ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - "Baraćeve špilje" speleologa Tihomira Kovačevića Tihija, prva knjiga u kojoj je nakon gotovo četrdeset godina dana cjelovita slika jedne hrvatske špilje, izišla je u izdanju Turističke zajednice općine
Rakovica.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - "Baraćeve špilje" speleologa Tihomira
Kovačevića Tihija, prva knjiga u kojoj je nakon gotovo četrdeset
godina dana cjelovita slika jedne hrvatske špilje, izišla je u
izdanju Turističke zajednice općine Rakovica.#L#
Kovačević na 48 stranica i s pedesetak fotografija u boji opisuje
odvojene speleološke pojave: Donju, Gornju i Novu Baraćevu špilju.
Daje njihovu paleontološku i arheološku stranu te povijest njihova
istraživanja.
Životinjski svijet špilje opisuje biospeleolog Roman Ozimec.
"Biospeleološka istraživanja Baraćevih špilja pokazuju da se radi
o iznimno značajnim objektima u kojima je prisutna bogata fauna.
Ozimec napominje da je do sada samo dio te faune utvrđen i
taksonomski obrađen. U špilji ima endema tipičnih za područje
sjevernih Dinarida i Korduna, a neki se organizmi mogu
najvjerojatnije naći na području Rakovice, napisao je Ozimec.
U Baraćevim špiljama utemeljena je 1892. prva udruga u Hrvatskoj
koja se bavi organizirano speleologijom. "Odbor za uređenje
Baraćevih špilja", kako se nazivala, potaknuo je hrvatski geolog i
popularizator znanosti Mijo Kišpatić (1851.-1926.) s namjerom da
sačuva tamošnje paleontološko i arheološko nalazište.
Baraćeve špilje nalaze se šest kilometara istočno od Rakovice na
cesti Zagreb - Split. Njihovi ulazi su na nadmorskoj visini između
305 i 331 metar.
Godine 1965. akademik Mirko Malez (1924.-1990.), jedan od
najistaknutijih hrvatskih istraživača života praljudi i sisavaca
predglacijalnog doba, objavio je četverojezičnu monografiju
"Cerovačke pećine".
Cerovačke špilje, koje se nalaze u Lici četiri kilometra
jugoistočno od Gračaca, turistički su uređene špilje koje će
aktualnu sezonu provesti zatvorene zbog spora koncesionara i
državne institucije koja skrbi o Velebitu.
Početkom ove godine u Zagrebu je objavljena znanstveno-popularna
knjiga "Spila Nakovana" u kojoj arheolozi Stašo Forenbaher i
Timothy Kaiser opisuju senzacionalno otkriće ilirskog svetišta u
istoimenoj špilji na Pelješcu.
U Hrvatskoj je otkriveno najmanje osam tisuća speleoloških
objekata, po čemu je ona istaknuta zemlja u špiljskoj svjetskoj
baštini. Ukupna dužina Baraćevih špilja (Donja 565 metara, Gornja
520 metara i Nova 95 metara) nije osobito značajna, ali je njihov
povijesni, znanstveni i turistički značaj veliki, smatra
literatura.
Najduža špilja u Hrvatskoj je Sustav Đulin ponor - Medvedica u
Gorskom kotaru sa 16.396 metara, a u svijetu Sustav Mammoth Cave u
SAD (Kentacky) s više od 537 tisuća metara. Najdublja jama u
Hrvatskoj je Sustav Lukina jama - Trojama na Sjevernom Velebitu s
dubinom od 1.392 metara, što se zamalo spušta na razinu mora, te
predstavlja 13. jamu po dubini u svijetu. Najdublja svjetska jama
je Gouffre Mirolda u Francuskoj s 1733 metra dubine.
Hrvatska spada u dinarske zemlje s najbogatijom endemskom
podzemnom faunom u svijetu. Neke hrvatske špilje tzv. su vruća
mjesta biodiverziteta. Špilja Šipun u Cavtatu, po mišljenju
vodećeg hrvatskog ekologa akademika Milana Meštrova, pravo je
biološko čudo. U "šupljini" jedva većoj od sto metara opisano je 13
novih životinjskih vrsta koje su odreda endemi s uskim područjem
života.
(Hina) iluc vl
(Hina) iluc vl