ZAGREB, 16. srpnja (Hina) -ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić sazvao je za danas 34. izvanrednu sjednicu, na kojoj će Sabor, do subote, 19. srpnja, raspraviti 15 zakonskih prijedloga. Izvanredna sjednica sazvana je
jer Sabor nije uspio odraditi zakonske tekstove koji su bili predviđeni za raspravu prije ljetne stanke. Na predloženom dnevnom redu nisu samo prijedlozi iz paketa europskih zakona, kako je ranije najavljivano, nego i, primjerice, prijedlog izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, te prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za djecu. ZAGREB - Prijedlog zakona o gradnji, koji bi trebao znatno pojednostaviti postupak gradnje, posljednja je tema koju je sinoć, na samom završetku redovne radne sezone raspravio Hrvatski sabor. Zastupnici su odbacili Vladin prijedlog da se taj zakon donese po hitnom postupku, pa su ga raspravili u prvom čitanju. Oporbeni su zastupnici bili vrlo kritični prema ponuđenim rješenjima, tvrdeći da predloženi zakon neće pojednostaviti, nego zakomplicirati gradnju. Posebno ih smeta odredba po kojoj bi se kod projekata i gradnje obiteljskih kuća morali poštivati zahtjevi kakvi se traže za stambene zgrade. Najlošijom drže ideju da se obveza obavješćivanja susjeda o gradnji zamjeni obvezom javnog
ZAGREB, 16. srpnja (Hina) -
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić sazvao je za
danas 34. izvanrednu sjednicu, na kojoj će Sabor, do subote, 19.
srpnja, raspraviti 15 zakonskih prijedloga. Izvanredna sjednica
sazvana je jer Sabor nije uspio odraditi zakonske tekstove koji su
bili predviđeni za raspravu prije ljetne stanke. Na predloženom
dnevnom redu nisu samo prijedlozi iz paketa europskih zakona, kako
je ranije najavljivano, nego i, primjerice, prijedlog izmjena
Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, te prijedlog odluke o
imenovanju pravobraniteljice za djecu.
ZAGREB - Prijedlog zakona o gradnji, koji bi trebao znatno
pojednostaviti postupak gradnje, posljednja je tema koju je sinoć,
na samom završetku redovne radne sezone raspravio Hrvatski sabor.
Zastupnici su odbacili Vladin prijedlog da se taj zakon donese po
hitnom postupku, pa su ga raspravili u prvom čitanju.
Oporbeni su zastupnici bili vrlo kritični prema ponuđenim
rješenjima, tvrdeći da predloženi zakon neće pojednostaviti, nego
zakomplicirati gradnju. Posebno ih smeta odredba po kojoj bi se kod
projekata i gradnje obiteljskih kuća morali poštivati zahtjevi
kakvi se traže za stambene zgrade. Najlošijom drže ideju da se
obveza obavješćivanja susjeda o gradnji zamjeni obvezom javnog
poziva strankama koji bi se morao objaviti u dnevnom tisku.
ZAGREB - Hrvatski je sabor sinoć prihvatio Zakon o sprječavanju
nereda na športskim natjecanjima, kojim se propisuju sankcije za
izgrednike, ali i organizatore športskih natjecanja. Novčanom
kaznom od dvije do 100 tisuća kuna kaznit će se organizator
športskog natjecanja, za niz propusta u organizaciji. Navijače
koji počine izgrede moći će se kazniti novčanom kaznom od 500 do
10.000 kuna ili zatvorskom od tri do 30 dana zatvora. Izgrednicima
će se, u slučaju težih izgreda, moći zabraniti pristup
natjecanjima, u trajanju od jedne do pet godina.
OSIJEK/ĐAKOVO - Koordinacija seljačkih udruga nezadovoljnih
ovogodišnjom otkupnom cijenom pšenice u podne organizira dvosatne
javne prosvjede djelomičnom blokadom prometnica u pet slavonskih
županija. Seljaci će, kako je najavljeno, blokirati po jedan
prometni trak na nekoliko cesta u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-
baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-
slavonskoj županiji. U prosvjedima neće sudjelovati Hrvatski
seljački savez, koji smatra da su problemi otkupa pšenice, kao i
najavljeni prosvjedi političke, a ne gospodarske naravi.
ZAGREB - Socijalni partneri dogovorili su se na jučerašnjoj
sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) da će do kraja
kolovoza izraditi propise o radu nedjeljom, blagdanom i neradnim
danima. Za izradbu propisa trebala bi poslužiti i sindikalna
analiza kako su europske zemlje uredile rad nedjeljom i blagdanom,
rekao je nakon sjednice predsjednik GSV-a i Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske Davor Jurić.
ZAGREB - Maloprodajne cijene motornih benzina na Ininim benzinskim
crpkama od danas su više za prosječno 3,4 posto, dok se cijene
dizela nisu mijenjale, priopćeno je iz Ine. Najviše je u postotku,
za 3,6 posto, poskupio Eurosuper 95 koji od danas košta 6,27 kuna
(do sada 6,05 kuna), dok je za 3,5 posto poskupio Eurosuper plus 98 i
litra košta 6,47 kuna (do sada 6,25 kuna). Cijena Supera 98 od danas
je 6,87 kuna po litri, što je 3,1 posto više od dosadašnjih 6,66
kuna. Cijene dizelskih goriva i lož ulja nisu se mijenjala.
RIJEKA - U brodogradilištu "3. maj" talijanskom će naručitelju
tvrtki CA.Li.SA SpA biti danas isporučen tanker za prijevoz naftnih
prerađevina i kemikalija "Iblea" nosivosti 34.540 t. "Iblea" je
drugi od dva identična broda izgrađena za istog naručitelja.
Dugačak je 175,85 m, širok 29,8 m, ima dvostruki trup, a pokreće ga
glavni pogonski stroj koji je izgrađen u tom brodogradilištu. Nakon
isporuke tog broda u knjizi narudžbi "3. maja" ostat će još 7
narudžbi za njemačke i grčke naručitelje.
ZAGREB - Aktiva hrvatskog bankarskog sektora krajem prošle godine
iznosila je nešto više od 174 milijarde kuna, od čega se 90,1 posto
odnosi na aktivu banaka u stranom vlasništvu, 5,9 posto u privatnom
te 4 posto na aktivu banaka u državnom vlasništvu. Po broju banaka
situacija se razlikuje jer je od 46 banaka njih 23 u stranom
vlasništvu, 21 u privatnom, a samo dvije u državnom vlasništvu,
podaci su iz posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke-
Hrvatska&Svijet". Vidljivo je da hrvatske banke čiji su vlasnici
pretežito stranci dominiraju tržištem - kontroliraju 85,1 posto
temeljnog kapitala, 86,5 posto jamstvenog kapitala, zapošljavaju
86,5 posto ukupno zaposlenih u bankarstvu, sudjeluju s 90,3 posto u
kreditiranju te ostvaruju 90,9 posto štednje.
ZAGREB - U Hrvatskoj je prošle godine skupljeno više od 1,9 milijuna
tona otpada, od čega je otpad iz malog poduzetništva, obrta i usluga
činio 48 posto ili 938,2 tisuće tona, otpad iz kućanstva 51,9 posto
ili više od milijun tona, dok je uvezenog otpada bilo nešto više od
tisuću tona, objavio je Državni zavod za statistiku. Zanimljivi su
podaci o načinu zbrinjavanja otpada. Tako je na recikliranje lani
isporučeno samo sedam posto otpada, a na spaljivanje bez
iskorištavanje energije svega jedan posto. Istodobno na
odlagališta otpada isporučeno je 74 posto ukupnog otpada, na
zbrinjavanje u inozemstvo 18 posto, dok je tek 163 tona otpada
spaljeno uz iskorištavanje energije.
(Hina) dd dd
(Hina) dd dd