo EU-a,
ističe TAZ.
Obmanjivanje Vijeća ministara EU-a najgori je prekršaj koji
članica europske zajednice može napraviti, upozorava list. "Da je
Vijeće ministar EU-a slijedilo politiku britanske vlade, EU bi kao
cjelina podupra napadački rat. Zato čudi što se od vlada ostalih
europskih država dosad nije čula ni riječ o aferi oko izvješća
britanskih obavještajnih službi", ističe TAZ, ocjenjujući da
očigledno i dalje vrijedi anakrono načelo neuplitanja u unutrašnje
poslove druge države.
"Možda se šutnja obmanutih vlada EU-a može smatrati izrazom
realistične politike" ali onaj tko tako misli ne treba ubuduće
rasipati riječi na veličanje zajedničke europske vanjske politike,
upozorava list. "Naime, britanska je afera oko Iraka i europsko
pitanje", ističe TAZ.
Washington Post/Washington - Bushova vjerodostojnost pretrpila je
ozbiljan udarac
U Slovačkoj, smještenoj u srcu "nove" Europe, vjerodostojnost
američkog predsjednika Georgea W. Busha pretrpjela je ozbiljan
udarac, utvrđuje The Washington Post.
Iskrivljavanje obavještajnih podataka u političke svrhe spadalo je
među karakteristične crte komunističkih režima u istočnoj Europi,
koja danas očekuje od američkih predsjednika da zadovoljavaju
visoke standarde, ističe list.
Istodobno zbivanja u Londonu i Washingtonu upućuju na zaključak da
su i Bushovi i Blairovi pomoćnici očigledno podvrgnuli svoje
savjetnike za obavještajna pitanja ogromnom pritisku koji ih je
mogao potaknuti da potisnu svoje neslaganje, upozorava The
Washington Post.
Pritom valja napomenuti da mogući BBC-jevi propusti ne odrješuju
krivnje britansku vladu, čija je jasna poruka glasila: ne iznosite
kritički intonirane komentare pred novinarima čak i ako držite da
vladin stav nije bio ispravan, tumači list.
Bushov pritisak na CIA-u pokazuje sličnu odlučnost da se potisnu
"neprilične činjenice", dodaje list, zaključujući da obavještajni
gaf u Washingtonu i Londonu opravdano skreće pozornost s rata na
instrumentalizaciju obavještajnih službi u političke svrhe.
"Istina je važna, kao što nas podsjećaju i naši novooslobođeni
prijatelji", zaključuje The Washington Post.
FR/Frankfurt - SAD iznenadio zahtjevom za turskim angažmanom u
Iraku
Iznenađuje zahtjev SAD-a da Turska pošalje svoj vojni kontingent u
sastav planirane mirovne postrojbe za Irak, ističe Frankfurter
Rundschau.
"Nije li Pentagon još nedavno uhićenjem jedanaest turskih vojnika
jasno dao do znanja što misli o turskoj vojnoj nazočnosti u
Sjevernom Iraku?", pita list, napominjući da se još ne zna gdje bi
trebale biti raspoređene turske jedinice ali je izvjesno da to neće
biti sjeverni Irak, gdje bi sigurno funkcionirale kao čimbenik
nestabilnosti.
Washingtonu je jasno da bi se turska vojska povukla iz regije tek
kad tamošnji kurdski pobunjenici iz redova bivšeg PKK više ne bi
predstavljali prijetnju njihovoj zemlji, pa je od boraca PKK
zatražio da se predaju uz prijetnju vojnom prisilom, tumači FR.
Doduše, upitna je spremnost američkih zapovjednika da svoje
jedinice upletu u gerilski rat na dosad relativno mirnom sjeveru
Iraka a isto vrijedi i za učinak turske ponude o djelomičnoj
amnestiji za pokajničke kurdske borce, upozorava FR. "Zato
sjeverni Irak ostaje minsko polje za sve strane", zaključuje list.
Die Welt/Berlin - SAD je počeo snubiti Europu i UN u slučaju Iraka
Povoljan je trenutak za dojmljiv povratak međunarodne zajednice
općenito i Europe konkretno na međunarodnu političku pozornicu,
drži berlinski Die Welt.
"Pobjedničke su sile upletene u nepredvidiv i očito dugotrajniji
gerilski rat, izložene su povelikom unutarpolitičkom i
vanjskopolitičkom pritisku a prijeti im i opasnost da troškovi
cijelog poduhvata izmaknu kontroli", opisuje list. U takvoj je
situaciji Washingtonu dobrodošla svaka pomoć - "iako nije
eksplicitno zatražena", dodaje Die Welt.
I njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer osjetio je
spomenutu "novopečenu smjernost" SAD-a tijekom nedavnog posjeta
Washingtonu pa može mirne duše nazvati "razumnim potezom" pripreme
EU-a da neovisno o pobjedničkim silama osnuje fond za obnovu Iraka
pod kontrolom Svjetske banke i UN-a, napominje list.
SAD je spreman prihvatiti pomoć čak i od "debatnog kluba" UN-a a
odatle je tek korak do nove rezolucije UN-a i mandata NATO-a za
uspostavu mira u Iraku, spekulira Die Welt.
Dobra je vijest za "dosad uglavnom marginalizirane
staroeuropljane" i poruka izraelskog ministra vanjskih poslova
Schaloma da je Europa za Izrael "prirodni partner", što joj
najavljuje ključnu ulogu u bliskoistočnom mirovnom procesu,
zaključuje Die Welt.
Le Figaro/Pariz - SAD još uvijek treba "staru" Europu
Doček koji je američki predsjednik George W. Bush na svom ranču
upriličio talijanskom premijeru i predsjedatelju EU-a Silviju
Berlusconiju očekivana je i zaslužena nagrada gostu koji je u
iračkom ratu "stao na američku stranu", piše u "Le Figarou" Jean-
Louis Turlin.
Za Busha je to prava prigoda da pokaže kako Europa nije samo osovina
Pariz-Berlin i da prekoatlantski odnosi još imaju čvrste temelje,
ističe list upozoravajući da Americi još treba "stara Europa", kao
i čitava međunarodna zajednica, želi li stabilizirati i obnoviti
Irak.
Međutim, nije jasno hoće li jačanju prekoatlantskih veza u kojemu
se Bush oslanja na svog prijatelja Berlusconija pridonijeti novo
upozorenje upravljeno Siriji i Iranu, koji prema riječima
Washingtona trebaju "odgovarati" za "stalnu" i "nedopustivu"
potporu teroristima i priječe uspostavu mira na Bliskom istoku,
upozorava list.
La Repubblica/Rim - Berlusconi u ulozi američkog viteza
Bilo je previše za očekivati da će talijanski premijer Silvio
Berlusconi tijekom posjeta američkom predsjedniku Georgeu Bushu
pronaći priliku za kritiku i govoriti u ime cijele Europe, piše
rimska La Repubblica.
Na vrlo kratkoj konferenciji za novinstvo premijer Berlusconi
pokazao je da i dalje želi nastupati više kao glasnogovornik Bijele
Kuće u Europi nego kao glasnogovornik Europe u Bijeloj Kući, piše
list, navodeći da je predsjednik Vijeća Europe znao reći samo "Ne,
ne, posve se slažem s onim što je predsjednik upravo rekao", dok je
Bush odgovarao na sva pitanja. Berlusconi nije imao ništa za dodati
ni najvažnijim Bushovim izjavama - silovitim napadima na Iran,
Siriju i Sjevernu Koreju. Talijanski predsjedatelj Vijeća Europe
samo se smješkao i šutio i dok je Bush tumačio kako su njih dvojica
raspravljali o proširenju koalicije u Iraku, ističe La Repubblica.
Izjavio je tek da se vraća u Italiju i Europu s porukom da "moramo
oživjeti vitalnu snagu kohezije i jedinstva i njegovati
različitost kultura". "Nije, dakle, prenosio poruku Bushu u ime
Europljana već nama donosi Bushovu poruku - čak i uz rizik da
ispadne poštar imperija", zaključuje list.
SZ/Muenchen - Kelly se osjećao zloupotrijebljenim
Oni koji tvrde da je politika prljav posao pronaći će potvrdu za
svoju ocjenu i u slučaju britanskog znanstvenika Davida Kellyja
koji je vjerojatno počinio samoubojstvo, tvrdi Sueddeutsche
Zeitung.
Kelly je na svojim leđima nosio teret pretežak za jednog čovjeka -
njegove informacije, "bile one frizirane ili ne", bile su razlog za
rat, podsjeća list.
Vanjsku politiku napala je pošast zlouporabe činjenica, koja
znanstveniku ne daje dovoljno vremena za pomnu potragu za istinom,
utvrđuje SZ. Kelly je bio iskren, a tu njegovu iskrenost
zlouporabili su i BBC i britanski ministar obrane kako bi dalje
slijedili svoje ciljeve, tumači muenchenski list.
Oni koji daju ton vanjskoj politici sjede uz Blaira i Busha i
"ideološki misioniraju globus". "Čovjek poput Davida Kellyja nije
mogao držati korak s njima pomoću svojih argumenata", zaključuje
SZ.
The Independent/London - NATO se suočava s prijetnjom nove podjele
NATO se suočava s novom podjelom nakon što je Washington zaprijetio
povlačenjem svojih vojnih zrakoplova s Islanda, piše The
Independent.
U okviru preustroja američkih vojnih snaga u Europi nakon
terorističkih napada 11. rujna 2001. Washington preispituje svoje
strateške prioritete i više nije spreman održavati svoje letjelice
u bazi na Islandu, ističe britanski list.
Ta je pak odluka zatekla islandsku vladu u nepovoljnom trenutku -
uoči parlamentarnih izbora na kojima je premijer na odlasku David
Oddsson dobio novi mandat ali je njegova većinska potpora u
parlamentu osjetno smanjena. Tako je Oddsson nagovijestio da će SAD
morati dokončati svoju vojnu nazočnost na Islandu ako zaista povuče
svoje zrakoplove.
Iako dužnosnici priznaju da nema puno razloga za stacioniranje
vojnih mlaznjaka na Islandu, diplomati upozoravaju da će ta odluka
imati važne političke implikacije te da bi mogla naškoditi odnosima
Washingtona sa zemljom koja je dosad bila odani pristaša SAD-am,
prenosi list.
Washington je posebno zainteresiran za smanjivanje američke vojne
nazočnosti u Njemačkoj, razmatrajući stacioniranje manjih i
fleksibilnijih vojnih postrojbi u istočnoeuropskim državama koje
su se u međuvremenu pridružile NATO-u, podsjeća The Independent.
Le Monde/Pariz - Doktrina o ratu bez žrtava trebala je umiriti
američku javnost
Unatoč primjeni najsuvremenije tehnike, irački je sukob pokazao da
presudnu ulogu na bojištu imaju vojnici, utvrđuje u "Le Mondeu"
Jacques Isnard.
Posredovanje američkih postrojba izvan zemlje dovodi u pitanje
doktrinu o "ratu bez ljudskih žrtava" koja je dosad bila dogma
tamošnjih vojnih dužnosnika, a podrazumijeva izniman oprez glavnih
stožera u raspoređivanju vojnika na terenu i strah od gubitka
ljudi, podsjeća list.
Ta doktrina američkih stožera koju su gdjekad preuzimali i njihovi
francuski kolege, zapravo je slogan koji ponajprije treba umiriti
javnost, zabrinutu zbog patnji koje donosi svaki rat, prenosi
Isnard tumačenje Pascale Combelles Siegel, savjetnice u Pentagonu,
NATO-u i u francuskom ministarstvu obrane.
Međutim, ako se pogibli od produljenja sukoba i porasta broja
žrtava doda činjenica da SAD mora poslati pojačanje ili ga
zatražiti od svojih saveznika, smanjuje se mogućnost ispravnog
shvaćanja operacije, zaključuje list.
(Hina) gple
(Hina) gple