FR-E-FRANCUSKA-EU-Politika FRANCUSKA: USPJEŠAN RAD KONVENCIJE O BUDUĆNOSTI EUROPE Piše: Frano CetinićPARIZ, 13. srpnja (Hina) - U Francuskoj se netom okončani rad Konvencije o budućnosti Europske unije ocjenjuje vrlo uspješnim, brojne
su pohvale na račun predsjedavajućeg, Valeryja Giscarda d'Estainga, a ne krije se ni zadovoljstvo što je u posljednjem trenutku usvojen francuski zahtjev da kulturna dobra ne podliježu proceduri odlučivanja načelom kvalificirane većine.
Piše: Frano Cetinić
PARIZ, 13. srpnja (Hina) - U Francuskoj se netom okončani rad
Konvencije o budućnosti Europske unije ocjenjuje vrlo uspješnim,
brojne su pohvale na račun predsjedavajućeg, Valeryja Giscarda
d'Estainga, a ne krije se ni zadovoljstvo što je u posljednjem
trenutku usvojen francuski zahtjev da kulturna dobra ne podliježu
proceduri odlučivanja načelom kvalificirane većine. #L#
Nakon nepunih sedamnaest mjeseci rada u četvrtak je Europska
konvencija završila svoju zadaću slikom koja će ostati zapamćena:
bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing, pruža dva
lista zelene salate kineskoj kornjači - amajlija u obliku skulpture
- koja je tako konačno došla do cilja.
Idućeg petka će predsjednik Konvencije predati usuglašeni nacrt
europskoga Ustava talijanskom premijeru Siviju Belrusconiju,
predsjedavajućem Europske unije u ovom polugodištu.
Francuska je zadovoljna zbog usvajanja načela o "kulturnoj
iznimnosti" - po kojem kulturna dobra, audiovizualna proizvodnja,
obrazovanje, zdravstvo - ostaju područje u kojem se odlučuje
jednoglasno, ili zadržava pravo veta, jer ona tako želi zaštititi
svoju kulturnu proizvodnju - i "kulturnu raznolikost u svijetu" -
od američke hegemonije koju provodi trgovački liberalizam.
Najvećeg protivnika izuzimanju kulturnih dobara iz okvira koje
nameće Svjetska trgovinska organizacija francusko izaslanstvo je
našlo u Francuzu Pascalu Lamyju - europovjereniku za vanjsku
trgovinu: bilo je potrebno čak i pismo francuskog ministra kulture
Jean-Jacquesa Aillagona prvom čovjeku francuskih socijalista
Francoisu Hollandu da podsjeti "svoga prijatelja" kako su načelo
kulturne iznimnosti branili socijalisti dok su bili na vlasti.
Velika Britanija je već prije dobila prava veta u stvarima vanjske
politike i u poreznoj politici, dok je Njemačka pak zadnjeg dana,
kao i Francuska za svoju kulturnu iznimnost, dobila ono što bismo
mogli nazvati "imigrantska iznimnost" - pravo svake zemlje da sama
presuđuje o broju useljenika koje želi primiti na svom teritoriju.
Od vrlo malog broja novina unijetih u projekt koji je koncem prošlog
mjeseca bio predstavljen Europskom vijeću u Solunu treba spomenuti
u aneksu dodanu deklaraciju u osnutku, pri budućem europskom
ministarstvu inozemnih poslova, "europske službe za vanjsku
akciju", koju će činiti predstavnici Europske unije u 128 zemalja.
Također i novi članak u kojem se poboljšava rad ekonomske vlasti u
zoni eura dopuštajući vladama dvanaest zemalja članica
koordinaciju njihovih ekonomskih i budžetskih politika.
Zauzvrat, odlučivanje kvalificiranom većinom nije prošireno ni na
jednu značajniju oblast zajedničke politike.
"Ujedinjena u raznolikosti" - takvo će biti novo geslo Europske
unije ako bude prihvaćen posljednji prijedlog Europske konvencije,
dok su svi drugi simboli: zastava - dvanaest zlatnih zvjezdica na
plavoj pozadini, himna - "Oda radosti" iz Beethowenove Devete
simfonije, te Dan Europe - 9. svibnja - ostali isti.
Nacrt Europskog ustava čeka sada nova faza: od sredine listopada o
njemu će se izjašnjavati Međuvladina konferencija, ali i šefovi
država ili vlada na Europskom vijeću, jedina dva tijela ovlaštena
za usvajanja konačne verzije Europskoga ustava, do čega bi trebalo
doći kako se očekuje, prije europskih izbora u lipnju iduće
godine.
Nakon što ga potpišu šefovi država ili vlada Europske unije i deset
novih članica, taj Nacrt ustava čeka ratifikacija. Prođe li sve
dobro, odnosno ako ga ni jedna zemlja ne odbaci, na referendumu ili
tijekom parlamentarne procedure, novi Europski ustav stupit će na
snagu koncem 2005. ili početkom 2006. godine.
(Hina) fcet br
(Hina) fcet br