HR-poslovni pregled POSLOVNI PREGLED broj 323 HINA - Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-686; Fax: 01-48-08-821; E-mail: Slavica.BocekŽhina.hrPOSLOVNI PREGLED broj 3235. - 11. srpnja 2003.SADRŽAJ:ODLUKE VLADE O V. LENCU,
IPK OSIJEK, KIM KARLOVAC, BRODOSPLITU 2RAČANOV KOMENTAR TOMČIĆEVE IZJAVE: I JA SAM NEZADOVOLJANPRIVATIZACIJOM 3TOMČIĆ "PROZVAO" LINIĆA KAO GLAVNOG KRIVCA ZA PROBLEME U PRIVATIZACIJI 3LINIĆ: "NA SASTANKU KREDITORA DOŠLO DO BITNOG ZAOKRETA" 3PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO GLAVNOG INSPEKTORA DRŽAVNOG INSPEKTORATA 4LINIĆ O "LENCU":POSTIGNU LI BANKE DOGOVOR, VLADA ĆE MORATI ODLUČITI O 2,5 MILIJUNA USD 4PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA CROATIA VINA 4LINIĆ: HSS I SDP SUGLASILI SE O NASTAVKU PROCESA PRIVATIZACIJE 4PREMIJER RAČAN OTVORIO PRVU VIRTUALNU SJEDNICU VLADE 5PREMIJER RAČAN O SASTANKU HSS-A I SDP-A, UKIDANJU TELEFONSKE PRETPLATE 5VLADA ĆE POMOĆI "VIKTORU LENCU" SA 2,5 MILIJUNA EURA 5
HINA - Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-686; Fax:
01-48-08-821; E-mail: Slavica.BocekŽhina.hr
POSLOVNI PREGLED broj 323
5. - 11. srpnja 2003.
SADRŽAJ:
ODLUKE VLADE O V. LENCU, IPK OSIJEK, KIM KARLOVAC, BRODOSPLITU 2
RAČANOV KOMENTAR TOMČIĆEVE IZJAVE: I JA SAM NEZADOVOLJAN
PRIVATIZACIJOM 3
TOMČIĆ "PROZVAO" LINIĆA KAO GLAVNOG KRIVCA ZA PROBLEME U
PRIVATIZACIJI 3
LINIĆ: "NA SASTANKU KREDITORA DOŠLO DO BITNOG ZAOKRETA" 3
PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO GLAVNOG INSPEKTORA DRŽAVNOG INSPEKTORATA
4
LINIĆ O "LENCU":POSTIGNU LI BANKE DOGOVOR, VLADA ĆE MORATI ODLUČITI
O 2,5 MILIJUNA USD 4
PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA CROATIA VINA 4
LINIĆ: HSS I SDP SUGLASILI SE O NASTAVKU PROCESA PRIVATIZACIJE 4
PREMIJER RAČAN OTVORIO PRVU VIRTUALNU SJEDNICU VLADE 5
PREMIJER RAČAN O SASTANKU HSS-A I SDP-A, UKIDANJU TELEFONSKE
PRETPLATE 5
VLADA ĆE POMOĆI "VIKTORU LENCU" SA 2,5 MILIJUNA EURA 5
SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA U HRVATSKOJ INDUSTRIJI 5
VRIJEDNOST IZVOZA U PRVIH PET MJESECI DVOSTRUKO MANJA OD UVOZA 6
HZZ: NEZAPOSLENOST U LIPNJU 3,4 POSTO MANJA NEGO U SVIBNJU 6
RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 6
U PRVOM TROMJESEČJU 236,5 MILIJUNA DOLARA INOZEMNIH ULAGANJA 6
CIJENE NA MALO U LIPNJU VEĆE ZA 0,1 POSTO, TROŠKOVI ŽIVOTA NIŽI ZA
0,1 POSTO 7
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U LIPNJU VEĆE 0,2
POSTO 7
AGENCIJA FITCH POBOLJŠALA PROCJENU HRVATSKOG REJTINGA 7
SASTANAK BANKARA KREDITORA BRODOGRADILIŠTA "VIKTOR LENAC" 8
UKLONJENA OBUSTAVA TRGOVANJA DIONICAMA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI
8
NASTAVLJEN SASTANAK BANAKA KREDITORA "VIKTORA LENCA" 8
BANKE KREDITORI "VIKTORA LENCA" POSTIGNULE PRELIMINARNI DOGOVOR 8
OBUSTAVA TRGOVANJEM DIONICA VIKTORA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI DO
ODLUKE VLADE 8
PREDSTAVNIK SVJETSKE BANKE SA ŽUPANOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 9
SVJETSKA BANKA DAJE KREDIT 156 MILIJUNA USD ZA RIJEČKA VRATA 9
OTVOREN POSLOVNI CENTAR GORENJA U ZAGREBU, ULOŽENO 12 MILIJUNA EURA
9
PREDSTAVLJEN MASTER PLAN RAZVOJA ISTARSKOG TURIZMA DO 2010. GODINE
9
VRHOVNIK: SVI RADNICI "LENCA" OSIM STOTINJAK IZ AKZ-A NA POSLU 9
HRVATSKI VISA KORISNICI POTROŠILI 7,8 MILIJARDI KUNA 9
HOK I MOMSP ZA PODUZETNIČKU A NE STAMBENU ZONU U SESVETAMA 10
GLOBTOUR OVOGA LJETA BILJEŽI VIŠE ZANIMANJA ZA ODMOR U HRVATSKOJ
10
NEGO U INOZEMSTVU
HUP I BRIEFING PREDSTAVILI PROJEKT "JEDNAKE ŠANSE ZA SVE" 10
ZAGREBAČKI UČENICI NA PRVOJ SVJETSKOJ IZLOŽBI MLADIH INOVATORA U
SEULU 10
AD PLASTIK ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD 3,36 KN PO DIONICI 10
PLIVA KUPILA FER-OV SOFTVER "FERWEB" 11
U HRVATSKOJ OVE GODINE 540 TONA PŠENICE 11
SIEMENS I HEP PROIZVODNJA POTPISALI UGOVOR O SURADNJI 11
HRVATSKI NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE BILJEŽE SVE BOLJU
POSJEĆENOST 11
DIONICE JADRANKE U JDD KOTACIJI VARAŽDINSKE BURZE 12
NA 79. JESENSKOM MEĐUNARODNOM ZV-U ZEMLJA PARTNER BUGARSKA 12
ZRAČNOJ LUCI ZAGREB URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001:2000 12
RADNICI "CROATIA BUSA" I U SRIJEDU PROSVJEDOVALI PRED GRADSKIM
POGLAVARSTVOM 12
ĐĐ HOLDING I ĐĐ MONTAŽA U KOTACIJI JDD VARAŽDINSKE BURZE 12
NOVI TARIFNI PAKETI HT-A U FIKSNOJ TELEFONIJI OD 1. KOLOVOZA 12
PROGLAŠENO 100 NAJBOLJIH HRVATSKIH INTERNET STRANICA 13
OTVOREN TRGOVAČKI CENTAR "EMMEZETA" 13
DIONICE ADRIATICA I PREHRANE U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE 13
OTVORENE DVIJE PONUDE ZA KUPNJU DIJELA INE: OD 420 I 505 MILIJUNA
DOLARA 14
JURČIĆ ZADOVOLJAN PONUDAMA ZA 25 POSTO DIONICA INE 14
VRHOVNIK SE NE ŽELI OČITOVATI O RAZRJEŠENJU 14
PREDSTAVLJENA REVIJA "CROATIAN AGRIKULTURE, FOOD AND FOOD
PROCESSING INDUSTRY" 14
HRVATSKE REVIZORSKE TVRTKE OSNOVALE HRVATSKI KONZORCIJ REVIZORA
14
"POTROŠAČ" ZADOVOLJAN UKIDANJEM TELEFONSKE PRETPLATE; HT TVRDI DA
HRVATSKA TIME POSTAJE IZUZETAK U EUROPI 15
SINDIKATI UPUTILI PISMO ZASTUPNICIMA, BEZ ZAJEDNIČKOG PROSVJEDA
PROTIV
ZOR-A 15
SINDIKATI CARINE I POREZNE UPRAVE POTPISALI DEKLARACIJU O SURADNJI
15
NOVI SINDIKAT: RADNICI "CROATIA BUSA" NE BI TREBALI IZGUBITI POSAO
USPRKOS STEČAJU 15
SAVJET HNB-A: TEČAJ I DALJE STABILAN 16
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
ODLUKE VLADE O V. LENCU, IPK OSIJEK, KIM KARLOVAC, BRODOSPLITU
Hrvatska Vlada na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici informirana o
tijeku pregovora kreditora o
financijskom restrukturiranju Brodogradilišta Viktor Lenac d.d.,
Rijeka. Postignut je dogovor da se situacija u brodogradilištu
riješi na način da vjerovnici svoja potraživanja pretvore u
vlasničke udjele, odnosno obveze po kreditima reprogramiraju na
dugi rok uz podršku s novim kreditima. Investitori će osigurati
dodatnih 28,7
milijuna EUR, od čega će Vlada osigurati iznos od 2,5 milijuna EUR
(na ime obveze Nove banke i Privredne banke Zagreb). Ta će sredstva
Vlada osigurati iz kredita banaka uz državno jamstvo, stoji u
priopćenju sa zatvorene sjednice.
Vlada je usvojila i prijedlog financijske konsolidacije i
privatizacije društva IPK d.d. Osijek. te donijela Odluku o davanju
suglasnosti za zaduženje Hrvatskom fondu za privatizaciju, u
iznosu od 102, 5 milijuna kuna za otkup dionica dioničkog društva
IPK Osijek iz portfelja Slavonske banke d.d. Osijek (Slavonska
banka) i Slavoning d.o.o. Osijek. Vlada je informirana o tijeku
privatizacije PIK-a Vrbovec d.d., Vrbovec.
Također je donijela odluku o davanju suglasnosti za zaduženje
Hrvatskom fondu za privatizaciju za otkup tražbina Slavonske banke
prema IPK Ratarstvo stočarstvo, IPK Tvornica šećera i IPK Croatia i
to u iznosu od 58.9 milijuna kuna za otkup tražbine koju s danom 31.
svibnja, u istom iznosu, ima Slavonska banka prema IPK Tvornici
šećera, zatim u iznosu od 78.8 milijuna kuna za otkup tražbine koju
s danom 31. svibnja, u istom iznosu, ima Slavonska banka prema IPK
Ratarstvo stočarstvo i u iznosu od 18 milijuna kuna za otkup
tražbine koju s danom 31. svibnja, u istom iznosu, ima Slavonska
banka prema IPK Croatia.
Slavonska će banka, ukoliko se s nekom drugom bankom ne sklopi
povoljniji ugovor, kreditirati Hrvatski fond za privatizaciju pod
uvjetima pod kojima je sklopila ugovor o reprogramu, odnosno tri
godine počeka, sedam godina otplate uz kamatu od osam posto. Vlada
je prihvatila model privatizacije društava kćeri prema kojem će
dioničari IPK Osijek svoje dionice zamijeniti za dionice društava
kćeri iz IPK sustava radi omogućavanja njihove privatizacije od
strane Vlade i Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Vlada je prihvatila Prijedlog mjera financijske konsolidacije i
privatizacije društva KIM Mljekara Karlovac d.d., Karlovac te
donijela Odluku o davanju suglasnosti za zaduženje Hrvatskom fondu
za privatizaciju za otkup tražbina Karlovačke i Nove banke prema
društvu KIM Mljekara d.d. Karlovac. Suglasnost se daje za zaduženje
kod poslovnih banaka do iznosa od pet milijuna kuna za otkup
tražbine Karlovačke banke u iznosu od 17 milijuna kuna te do iznosa
od tri milijuna kuna za otkup tražbine Nove banke u iznosu od 21,7
milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva s ukupnim
potraživanjem u iznosu od 10.6 milijuna kuna sa stanjem od 31.
prosinca 2001. sudjeluje u Planu financijske konsolidacije KIM-a,
na način da se
2,6 milijuna kuna pretvori u vlasnički ulog, a sa osam milijuna kuna
pokrije gubitak KIM-a.
Hrvatski fond za privatizaciju s ukupnim potraživanjem od 97
milijuna kuna sudjeluje također u Planu konsolidacije na način da
se 24 milijuna kuna pretvori u vlasnički udjel, a sa ostatkom
pokrije gubitak KIM-a. Na isti način u Planu konsolidacije
sudjeluje i Ministarstvo financija s ukupnim potraživanjem u
iznosu od 8,8 milijuna kuna. Iznos od oko dva milijuna kuna
pretvorit će se u vlasnički udjel, a ostatkom će se pokriti gubitak
KIM-a. Hrvatski fond za privatizaciju zadužen je da u roku od sedam
dana, na temelju pozivnog natječaja, obavi razgovore s
potencijalnim partnerima zainteresiranim za privatizaciju KIM-a,
a Ministarstvo gospodarstva da, u roku od 15 dana, u suradnji s
Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i Hrvatskim fondom za
privatizaciju, predloži Vladi prijedlog akta kojim će se utvrditi
uvjeti prodaje
KIM-a Karlovac.
Vlada je donijela Odluku i o davanju državnog jamstva Hrvatskoj
banci za obnovu i razvitak, i/ili nekoj drugoj domaćoj banci za
financijsko praćenje novogradnje u Brodosplit Brodogradilištu
d.o.o., Split.
Donesena je i Odluka o objavi javnog prikupljanja ponuda za dodjelu
koncesije za gospodarsko korištenje luke posebne namjene -
Brodogradilišta Šibenik. Koncesija se dodjeljuje na razdoblje od
32 godine.
RAČANOV KOMENTAR TOMČIĆEVE IZJAVE: I JA SAM NEZADOVOLJAN
PRIVATIZACIJOM
Komentirajući izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića
da je potpredsjednik Vlade Slavko Linić "stvorio problem od
privatizacije" premijer Ivica Račan izjavio je da ne sudjeluje u
svađama, ali je i sam nezadovoljan procesom privatizacije. Račan je
tijekom posjeta Đakovu rekao novinarima kako je osobno
nezadovoljan s procesom privatizacije, da je ima premalo, a i ona
koja se odvija izgleda ne može bez ekscesa. "Možda doista ministar
gospodarstva ima pravo kada inzistira da ocijenimo treba li bilo
što od privatizacije pokušavati do izbora ili ne, jer se očito svaki
korak u privatizaciji odigrava u nešto
pojačanim političkim tenzijama", rekao je Račan dodavši kako ne
može prihvatiti da je za takvo stanje odgovoran samo neki
pojedinac. Zamoljen da komentira Tomčićevu izjavu o traženju
političke odgovornosti onih koji su brodogradilište "Viktor Lenac"
financirali velikim svotama, ako ta tvrtka ode u stečaj, Račan je
kazao kako je on prvi prije nekoliko tjedana najavio stečaj toga
poduzeća jer "Vlada više ne može podmetati leđa, već to moraju
učiniti vlasnici i suvlasnici"."Ako oni to ne žele stečaj će biti
neminovan, Vlada neće više moći spašavati 'Viktor Lenac' ako svoj
obol ne daju i vlasnici", istaknuo je Račan.
Na novinarski upit zašto je Vlada dozvolila igre oko cijene
pšenice, Račan je negirao da je Vlada to dozvolila istaknuvši kako
se uz već poznate probleme oko pšenice ove godina pojavio i problem
katastrofalne suše.
TOMČIĆ "PROZVAO" LINIĆA KAO GLAVNOG KRIVCA ZA PROBLEME U
PRIVATIZACIJI
Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a, Zlatko Tomčić, izjavio je u
nedjelju kako je potpredsjednika Vlade
Slavko Linić glavni krivac za probleme s privatizacijom u
Hrvatskoj. "Sada je evidentno da je od 'Sunčanog Hvara' pa do
Kutjeva probleme u privatizaciji stvarao Slavko Linić.
LINIĆ: "NA SASTANKU KREDITORA DOŠLO DO BITNOG ZAOKRETA"
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je u ponedjeljak navečer
da je, po njegovim informacijama,
na sastanku kreditora - poslovnih banaka i dioničara
brodogradilišta Viktor Lenac "došlo do bitnog zaokreta, jer je
Raiffeisen banka (RBA) spremna na reprogram kredita i novi ulaz".
Linić je to izjavio nakon sastanka predsjedništva SDP-a. Ustvrdio
je da je na sastanku kreditora i dioničara Viktora Lenca (RBA, PBZ,
HVB i Nova banka) došlo do promjena jer je RBA promijenila pristup.
"To je razlog da se razgovori o Lencu nastave i u utorak", rekao je
Linić, dodavši da neće biti na tom sastanku, jer je to pitanje o
kojemu će raspravljati kreditori i dioničari.
Linić je kazao da je za Vladu pozitivno što je došlo do promjene
stava RBA. Ocijenio je da su tako stvorene velike pretpostavke za
dogovor kreditora i dioničara.
Predsjednik SDP-a i premijer Ivica Račan rekao je pak da nije
siguran u ishod, odnosno, što će odlučiti vlasnici, ali smatra da je
dobro što su Vladu shvatili ozbiljno. "Ne mogu reći da je dobro ono
što su učinili. Obvezali su se da će financirati Lenac, ako Vlada
podmetne leđa. Vlada je podmetnula leđa, a oni nisu izvršili svoj
dio obveze", rekao je Račan. Premijer smatra da je nedopustivo da
vlasnici sada traže od Vlade da još nešto dodatno napravi, a nisu
izvršili svoje obveze. "Zbog toga smo morali reći ne. Ide se u
stečaj, Vlada se ne može musti", rekao je Račan dodavši da se u ovom
slučaju išlo pogrešnim pritiskom na Vladu.
PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO GLAVNOG INSPEKTORA DRŽAVNOG
INSPEKTORATA
Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak glavnog
inspektora Državnog inspektorata Branka
Jordanića, priopćio je Ured Predsjednika. Jordanić je izvijestio
predsjednika Mesića o radu i funkcijama, te
o smjerovima razvitka organizacije Državnog inspektorata, kao
značajnog segmenta javne uprave Republike Hrvatske. Predsjednik
Mesić je podržao jačanje inspektorata u sklopu tranformacije
cjelokupne javne uprave, u procesu pripreme Republike Hrvatske za
članstvo u Europskoj uniji, te prihvaćanja cjelovitih europskih
standarda.
LINIĆ O "LENCU":POSTIGNU LI BANKE DOGOVOR, VLADA ĆE MORATI ODLUČITI
O 2,5 MILIJUNA USD
Postignu li banke kreditori i dioničari "Viktora Lenca" dogovor o
financijskoj konsolidaciji tog brodogradilišta, ostaje sporno još
2,5 milijuna dolara o kojima će morati odlučivati hrvatska Vlada,
izjavio je u utorak potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
"Pred Vladom je nova dilema - je li moguće osigurati tih dodatnih
2,5 milijuna dolara i završiti priču o Lencu i potpisati pismo
namjere o financijskoj konsolidaciji. Situacija u Lencu je nešto
bolja, ali još uvijek ne do kraja dogovorena", izjavio je Linić u
Hrvatskom saboru. Linić ističe da u ovim političkim trenutcima,
kada se Vladu optužuje da je ušla u drugu fazu investicijskog
ciklusa Lenca, neće biti jednostavno donijeti odluku. Ali
evidentno je da, ako se postigne dogovor da u Lenac uđe 28 milijuna
dolara, ostaje rizičnih 2,5 milijuna dolara, što će Vlada morati
razmotriti, kazao je.
Neslužbeno se doznaje da bi Vlada konačnu odluku trebala donijeti
na sjednici u četvrtak. Vlada će tada morati odlučiti da li uz 17
milijuna dolara već datih jamstava HBOR-u za financiranje druge
faze razvoja Viktora Lenca dati i tih dodatnih 2,5 milijuna dolara,
ili će u protivnom Lenac ići u stečaj.
U ovom trenutku dogovori pokazuju da će kreditori biti u mogućnosti
naći rješenja oko dodatnih sredstava, osim za ukupno 2,5 milijuna
dolara o kojima će morati odlučivati Vlada. Naime, Nova banka može
prolongirati svoje kratkoročne kredite u dugoročne, ali ne može
osigurati dodatnih 1,8 milijuna dolara, dok bi PBZ umjesto 2,4
milijuna mogao osigurati 1,7 milijuna dolara (ne može osigurati 700
tisuća dolara), objasnio je. Linić je iznio da financijska
konsolidacija podrazumijeva da bi kreditori - RBA, HVB, IFC, DEG,
PBZ i Nova banka u vlasničke udjele trebali pretvoriti 23,7
milijuna dolara kredita koje su dali, da bi
se 19,2 milijuna dolara dosadašnjih kratkoročnih i novih kredita
dalo pod posebnim uvjetima (na 15 godina uz 9 godina počeka), a
potrebno je i ulaganje u nove uloge od 6,2 milijuna dolara. "To su
iznosi koji se trenutno dogovaraju", kazao je Linić.
PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA CROATIA VINA
Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan razgovarao je u utorak s
predstavnicima udruženja Croatia vino o
stanju u hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu, koji su zatražili od
Vlade pomoć pri rješavanju problema, među kojima je najveći
nedostatak zemljišta za sadnju vinograda.
Predsjednik Croatia vina, predsjednik Uprave Kutjevačkih podruma,
Đuro Šimić, u razgovoru s premijerom Račanom i ministrom
poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem istaknuo je
izuzetnu kvalitetu hrvatskih vina koja imaju dobre rezultate na
međunarodnim natjecanjima, kao i veliku mogućnost plasmana na
strana tržišta. Također je izraženo zadovoljstvo novim Zakonom o
vinu koji je snažan poticaj ovoj djelatnosti. Hrvatska Vlada, kazao
je premijer Račan, prepoznaje razvojne potencijale
vinogradarstava i vinarstva u Hrvatskoj koje treba potpuno
iskoristiti. Također je naglasio mogućnost prosperiteta
vinogradarstva i vinarstva u suradnji s turizmom, po uzoru na
zemlje zapadne Europe. Vlada će podržati svaki dobar prijedlog koji
će jačati ovu djelatnost, rekao je premijer.
LINIĆ: HSS I SDP SUGLASILI SE O NASTAVKU PROCESA PRIVATIZACIJE
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je u četvrtak da su se na
sastanku održanom dan ranije izaslanstva HSS-a i SDP-a suglasila o
nastavku procesa privatizacije. Linić nije želio iznositi detalje
sa sastanka koji je održan iza zatvorenih vrata, rekavši da je bio
više prijateljski. Neslužbeno se doznaje da su koalicijski
partneri razgovarali i o listi ministra gospodarstva Ljube Jurčića
koji je zatražio da se koalicijski partneri izjasne o tijeku
privatizacije 15-ak poduzeća.
PREMIJER RAČAN OTVORIO PRVU VIRTUALNU SJEDNICU VLADE
Premijer Ivica Račan otvorio je u četvratk prvu virtualnu sjednicu
Hrvatske Vlade koja se putem proširenog
extra net sustava paralelno održava u zagrebačkom hotelu Sheraton i
u Banskim dvorima. "Ova sjednica ima povijesno značenje jer se po
prvi put održava na dvije lokacije i među prvima je, ako ne i prva u
svijetu, koja se na ovakav način prenosi u javnost", rekao je
premijer. Sjednica Vlade prenosi se putem DSL tehnologije i bit će
je moguće pratiti na vladinim web stranicama (www.vlada.hr).
PREMIJER RAČAN O SASTANKU HSS-A I SDP-A, UKIDANJU TELEFONSKE
PRETPLATE
Komentirajući sastanak s predsjednikom HSS-a Zlatkom Tomčićem
održan u srijedu, premijer Ivica Račan
novinarima je izjavio da je to bio radni razgovor više ljudi, a ne
samo između njega i Tomčića. Bio je to radni i ležerni razgovor, ne
baš operativan i nadam se da će se dobre posljedice toga razgovora
vidjeti idućih dana i tjedana, rekao je Račan. Na novinarski upit
jesu li zaključci Vlade o HT-u u skladu s odlukom Ustavnog suda o
ukidanju telefonske pretplate, Račan je rekao da apsolutno jesu.
Vlada je naime prihvatila odluke Hrvatskog telekoma po kojima će
korisnici fiksne telefonije od 1. kolovoza
moći odabrati jedan od dva nova korisnička paketa po kojima će,
obrazlažu u HT-u, telefoniranje biti jeftinije, a dijelom i
besplatno.
VLADA ĆE POMOĆI "VIKTORU LENCU" SA 2,5 MILIJUNA EURA
Hrvatska Vlada odlučila je osigurati 2,5 milijuna eura za
rješavanje problema brodogradilišta "Viktor Lenac", izvijestio je
novinare potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Vlada je prihvatila i
ostale točke dogovora dioničara i kreditora Brodogradilišta
"Viktor Lenac" - da Uprava ima pet članova, da na svakom
financijskom dokumentu moraju biti dva potpisa članova Uprave, te
se pojačava uloga države u nadzoru tog brodogradilišta, pa bi jedan
član Nadzornog odbora bio iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj
(HBOR) koja je značajan kreditor "Lenca". Sadašnji predsjednik
Uprave Lenca Damir Vrhovnik, prema tijeku rasprave između
kreditora, ne bi trebao biti novi predsjednik Uprave Lenca, kazao
je Linić.
"Vjerojatno (Vrhovnik) neće biti predsjednik Uprave, a da li će
biti član odlučivat će Nadzorni odbor. U tom dijelu to ne bih mogao
komentirati", rekao je Linić. Vladinih će 2,5 milijuna eura
uslijediti kad vidimo da su nadležna tijela dioničara i kreditora
potvrdili svoje plasmane, kazao je Linić.
Kako će se osigurati tih 2,5 milijuna eura Linić nije mogao točno
reći, napominjući da će se vidjeti da li će to biti putem kredita
HBOR-a ili neke poslovne banke sa Vladinim jamstvom.
Potpredsjednik Vlade istaknuo je da se očekuje da potpisani dogovor
kreditora i dioničara Lenca u idućih 60 dana potvrde nadležna
tijela kreditora i dioničara. "U ovom trenutku insistiramo na
kratkim rokovima za potpisivanje ovih dokumenata da ne bi opet bilo
iznenađenja", kazao je Linić.
Po njegovim riječima, tijekom rasprave o Lencu na zatvorenoj
Vladinoj sjednici jasno je istaknuto da je Vlada u siječnju ove
godine odlukom o 16 milijuna eura kredita putem HBOR-a odgovorila
na inicijativu IFC-a (institucije Svjetske banke) za financiranje
druge faze investicijskog ciklusa Lenca. Nakon toga IFC nije uspio
okupiti i angažirati kreditore i vlasnike, pa je očito kako smo
imali previše povjerenja, rekao je Linić. Prema ovaj tjedan
postignutom dogovoru kreditora i dioničara Lenca oko 23,7 milijuna
eura dugoročnih kredita pretvorit će se u temeljni kapital, 19,1
milijun eura kratkoročnih i novih kredita u posebno povoljne
dugoročne kredite (na 15 godina uz 9 godina počeka), dok će se 6,7
milijuna eura uložiti u novi dionički kapital. Na taj se način
osigurava ukupno oko 28 milijuna eura svježeg novca za Lenac, za
dugove, plaće radnicima i završetak druge faze investicijskog
ciklusa u Lencu. Kako Nova banka i PBZ nisu mogle osigurati 2,5
milijuna eura to je na sebe preuzela Vlada. Linić je istaknuo da je
osiguranje plaća unutar idućih 60 dana u kojima se očekuje potvrda
dogovora od strane tijela banaka i dioničara stvar Uprave Viktora
Lenca. Na Upravi i novom Nadzornom odboru je da pokušaju u kratkom
roku s ostalim vjerovnicima postići dogovore i osigurati plaće.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA U HRVATSKOJ INDUSTRIJI
Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u svibnju je smanjen
za 0,3 posto u odnosu na prethodni
mjesec te 3,6 posto prema svibnju prošle godine, objavio je Državni
zavod za statistiku.
Istodobno je proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja
do svibnja ove godine veća za 9,7 posto u usporedbi s istim lanjskim
razdobljem.
Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u svibnju je porastao 0,7
posto u odnosu na travanj, a proizvodnost rada u toj je djelatnosti
povećana 7,3 posto. U prerađivačkoj industriji zabilježen je pad
broja zaposlenih za 0,4 posto, dok je proizvodnost rada povećana
deset posto. Manje zaposlenih evidentirano je i u opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom - za 0,5 posto. Proizvodnost
rada u toj je djelatnosti porasla 7,3 posto.
VRIJEDNOST IZVOZA U PRVIH PET MJESECI DVOSTRUKO MANJA OD UVOZA
Od početka ove godine do kraja svibnja Hrvatska je na inozemna
tržišta izvezla roba u vrijednosti od 16,7
milijardi kuna ili 2,4 milijarde američkih dolara, dok je
vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 37,7
milijardi kuna ili 5,4 milijarde dolara, pokazuju privremeni
podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza
izvozom iznosila je niskih 44,3 posto, dok je vanjskotrgovinski
deficit na kraju svibnja iznosio gotovo 21 milijardu kuna ili više
od 3,03 milijarde dolara.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih pet ovogodišnjih
mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 5,1 posto, a uvoz
za 13,9 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27 posto, a
uvoz za 37,8 posto. Razlog takvoj razlici treba potražiti u
čiinjenici da je tečaj američke valute prema kuni u tom razdoblju
smanjen za više od 17 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza u promatranim je mjesecima ostvarila
prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio 2,26
milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz prerađivačke
industrije povećan je za 25 posto, no istodobno je vrijednost uvoza
te grane povećana za 39,8 posto, na 4,8 milijardi USD.
Već uobičajeno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner
u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije,
na koje 'otpada' najveći dio hrvatskog izvoza - 1,34 milijarde USD,
kao i više od polovice uvoza ili 3,11 milijardi USD. Pojedinačno
među njima predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u
vrijednosti 605,7 milijuna USD (porast od 28,8 posto), a iz koje je
uvoz u Hrvatsku iznosio 931,8 milijuna USD (rast od 31,30 posto).
HZZ: NEZAPOSLENOST U LIPNJU 3,4 POSTO MANJA NEGO U SVIBNJU
Krajem lipnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je
evidentirano 319.700 nezaposlenih
osoba, što je 3,4 posto manje nego u svibnju te 17 posto manje u
odnosu na lipanj prošle godine, izvijestio je HZZ. Nastavlja se
trend pada nezaposlenosti započet u travnju 2002. godine, a već
treći mjesec za redom broj novoprijavljenih u evidenciju HZZ-a
manji je od broja onih koji se iz evidencije zaposle, istaknula je
na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković
Pozaić.
Od 24.773 osobe brisane iz evidencije Zavoda, njih 14.904 ili 60,2
posto se zaposlilo. Novoprijavljenih nezaposlenih osoba u lipnju
je bilo 13.591 od čega većina (51,7 posto) ranije nije radila niti
tražila posao.
Crnković Pozaić ocjenjuje pozitivnim što se u odnosu na svibanj
među novoprijavljenima povećao udio takvih osoba s 30,4 posto na
51,7 posto, a udio onih koji su došli iz radnog odnosa smanjio s 63,8
posto na 39,5 posto. Ona to tumači optimizmom osoba koje dosad nisu
tražile posao, a sad procjenjuju da imaju veće šanse za
zaposlenje.
RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od ožujka do
svibnja ove godine porasla za 7,2 posto u
odnosu na isto lanjsko razdoblje. U odnosu pak na prethodna tri
mjeseca - od prosinca lani do veljače ove godine, industrijska je
proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine
porasla za 1,5 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku
izračunati na temelju indeksa trend-ciklus, iz kojih je isključen
utjecaj slučajne sastavnice. Promatrano po područjima Nacionalne
klasifikacije djelatnosti (NKD), proizvodnja u rudarstvu i vađenju
u razdoblju od ožujka do svibnja ove u odnosu na isto vrijeme prošle
godine porasla 10,4 posto, u prerađivačkoj industriji 7,3 posto, a
u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 2,8 posto. Prema
Glavnim industrijskim grupacijama (GIG) u tom je razdoblju najviše
porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za
10,2 posto. Slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za
široku potrošnju s rastom od 9,5 posto, energija s rastom od 7,3
posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda s rastom od 5,3 posto
te proizvodnja kapitalnih proizvoda koja je porasla 2,7 posto.
U PRVOM TROMJESEČJU 236,5 MILIJUNA DOLARA INOZEMNIH ULAGANJA
Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku u prvom tromjesečju
ove godine iznosila su 236,5 milijuna
američkih dolara, a ukupno su od 1993. do kraja ožujka ove godine
inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku dostigla iznos od gotovo 7,5
milijardi USD. Po podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka,
čak 42,5 posto od ukupnih inozemnih izravnih ulaganja realiziranih
u prvom tromjesečju 2003. dolazi iz Austrije, a Austrija je, sa
udjelom od 23,6 posto vodeća po visini ulaganja u Hrvatsku i u
čitavom razdoblju od 1993. godine do kraja ožujka 2003. Značajnija
inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prva tri mjeseca ove godine
došla su i iz Francuske - 11,4 posto, Nizozemske 11,2 posto,
Luksemburga 10,2 posto, dok na ulagatelje iz susjedne Slovenije
odnosi 6,6 posto od ukupnog iznosa stranih ulaganja u tom
razdoblju.
Od ukupnih izravnih vlasničkih ulaganja ostvarenih u prva tri
ovogodišnja mjeseca oko 18 posto odnosi se na područje
telekomunikacija. U proizvodnju RTV odašiljača, aparata za
telefoniju i sl. usmjereno je 15,6 posto od ukupnih ulaganja, u
vađenje sirove nafte i zemnog plina 13,6 posto, 10 posto u
proizvodnju prehrambenih proizvoda, 8 posto u proizvodnju
valovitog papira, kartona i ambalaže, te 5,2 posto u proizvodnju
vanjske odjeće.
Vrijednost inozemnih izravnih ulaganja za prvo ovogodišnje
tromjesečje od 237 milijuna USD ili 0,9 posto procijenjenog BDP-a
za 2003. godinu odgovara smanjenju od 0,1 postotnog boda u
usporedbi sa 232 milijuna dolara ili 1 posto BDP-a za 2002.
ostvarenih u prvom tromjesečju prošle godine, navodi se u zadnjem
Biltenu HNB-a.
Iz središnje banke pritom napominju da je ovogodišnje tromjesečno
ostvarenje u skladu, pa čak i veće od očekivanja o ukupnim
priljevima kapitala u Hrvatsku na osnovi neto inozemnih izravnih
ulaganja za cijelu 2003. godinu u kojoj se očekuje pad vrijednosti u
odnosu prema 886 milijuna USD realiziranih u 2002., jer se za ovu
godinu predviđa manje velikih inozemnih izravnih ulaganja nego što
ih je bilo u prethodnoj godini.
CIJENE NA MALO U LIPNJU VEĆE ZA 0,1 POSTO, TROŠKOVI ŽIVOTA NIŽI ZA
0,1 POSTO
Cijene na malo u Hrvatskoj su u lipnju u prosjeku bile više za 0,1
posto u odnosu na svibanj, dok su istodobno troškovi života niži za
0,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj pak
razini, u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene
na malo porasle su za 1,1 posto, a troškovi života za
2,3 posto. Blago 0,1 postotno povećanje cijena na malo u lipnju u
odnosu na svibanj rezultat je porasta cijena industrijskih
proizvoda ukupno za 0,1 posto, usluga za također 0,1 posto te nižih
cijena poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim za 1,2 posto. Na
smanjenje troškova života u lipnju u usporedbi sa mjesecom prije za
0,1 posto prvenstveno su utjecale niže cijene prehrane za 0,3
posto.
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U LIPNJU VEĆE 0,2
POSTO
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u
lipnju u odnosu na svibanj porasle za
0,2 posto te za 1,7 posto prema lipnju prošle godine, objavio je
Državni zavod za statistiku. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci
cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle su 2,8
posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju.Promatrano po glavnim
industrijskim grupacijama (GIG), u lipnju su u odnosu na svibanj
najviše porasla cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije,
za 0,8 posto. Cijene kapitalnih proizvoda više su 0,2 posto te
trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto. Istodobno,
cijene energije te cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju
niže su 0,1 posto. Prema odjeljcima Nacionalne klasifikacije
djelatnosti (NKD), cijene u rudarstvu i vađenju smanjene su 0,1
posto, u prerađivačkoj industriji porasle su 0,3 posto, dok su u
opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostale na razini
cijena iz svibnja.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
AGENCIJA FITCH POBOLJŠALA PROCJENU HRVATSKOG REJTINGA
Međunarodna agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Fitch Ratings
poboljšala je procjenu dugoročnog kreditnog rejtinga Hrvatske.
Dugoročni kreditni rejting Hrvatske ostao je BBB-, ali je smjer
očekivanja iz stabilan promijenjen u pozitivan, što, kako tumače u
Ministarstvu financija, znači da bi hrvatski rejting - uz
zadržavanje sadašnjih trendova - u bližoj budućnosti mogao biti
promijenjen u stepenicu više, BBB.
Povodom poboljšanja procjene hrvatskog kreditnog rejtinga,
ministar financija Mate Crkvenac je u ime Ministarstva izrazio
iznimno zadovoljstvo tom ocjenom. Rezultat je to ukupne
makroekonomske politike te posebno napora koji su učinjeni u
sektoru fiskalne politike. Javne financije sada su vrlo solidne,
transparentne, prijašnja nelikvidnost gotovo je u potpunosti
sanirana, kazao je ministar Crkvenac.
Pozitvne rezultate očito su primijetili strani investitori, kao i
rejting agencije, što je rezultiralo i ovom najnovijom poboljšanom
ocjenom agencije Fitch, zaključio je ministar financija.
Posljednji put agencija Fitch promijenila je hrvatski rejting 28.
lipnja 2001, kada su i utvrđene njegove dosadašnje vrijednosti.
SASTANAK BANKARA KREDITORA BRODOGRADILIŠTA "VIKTOR LENAC"
Sastanak banaka kreditora riječkoga Brodogradilišta "Viktor
Lenac" započeo je u ponedjeljak rano poslijepodne u Zagrebu, a do
kasnih popodnevnih sati, nije bilo informacija ni o svim
sudionicima skupa niti o njegovu tijeku.
Sastanak se održavao na inicijativu i u prostorima banke HVB
Croatia, a za sada se jedino pouzdano zna da su na sastanku prisutni
čelnici HVB-a i Raiffeisen banke Goran Gazivoda i Zdenko Adrović.
Kako je ranije najavljivano sastanku bi trebali biti prisutni i
glavni dioničari "Viktora Lenca" i predstavnici svih banaka
kreditora. No, okupljeni novinari o tome nisu uspjeli dobiti
nikakvu potvrdu.
Taj je sastanak, kako su objavili i iz Uprave riječkog
brodogradilišta, "posljednji pokušaj konačnog dogovora o nastavku
financiranja razvojnih programa i osiguranja obrtnih sredstva" za
"Viktora Lenca".
Ne postigne li se dogovor, Lenac bi, kako se najavljuje, mogao
završiti u stečaju s preustrojem.
Sastanak banaka kreditora riječkoga brodogradilišta "Viktor
Lenac" trebao bi se nastaviti i u utorak.
UKLONJENA OBUSTAVA TRGOVANJA DIONICAMA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI
Zagrebačka burza izvijestila je kako je uklonjena obustava
trgovanja redovnim dionicama Brodogradilišta
Viktor Lenac d.d., nakon što je burzi, trgovcima i javnosti
odaslana službena informacija iz samog Brodogradilišta.U njoj se
navodi da je zbog teškoća u funkcioniranju, 4. srpnja direktor
Brodogradilišta "Viktor Lenac" d.d. (Damir Vrhovnik) donio odluku
da se svi radnici koji nisu neophodni za dovršetak
radova u tijeku, uvedu u preraspodjelu radnog vremena s kraćim
trajanjem.
Istovremeno, radnici koji će u razdoblju od 7. do 26. srpnja
boraviti u Brodogradilištu, potpisali su izjavu da će svoje poslove
izvršavati profesionalno i disciplinirano.
NASTAVLJEN SASTANAK BANAKA KREDITORA "VIKTORA LENCA"
Sastanak banaka kreditora i vlasnika riječkog brodogradilišta
"Viktor Lenac" o daljnjoj sudbini tog
brodogradilišta nastavljen je u utorak prije podne u prostorima HVB
Croatia u Zagrebu. Iz te su banke samo potvrdili da je sastanak,
koji je započeo jučer poslijepodne, nastavljen danas, bez
iznošenja bilo kakvih pojedinosti o sudionicima i tijeku
razgovora. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je kasno
sinoć da je, po njegovim informacijama, na jučerašnjem sastanku
banaka kreditora i dioničara došlo do bitnog zaokreta, napominjući
kako je Raiffeisen banka (RBA) spremna na reprogram kredita i novi
ulaz.
BANKE KREDITORI "VIKTORA LENCA" POSTIGNULE PRELIMINARNI DOGOVOR
Sastanak banaka kreditora i vlasnika riječkog brodogradilišta
"Viktor Lenac" o financijskoj
konsolidaciji tog riječkog brodogradilišta završio je u utorak
preliminarnim dogovorom, potvrdila je Sanja Pančić,
glasnogovornica HVB Croatie u čijim je prostorijama sastanak
održan. Čelnik te banke Goran Gazivoda potvrdio je da je
preliminarni dogovor između sudionika sastanka postignut, "ali da
je sve još na
labavim nogama", prenijela je u telefonskom razgovoru novinarima
Sanja Pančić.
Druge izjave za javnost neće se davati, dok se ne postigne konačno
rješenje i ne potvrdi postignuti dogovor, rekla je Pančić
novinarima okupljenim ispred zgrade HVB-a.
OBUSTAVA TRGOVANJEM DIONICA VIKTORA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI DO
ODLUKE VLADE
Zagrebačka burza će sukladno pravilima uvrštenja u prvu Kotaciju
obustaviti trgovinu redovnim dionicama
Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. do dostave priopćenja o odluci
Vlade Republike Hrvatske o uvjetima i davanju garancije Lencu,
izvijestili su u četvratk sa Zagrebačke burze. Vlada bi trebala
donijeti odluku da li će sa 2,5 milijuna dolara pomoći zatvaranju
financijske konsolidacije brodogradilišta Viktor Lenac.
Sa Zagrebačke burze su izvijestili i da su iz Lenca dobili obavijest
da je pismo koje je predsjednik Uprave tog riječkog brodogradilišta
Damir Vrhovnik (objavljeno u Novom listu 9. srpnja) uputio svim
sudionicima dogovora oko Lenca bilo isključivo njima i
namijenjeno. Stoga je njegova dostava u medije bila neovlaštena te
predstavlja odavanje poslovne tajne, navode iz "Viktora Lenca".
Vrhovnikovo je pismo upućeno na adrese svih sudionika
višemjesečnih pregovora i dogovora oko osiguranja financijskih
sredstva nužnih za dovršetak razvojnih programa Brodogradilišta i
nedostajućih obrtnih sredstava, a dostavljeno je kao odgovor na
protuprijedlog Raiffeisenbank Austria od 2. srpnja. "Iz tog
razloga sadržaj pisma isključivo je bio namijenjen sudionicima
pregovara i predstavlja dio opsežne prepiske i komunikacije vođene
između svih sudionika. Stoga se može zaključiti da je njegova
dostava u javne medije bila neovlaštena te predstavlja odavanje
poslovne tajne", navodi se u obavijesti iz Lenca.
PREDSTAVNIK SVJETSKE BANKE SA ŽUPANOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Suradnja lokalne samouprave sa središnjom državnom vlašću, posebno
na infrastrukturnim projektima te raspodjela proračunskih prihoda
bile su glavne teme ovotjednog sastanka predstavnika Svjetske
banke Joao C. Oliveiria i župana Zagrebačke županije Stjepana
Kožića, održanom u Zagrebu. Uz suradnju lokalne i državne vlasti na
sastanku se, kako su izvijestili iz Zagrebačke županije,
razgovaralo i o zajedničkim projektima te županije i Grada Zagreba,
a za koje je zainteresirana i Svjetska banka.
SVJETSKA BANKA DAJE KREDIT 156 MILIJUNA USD ZA RIJEČKA VRATA
Svjetska banka je u utorak odobrila Hrvatskoj kredit u iznosu od
156,5 milijuna dolara za projekt
Riječka vrata, priopćila je Banka. Upravni odbor Svjetske banke
odobrio je 156,5 milijuna dolara
kredita na 15 godina uz poček od 5 godina. Kredit daje Međunarodna
banka za obnovu i razvitak (IBRD), koja je dio grupe Svjetske banke.
Glavni cilj projekta je povećati konkurentnost Hrvatske u
trgovini
poboljšanjem međunarodnog transporta kroz Riječka vrata za teretni
i putnički promet modernizacijom luke i njezinih cestovnih veza te
privatizacijom poslova u luci, navodi Svjetska banka u
obrazloženju kredita.
4. TVRTKE
OTVOREN POSLOVNI CENTAR GORENJA U ZAGREBU, ULOŽENO 12 MILIJUNA
EURA
Poslovni centar Gorenja u Zagrebu, investicija vrijedna 12
milijuna eura, svečano je otvoren u ponedjeljak na
Žitnjaku. Slovenski Koncern Gorenje ostvaruje godišnju prodaju od
preko 805 milijuna eura, od čega oko 12 posto, odnosno 100 milijuna
eura na hrvatskom tržištu. Koncern izvozi 93 posto proizvodnje,
prisutan je u više od 60 država svijeta, a pod vlastitom tržišnom
markom prodaje 70 posto proizvodnje.
Hrvatsko je tržište jedno od ključnih za Gorenje, a samo tijekom
2002. tržišni udjel po pojedinim proizvodima kreće se, kako je
rečeno, od 60-64 posto. Lani je u Hrvatskoj prodano 320.000 uređaja
bijele tehnike, 45.000 kupaonskih i kuhinjskih elemenata, 75.000
bojlera, 50.000 malih kućanskih uređaja itd.
PREDSTAVLJEN MASTER PLAN RAZVOJA ISTARSKOG TURIZMA DO 2010.
GODINE
Predstavnici konzultantskih tvrtki THR iz Barcelone i Horwath
consulting iz Zagreba predstavili su ovoga tjedna u Puli konačan
prijedlog Master plana razvoja istarskog turizma do 2010. godine,
koji su izradili u proteklih godinu dana. U tom dokumentu sva
istarska odredišta po prvi su puta objedinjena u strateški
turistički plan razvoja, čime se počinje udovoljavati
pretpostavkama da Istra postane jednom od vodećih turističkih
regija na Sredozemlju. Master plan je u ime THR-a iz Barcelone
predstavio Eulogio Bordas
koji je istaknuo da treba stvoriti bolju klimu za ulagače, te
najavio da će Istra do 2010. godine "pucati na srednju i visoku
strukturu gostiju", te sa sadašnjih 214.500 ležajeva doseći
254.700 ležajeva.
VRHOVNIK: SVI RADNICI "LENCA" OSIM STOTINJAK IZ AKZ-A NA POSLU
Svi radnici riječkog brodogradilišta Viktor Lenac danas rade, osim
stotinjak radnika antikorozivne
zaštite (AKZ) koji jutros nisu pušteni u brodogradilište,
izvijestio je tih stotinjak radnika predsjednik Uprave "Viktora
Lenca" Damir Vrhovnik. Ti radnici nisu pušteni u brodogradilište
jer nisu, kao ostali, potpisali izjavu po kojoj će u razdoblju od 7.
do 26. srpnja raditi ne tražeći plaću u tom razdoblju. Tih 100-
tinjak radnika u petak je pokrenulo spontanu obustavu rada tražeći
isplatu zaostalih plaća.
Izvijestio je da bi do 21. srpnja trebao biti dovršen remont ruskog
broda "Ilja Erenburg", nakon isporuke kojega bi brodogradilište
dobilo 300 tisuća američkih dolara. To bi, po njegovim riječima,
trebalo biti dovoljno za podmirenje 37 posto zaostale plaće za
svibanj. Kazao je da vjeruje u opstanak "Viktora Lenca" ustvrdivši
da bi bilo "suludo ugasiti tvrtku koja ima toliko ugovorenih
poslova".
HRVATSKI VISA KORISNICI POTROŠILI 7,8 MILIJARDI KUNA
Prema rezultatima koje je objavila Visa International, 1,4
milijuna hrvatskih korisnika Visa kartice
potrošilo je u godini zaključenoj s ožujkom 2003. više od 7,8
milijardi kuna, što je 226 posto više nego u istom razdoblju prošle
godine.
Ovi podaci, kazali su u tvrtki, potvrđuju vodeći položaj Hrvatske
na tržištu platežnih kartica među zemljama u tranziciji u srednjoj
i istočnoj Europi. Zaključno s ožujkom ove godine iznos koji su
hrvatski korisnici Visa kartica potrošili na prodajnim mjestima
povećan je 62 posto, dok je ukupni broj transakcija porastao za 58
posto. Ukupan broj korisnika kartica povećao se za 11 posto i
dostigao 1,4 milijuna Visa kartica izdanih u Hrvatskoj.
HOK I MOMSP ZA PODUZETNIČKU A NE STAMBENU ZONU U SESVETAMA
Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Ministarstvo za obrt, malo i
srednje poduzetništvo (MOMSP) daju
punu podršku Vijeću gradske četvrti Sesvete koje je nedavno
pokrenulo peticiju da se na području bivše Svinjogojske farme
Sesvete zadrži gospodarska zona umjesto da se pretvori u stambenu
zonu za poticanu stanogradnju (POS). HOK i MOMSP založit će se da na
području na kojem postoje svi uvjeti za razvoj gospodarstva oni
tamo i ostanu. Gospodarska zona znači otvaranje novih radnih mjesta
te daljnji razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Prostor
bivše Svinjogojske farme, rečeno je, već je komunalno
pripremljen za izgradnju i uređenje poduzetničke zone. U MOMSP-u i
HOK-u drže kako bi se osnivanjem poduzetničke zone na toj lokaciji
osigurao napredak zagrebačkih malih gospodarstvenika i potpomoglo
rješavanju problema nedostatka zamjenskih radnih prostora za
zagrebačke obrtnike pogođene provođenjem denacionalizacije.
Također su istaknuli kako Grad Zagreb na svom području nema niti
jednu poduzetničku zonu iako ima najveću koncentraciju malih
gospodarstvenika u odnosu na ostale županije. Nedostatak
poduzetničke zone u Gradu Zagrebu koči razvoj malog gospodarstva
metropole, rečeno je.
GLOBTOUR OVOGA LJETA BILJEŽI VIŠE ZANIMANJA ZA ODMOR U HRVATSKOJ
NEGO U INOZEMSTVU
Nakon nešto lošijeg lipnja zagrebačka putnička agencija Globtour
početkom srpnja bilježi i do 50 posto
bolju prodaju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a najveća
promjena u odnosu na lani je što ove godine njihovi putnici više, u
gotovo 70 posto slučajeva, traže hrvatske nego inozemne
destinacije za svoj ljetni odmor. Domaći turisti koji putuju preko
Globtoura najviše traže Vis, Hvar, Biograd, Crikvenicu i
ljetovališta u Istri.
HUP I BRIEFING PREDSTAVILI PROJEKT "JEDNAKE ŠANSE ZA SVE"
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i tvrtka Briefing predstavili su
ovoga tjedna zajednički projekt "Jednake
šanse za sve", a riječ je o praćenju javnih nadmetanja iz Hrvatske i
regije, a ujedno su najavili i osnivanje nezavisnog tijela za
kontrolu javne nabave. Riječ je o jednoj od aktivnosti HUP-a koja
mogu biti važne na osjetljivom području javnih nabava. Cilj je
osigurati transparentnost procesa javne nabave i stvoriti jednake
uvjete za sve, što dosad nije bio slučaj. Briefing je hrvatska
kompanija koja prati sva javna nadmetanja
objavljena u službenim glasilima, nacionalnim i lokalnim novinama
u Hrvatskoj i regiji, odnosno Sloveniji, Bosni i Hercegovini te
Srbiji i Crnoj Gori. Na taj način prikupi se više od 700 javnih
nadmetanja - poslovnih prilika - tjedno, te ih šalje na e-mail
adrese korisnika istoga dana kada su objavljene.
ZAGREBAČKI UČENICI NA PRVOJ SVJETSKOJ IZLOŽBI MLADIH INOVATORA U
SEULU
Mladi zagrebački inovatori uz elektrotehničkih škola "Nikola
Tesla" i "Ruđer Bošković" u organizaciji Hrvatske zajednice
tehničke kulture na poziv Južnokorejskog saveza inovatora nastupit
će na prvoj svjetskoj izložbi mladih inovatora koja će se održati u
Seulu od 23. do 27. srpnja. Na izložbi će se natjecati u
konkurenciji mladih inovatora iz 15-ak zemalja. Dejan Ciglenečki,
Danijel Horvat ("Ruđer Bošković"), Zvonimir Vađon, Tomislav
Kovačević (1. tehnička škola "Tesla") mladi su inovatori koji će
braniti boje Hrvatske u Seulu. Značajnu potporu mladim inovatorima
u njihovim pripremama i organizaciji nastupa osiguralo je MOMSP
putem Programa poticanja nastupa na sajmovima. Tako je Hrvatskoj
zajednici tehničke kulture MOMSP ove godine za nastupe na domaćim i
međunarodnim sajmovima inovacija odobrio 220.000 kuna.
AD PLASTIK ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD 3,36 KN PO DIONICI
Solinska tvrtka AD Plastik isplatit će svojim dioničarima
dividendu u bruto iznosu 3,36 kuna po dionici,
odlučeno je na jučerašnjoj Glavnoj skupštini tvrtke, izvješćeno je
iz brokerskog društva Rast. Dividenda će se isplatiti dioničarima u
roku od 8 dana, a isplaćuje se dijelom iz dobiti tvrtke za 2002.
godinu (1,47 kuna po dionici), a dijelom iz rezervi raspoređenih do
31. prosinca 2000. godine (1,89 kuna po dionici).
Pravo na dividendu stječu dioničari koji su na dan održavanja
glavne skupštine na svojim računima u SDA bili imatelji dionica
tvrtke. Dionice AD Plastike uvrštene su u kotaciju Javnih dioničkih
društva (JDD) Zagrebačke burze potkraj lipnja pod burzovnim
simbolom ADPL-R-A. Savjetnik pri uvrštenju dionica AD Plastika u
JDD Kotaciju bilo je društvo RAST d.o.o. AD Plastik je dioničko
društvo za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i
proizvoda iz plastičnih masa, sa sjedištem u Solinu, a nastalo je
nakon izdvajanja dijela proizvodnih jedinica iz splitske
Jugoplastike. Temeljni kapital te tvrtke, u iznosu od 293,97
milijuna kuna, podijeljen je na 2,94 milijuna redovnih dionica
nominalne vrijednosti 100 kuna.
PLIVA KUPILA FER-OV SOFTVER "FERWEB"
Farmaceutska kompanija Pliva i Fakultet elektrotehnike i
računarstva (FER) potpisli su danas ugovor o
kupnji softvera "FERWeb CMS", koji će postati jedan od osnovnih
alata za podršku Plivinom sustavu za upravljanje znanjem
(Knowledge Management sustav - KM). Ugovor su potpisali
predsjednik Uprave Plive Željko Čović i dekan zagrebačkog FER-a
Mladen Kos. FER je ovaj posao dobio na međunarodnom natječaju, a
posao je vrijedan 400 tisuća kuna. Ovaj ugovor, rečeno je na
svečanosti potpisivanja, potvrda je
uspješne suradnje akademske zajednice i gospodarstva te
"isplativosti" ulaganja u znanost kao jedne od najvrednijih
investicija. Čović je kazao kako je ovaj softver za Plivu značajan i
zbog želje Plive da bude prva globalna kompanija čija se snaga
između ostaloga temelji na znanju i inovacijama. Jer, dodao je
Čović, Plivina orijentacija na globalno tržište nije stvar samo
želje već i ekonomske nužde, a bez sprege businessa i znanosti ne
može se odgovoriti izazovima i konkurentnosti. Bez snažne veze
gospodarstva i znanosti, kazao je Čović, teško je uhvatiti korak sa
svijetom i napraviti konkurentnu ekonomiju.
U HRVATSKOJ OVE GODINE 540 TONA PŠENICE
U Hrvatskoj će se ove godine u seljačkim gospodarstvima i
kombinatima proizvesti oko 540 tisuća
tona pšenice, što bi trebalo zadovoljiti domaće potrebe za tom
krušaricom, kazao je u utorak u Vinkovcima zamjenik ministra
poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić. Prema njegovim riječima
seljačka gospodarstva u Hrvatskoj proizvest će 350 tisuća tona
pšenice. Ta je pšenica predmetom ovogodišnjeg otkupa uz minimalnu
otkupnu cijenu od jedne kune po kilogramu pšenice, rekao je Ledić na
sjednici Županijskog povjerenstva Vukovarsko-srijemske županije
za provedbu otkupa i uskladištenje pšenice.
Cijenu od jedne kune po kilogramu pšenice na današnjoj sjednici tog
povjerenstva proizvođačima pšenice ponudili su otkupljivači
ovogodišnjeg roda pšenice u Vukovarsko-srijemskoj županiji -
tvrtka "Agrokor", Poljoprivredna zadruga Jankovci. Predstavnik
Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Marović izrazio
je neslaganje s otkupnom cijenom pšenice od jedne kune po
kilogramu, rekavši kako Zajednica udruga insistira na cijeni od
1,30 kuna po kilogramu pšenice. Ukoliko se seljacima ne ponudi
takva otkupna cijena Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje
blokirat će prometnice u Slavoniji, najavio je Marović.
Predočivši kalkulaciju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
zamjenik ministra Tomislav Ledić usprotivio se seljačkim
prosvjedima rekavši kako seljaci nemaju razloga za blokadu
prometnica jer će im se u otkupu ovogodišnje pšenice, kada se
pribroje bespovratna sredstva države, isplatiti 1,79 kuna po
kilogramu.
Ledić je pritom podsjetio kako će se na osnovu poticaja ove godine
seljacima isplatiti 180 milijuna kuna, te 87 milijuna kuna za
naknadu štete od suše. "Kada tomu pribrojimo 42 milijuna kuna za
troškove otkupa pšenice, deset milijuna kuna za sjeme, dolazimo do
iznosa od 319 milijuna kuna državnih bespovratnih sredstava koja će
biti isplaćena seljacima", pojasnio je Ledić dodajući kako će od
otkupljivača pšenice seljaci za otkup dobiti dodatnih 308 milijuna
kuna. "Kada ukupni iznos novca koji će ove godine doći u ruke
seljaka u iznosu od 627 milijuna kuna podijelimo sa 350 tisuća tona
proizvedene pšenice na seljačkim gospodarstvima dolazimo do iznosa
od 1,79 kuna po kilogramu za ovogodišnju pšenicu", rekao je Ledić.
Također je najavio kako će država za desetak dana seljacima
isplatiti 250 milijuna kuna odnosno 80 posto za poticaje, što je
inače dužna učiniti do 31. listopada
SIEMENS I HEP PROIZVODNJA POTPISALI UGOVOR O SURADNJI
Odjel Energetike Siemensa i HEP Proizvodnja pogon Termoelektrane-
Toplane (TE-TO) Zagreb potpisali su trogodišnji ugovor za
sveobuhvatno održavanje pogona Blok K TE-TO Zagreb, vrijedan 32
milijuna kuna, izvijestili su iz Siemensa. Ugovor će omogućiti TE-
TO Zagreb povećanje raspoloživosti pogona, povećanje
ekonomičnosti poslovanja te redovito praćenje i konzalting
Siemensovih stručnjaka za svaki dio održavanja pogona. Trogodišnja
usluga održavanja Bloka K TE-TO Zagreb koji građanima svakodnevno
isporučuje električnu i toplinsku energiju stupa na snagu odmah,
kazali su u Siemensu.
HRVATSKI NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE BILJEŽE SVE BOLJU
POSJEĆENOST
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode zadnje dvije godine
bilježe sve bolju posjećenost koja se
nastavlja i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci kada je većina od osam
nacionalnih i 10 parkova prirode ostvarila porast broja
posjetitelja za prosječnih 10 posto u odnosu na isto prošlogodišnje
razdoblje.
Doznaje se to od ravnatelja Nacionalnog parka (NP) Paklenica Zorana
Šikića, koji je ujedno i član Sabora Hrvatske turističke zajednice
(HTZ) te od strane resornog Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog uređenja imenovani član koordinacije za suradnju
parkova i HTZ-a. Šikić naglašava i da se Hrvatska porastom broja
posjetitelja u svojim nacionalnim i parkovima prirode sve više
uklapa u trend povećanih posjeta sličnim parkovima u svijetu.
Najveće povećanje broja posjetitelja u prvoj polovici ove godine u
odnosu na isto lanjsko razdoblje, po riječima Šikića bilježi NP
Mljet kojega je posjetilo 21,4 posto više posjetitelja.
Slijedi NP Plitvička jezera koji bilježi 12 postotni porast broja
posjetitelja u odnosu na lani, a nešto veći porast, od 18 posto, taj
NP bilježi i u svojim smještajnim kapacitetima. NP Risnjak obišlo
je 7 posto više posjetitelja, dok NP Paklenica bilježi 4 posto više
posjetitelja nego lani. Povećan broj posjetitelja bilježe u prvoj
polovici ove godine i većina parkova prirode (PP), među kojima se
posebno izdvajaju oni koji su bliže ili na Jadranu. Tako PP Biokovo
ostvaruje porast od čak 36 posto, dok PP Telaščica (u sklopu
Kornata) bilježi porast posjete od 19 posto.
DIONICE JADRANKE U JDD KOTACIJI VARAŽDINSKE BURZE
Dionice hotelsko-turističke tvrtke Jadranska d.d. iz Malog Lošinja
u srijedu su uvrštene u Kotaciju javnih
dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze, a trgovanje tim
dionicama započet će u četvrtak pod burzovnom oznakom (JDRA-R-A).
Temeljni kapital tvrtke iznosi 332.484.000 kuna, a podijeljen je
na
332.484 dionica nominalna vrijednosti 1.000 kuna.
NA 79. JESENSKOM MEĐUNARODNOM ZV-U ZEMLJA PARTNER BUGARSKA
Ovogodišnji 79. jesenski međunarodni Zagrebački velesajam (JMZV)
održat će se od 16. do 21. rujna, a
zemlja partner bit će Bugarska, čime se, kako su izvijestili sa ZV-
a, želi promovirati i unaprijediti regionalna suradnja. Iz ZV-a
napominju da će i ovogodišnji JMZV biti jedna od najvećih sajamskih
izložbi na ZV-u koja tradicionalno okuplja najveći broj izlagača iz
gotovo svih gospodarskih grana, kako iz Hrvatske tako i
iz inozemstva.
ZRAČNOJ LUCI ZAGREB URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001:2000
Zračnoj luci Zagreb d.o.o. ovoga je tjedna uručen Certifikat
sustava kvalitete ISO 9001:2000 za sve njene
poslovne procese i djelatnosti, čime je ta zračna luka postala prva
u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi koja je certificirala cjelokupnu
djelatnost u skladu sa zahtjevima te međunarodne norme ISO.
RADNICI "CROATIA BUSA" I U SRIJEDU PROSVJEDOVALI PRED GRADSKIM
POGLAVARSTVOM
Tridesetak radnika "Croatia busa" u srijedu je ponovno
prosvjedovalo ispred zagrebačkog Gradskog poglavarstva koje je dan
ranije poništilo zaključak iz svibnja o nagodbi s "Croatia busom"
za naplatu komunalnog duga od 6,8 milijuna kuna. Radnici su
autobusima blokirali prilaz Gradskom poglavarstvu
tražeći da gradonačelnica Vlasta Pavić odobri otplatu duga i
normalni nastavak rada poduzeća.
Rradnici će nastaviti prosvjede, ali autobusi više neće usporavati
promet na zagrebačkim ulicama.
Prosvjednici su zatražili da ih se ne veže uz ime Leona Sulića,
vlasnika "Croatia busa" i oca direktora tvrtke Trpimira Sulića,
kojega Državno odvjetništvo sumnjiči za malverzacije i nezakonitu
pretvorbu poduzeća.
ĐĐ HOLDING I ĐĐ MONTAŽA U KOTACIJI JDD VARAŽDINSKE BURZE
U Kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze u
četvrtak su uvrštene dionice Đuro Đaković
Holdinga (DDJH-R-A) i dionice Đuro Đaković Montaže (DDJM-R-A), a
trgovina spomenutim dionicama započet će dan kasnije.Temeljni
kapital ĐĐ Holdinga iznosi 525.498.000 kuna i podijeljen je na
2.627.490 dionica nominalne vrijednosti 200 kuna. Temeljni kapital
ĐĐ Montaže iznosi 75.955.800 kuna i podijeljen je
na 253.186 dionica nominalne vrijednosti 300 kuna.
NOVI TARIFNI PAKETI HT-A U FIKSNOJ TELEFONIJI OD 1. KOLOVOZA
Korisnici fiksne telefonije od 1. kolovoza ove godine moći će
izabrati jedan od dva korisnička paketa fiksne mreže Hrvatskog
telekoma (HT) - paket Mini Halo, sa mjesečnom naknadom od 45 kuna,
odnosno 55 kuna sa PDV-om, koji nudi 120 minuta besplatnih
razgovora, te paket Halo Plus, sa mjesečnom naknadom od 75 kuna,
odnosno 91,5 kuna sa PDV-om, u koju su uključeni i besplatni pozivi
nedjeljom tijekom 24 sata prema
fiksnoj mreži unutar Hrvatske. Ti su korisnički paketi HTtel-a
predstavljeni na sjednici hrvatske Vlade, a treba ih odobriti
Vijeće za telekomunikacije. Paketi su usklađeni s preporukama
hrvatske Vlade i Europskog parlamenta. Osmišljeni su tako da
zadovoljavaju i potrebe onih koji malo koriste fiksni telefon, ali
i onih koji ga intenzivnije koriste. Paket Mini Halo tako je
namijenjen onima koji minimalno koriste fiksni telefon, a uz
mjesečnu naknadu od 45 kuna (55 kuna sa PDV-om) i uključenih do 60
besplatnih minuta mjesečno u nacionalnom prometu korisnici toga
paketa mogu besplatno razgovarati u Hrvatskoj dodatnih 60 minuta
mjesečno, ali samo nedjeljama u vremenu od 18 do 19 sati. Nakon što
iskoriste besplatne minute uključene u pretplatu korisnici toga
paketa plaćat će 0,56 kuna po minuti razgovora, što je viša cijena
od dosadašnjih 0,23 kune po minuti razgovora (te su cijene bez PDV-
a). U tome korisničkom paketu više su nego do sada i cijene
međunarodnih poziva te poziva prema GSM (mobilnim) mrežama. Onima
koji intenzivno koriste fiksni telefon namijenjen je korisnički
paket Halo Plus, u kojem pak cijena poziva u nacionalnom
prometu fiksne mreže ostaje ista kao do sada - 0,23 kune po minuti
odnosno 0,11 kuna po minuti (bez PDV-a), ovisno o vremenu u kojem se
zove, ali je veća cijena pretplate (75 kuna ili 91,5 kuna sa PDV-
om).
U tu cijenu mjesečne naknade uključeni su i besplatni pozivi svake
nedjelje, tijekom 24 sata, u fiksnoj mreži Hrvatske. Iz HT-a
naglašavaju da korisnici koji se ne odluče za jedan od dva nova
paketa nastavit će koristiti dosadašnji način plaćanja fiksnih
usluga HTtel-a, sa mjesečnom naknadom od 60 kuna (73 kune sa PDV-
om), u što je uključeno 10 kuna bonusa (za nacionalne, međunarodne i
pozive prema pokretnim mrežama, kao i za pristup internetu). Iz HT-
a dodaju da tijekom 2003. godine korisnici mogu besplatno mijenjati
pakete koliko puta žele.
PROGLAŠENO 100 NAJBOLJIH HRVATSKIH INTERNET STRANICA
U organizaciji informatičkog časopisa "Vidi" ovoga je tjedna
proglašeno najboljih 100 hrvatskih internet
stranica u 10 kategorija, a premijer Ivica Račan uručio je posebnu
premijerovu web nagradu Internet stranici Adriatica.net.
Premijerova web nagrada za posebne zasluge u promicanju turizma
dodijeljena je u kategoriji turizma internet stranici
Adriatica.net koja je, kako je kazano, u proteklih godinu dana
iskoristila na najbolji mogući način internet tehnologije u svrhu
promocije i prodaje hrvatskih turističkih sadržaja na novim
tržištima.
Premijer Račan je podsjetio da je turizam jedna od najznačajnih
hrvatskih gospodarskih grana, u kojoj se godišnje uprihodi preko
7,3 milijarde eura, te da ne postoji gospodarska grana koja u
tolikoj mjeri sudjeluje u hrvatskom bruto društvenom proizvodu.
Istovremeno, prema istraživanju Hrvatskog instituta za turizam
inozemni i domaći gosti za informiranja o turističkim sadržajima na
prvom mjestu ističu Internet ispred televizije, radija, novina i
časopisa, kazao je Račan. Dodao je, da su potencijali i značaj
Interneta za razvoj i promociju hrvatskog turizma u Internetu
iznimni, te da je upravo te potencijale u proteklih nekoliko godina
ponajviše iskoristila nagrađena Internet stranica.
Račan je kazao da je Adriatica.net, zahvaljujući kombinaciji
kvalitetnog iskorištanja internet tehnologija kombinirane s
ponudom kvalitetnih turističkih sadržaja, izrasla u jednu od
najznačajnjih turističkih agencija općenito, te da uspjeh tog
internet projekta nadilaze gospodarske mikro rezultate na razini
jedne tvrtke. Sa zaposlenih 70 djelatnika, prošle je godine prodano
isključivo preko Interneta 28 tisuća turističkih aranžmana i to
većinom gostima sa inozemnih tržišta, rekao je Račan. U kategoriji
auto-moto najboljom od najboljih stranica proglašena je Internet
stranica wolkswagen.com.hr, u kategoriji financijskih
institucija najboljom od najboljih proglašena je stranica Hypo-
Alpe-Adria Banke, u kategoriji Internet prodaje najboljom od
najboljih proglašena je stranica domaćeg prodavača informatičkih
proizvoda, audio i video opreme HGspot, dok je u kategoriji
korporativnih stranica najbolja ona tvrtke "Jamnica". U kategoriji
medija i novosti najbolja od najboljih proglašena je stranica
portala Indeks Media, u kategoriji sport i zdravlje najbolji je
zdravstveni portal tvrtke "Pliva", a u kategoriji turizma i
putovanja najbolja od najboljih je stranica hrvatske putničke
agencije "Generalturist". Najbolja Internet stranica u kategoriji
državnih organizacija proglašena je službena stranica grada
Samobora, u kategoriji zabave, mode i glazbe najboljom od najboljih
proglašena je stranica tvrtke Shoe be do shoes, a u kategoriji
znanosti, obrazovanja i kulture stranica CARNeta.
OTVOREN TRGOVAČKI CENTAR "EMMEZETA"
U Osijeku je ovaj tjedan otvoren Trgovački centar "Emezzeta", u
koji je ova talijansko-francuska tvrtka
uložila oko 27 milijuna eura.U objektu površine 35.000 kvadratnih
metara u ponudi se nalazi oko 50.000 proizvoda, izravno je
zaposleno 200 djelatnika, a otprilike isto toliko u kooperantskim
poslovima.
To je drugi trgovački centar ove tvrtke u Hrvatskoj, nakon što je
prije četiri godine u zagrebačkom Donjem Stupniku otvoren
Trgovački centar Mercatone. U izgradnji je i centar u Splitu, koji
bi trebao biti otvoren u studenom ove godine.
DIONICE ADRIATICA I PREHRANE U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE
U kotaciju Javna dionička društva (JDD) Zagrebačke burze u petk će
biti uvrštene redovne dionice dioničkog
društva Adriatic d.d. za hotelijerstvo i turizam iz Splita te
redovne dionice dioničkog društva Prehrana d.d. iz Stobreča.
Trgovina tim dionicama počet će istog dana pod burzovnim simbolom
ADHT-R-A i PRHN-R-A, a savjetnik pri uvrštenju bila je tvrtka
Fintrade iz Splita. Temeljni kapital Adriatica iznosi 67.496.000
kuna i podijeljen je na 337.480 redovnih dionica nominalne
vrijednosti 200 kuna. Temeljni kapital Prehrane iznosi 38.985.000
kuna i podijeljen je na 129.950 redovnih dionica nominalne
vrijednosti 300 kuna. Temeljni kapital je u cijelosti uplaćen.
OTVORENE DVIJE PONUDE ZA KUPNJU DIJELA INE: OD 420 I 505 MILIJUNA
DOLARA
Konačne financijske obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jedne
dionice hrvatske naftne kompanije Ine podnijela su dva
potencijalna strateška partnera - austrijski OMV i mađarski MOL,
dok je ruski Rosneft odustao. MOL je ponudio 505 milijuna američkih
dolara, a OMV 420 milijuna dolara za 25 posto plus jednu dionicu
Ine.Javnim otvaranjem tih ponuda ovoga tjedna najveći ovogodišnji
privatizacijski posao - prodaja četvrtine dionica Ine strateškom
partneru ušao je u završnu fazu.
JURČIĆ ZADOVOLJAN PONUDAMA ZA 25 POSTO DIONICA INE
Mađarska naftna kompanija MOL ponudila je 505 milijuna američkih
dolara za 25 posto plus jednu dionicu
hrvatske naftne kompanije Ina, austrijski OMV ponudio je 420
milijuna dolara, dok je ruski Rosneft odustao. Osnovni je to
sadržaj u četvrtak u Ministarstvu gospodarstva javno otvorenih
konačnih financijskih obvezujućih ponuda za kupnju četvrtine Ine.
Kako svaka od ponuda ima i nekoliko uvjeta koji nešto 'koštaju i
vrijede', financijski i pravni savjetnici Vlade te Savjet za
privatizaciju Ine, na čijem je čelu premijer Ivica Račan,
procijenit će njihovu težinu i dati svoj prijedlog Vladi, izjavio
je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Ti su uvjeti, kako se moglo
doznati, više organizacijske i upravljačke prirode, a ni jedna
ponuda nije uvjetovana pravom prvokupa.
Po najavi ministra Jurčića, Vlada bi na svom dnevnom redu tu odluku
mogla imati već idući četvrtak.
Treći potencijalni strateški partner, ruski Rosneft, pismom je
izvijestio ministra Jurčića o odustajanju odnosno kako neće
predati ponudu. Jurčić je izvijestio da su to (Rosneft) učinili
nakon što im je jasno rečeno da većinska upravljačka i vlasnička
prava u Ini neće moći ostvariti u kratkom roku, kroz 1,5 godinu.
Podsjetivši na tijek privatizacijskog procesa, ministar
gospodarstva je naglasio kako Vlada nije odustajala od nakane da se
proda samo 25 posto plus jedna dionica Ine, kako nema obveze
prvokupa, kako neće biti poslovno uvjetovanih otkaza iduće tri
godine, isplate dobiti također tri godine te da dvije rafinerije
moraju nastaviti raditi. Potencijalnim partnerima jasno je rečeno,
nastavio je ministar, kako će u Upravi i Nadzornom odboru biti po
sedam članova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana te kako se
strateške odluke donose natpolovičnom većinom.Ministar Jurčić je
izrazio zadovoljstvo ponudama, a nakon što se
objave i podaci koliko su strateški partneri nudili 17. siječnja,
kazao je, vidjet će se kvaliteta ovih dviju ponuda.
VRHOVNIK SE NE ŽELI OČITOVATI O RAZRJEŠENJU
Glasnogovornica Uprave Brodogradilišta "Viktor Lenac" Ivana
Kosorčić prenijela je potkraj tjedna riječi
predsjednika Uprave Damira Vrhovnika o tome da se ne može očitovati
o svojemu mogućem razrješenju jer još nije dobio taj zahtjev u
pisanom obliku. Vrhovnik je rekao kako ne želi više davati izjave,
te da ne može komentirati zahtjev za razrješenjem s Vlade, koji su
prenijeli samo javni mediji.
PREDSTAVLJENA REVIJA "CROATIAN AGRIKULTURE, FOOD AND FOOD
PROCESSING INDUSTRY"
Revija "Croatian agrikulture, food and food processing industry",
koja je predstavljena u Hrvatskoj
gospodarskoj komori (HGK), namijenjena je promoviranju u
inozemstvu hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije, koju
se smatra jednom od najrespektabilnijih grana hrvatskog
gospodarstva.
U reviji su istaknute posebnosti i potencijali hrvatske
poljoprivrede, njezin značaj za cjelokupno gospodarstvo,
proizvodi koji imaju konkurentne izvozne programe, uzgoj bilja i
stoke, morsko i slatkovodno ribarstvo, a prikazane su i prerađevine
i hrana kojom Hrvatska može obogatiti "europski stol". Revija je
tiskana na engleskom jeziku u nakadi od 3000 primjeraka.
HRVATSKE REVIZORSKE TVRTKE OSNOVALE HRVATSKI KONZORCIJ REVIZORA
Pet hrvatskih revizorskih tvrtki, koje se zadnjih 10 godina bave
revizorskim poslovima kao osnovnom
djelatnošću, osnovalo je i predstavilo javnosti Hrvatski konzorcij
revizora d.o.o., čiji je cilj uz promociju hrvatskih revizorskih
stručnjaka postati konkurentnijima u odnosu na druge revizorske
kuće u Hrvatskoj koje su u stranom vlasništvu. Predstavljanje je
održano u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), a po riječima
predsjednika Uprave Hrvatskog konzorcija revizora Vladimira
Kopuna bavit će se revizijom bilanci, poreznim savjetovanjem, due
dilligence-om, procjenom vrijednosti dionica kod njihove zamjene i
drugim. Naglasio je i da u sklopu tvrtki-osnivača konzorcija radi
29 ovlaštenih revizora koji jamče pravednu i nepristranu provjeru
podataka, kako u vladinim institucijama, tako i u tvrtkama i
osiguravajućim društvima.
5. SINDIKATI I UDRUGE
"POTROŠAČ" ZADOVOLJAN UKIDANJEM TELEFONSKE PRETPLATE; HT TVRDI DA
HRVATSKA TIME POSTAJE IZUZETAK U EUROPI
Udruga "Potrošač" izrazila je zadovoljstvo odlukom Ustavnog suda o
ukidanju telefonske pretplate koja će stupiti na snagu 31.
listopada, dok u Hrvatskom telekomu ističu kako ne postoji europska
zemlja u kojoj nema mjesečne telefonske pretplate. "Zadovoljni smo
što je Ustavni sud nakon dvije godine usvojio naš
prijedlog i ocijenio da je plaćanje telefonske pretplate
neosnovani namet za korisnike telefonskih usluga", kazao je
potpredsjednik udruge "Potrošač" Ilija Rkman. Objasnio je da je
"Potrošač" tražio ocjenu ustavnosti odredbe Pravilnika o općim
uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz 1991.,
smatrajući da je plaćanje telefonske pretplate, među ostalim,
suprotno Zakonu o obveznim odnosima. Rkman je mišljenja da se odnos
potrošača i Hrvatskog Telekoma mora svesti na "ugovorni odnos
temeljen na načelu jednake vrijednosti davanja". "Ako potrošač
plati 60 kuna pretplate i PDV onda s pravom očekuje uslugu te
vrijednosti, odnosno da kao pretplatnik ima pravo izbora između
više paketa usluga", kazao je. Po njegovim riječima, HT je od 1,7
milijuna pretplatnika u fiksnoj telefonskoj mreži od pretplate
godišnje imao "ekstra profit" od gotovo 1,4 milijarde kuna.
U kratkom priopćenju HT-a kaže se da su odluku Ustavnog suda
neslužbeno doznali, te da nema članice Europske unije niti zemlje u
Srednjoj i Istočnoj Europi u kojoj "ne postoji mjesečna pretplata
kao modalitet naplate telekomunikacijskih usluga".
Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić izrazio je
zadovoljstvo odlukom Ustavnog suda
o ukidanju telefonske pretplate, jer je ona na tragu njegovih
nastojanja za sređivanje zakonske regulative vezane uz
telekomunikacije.
SINDIKATI UPUTILI PISMO ZASTUPNICIMA, BEZ ZAJEDNIČKOG PROSVJEDA
PROTIV ZOR-A
Pet sindikalnih središnjica uputilo je danas pismo saborskim
zastupnicima u kojem ih pozivaju da ne glasuju za predložene
izmjene Zakona o radu (ZOR), a čelnici triju središnjica najavili
za sutra prosvjed pred hrvatskim saborom koji bi se trebao
izjasniti o novom ZOR-u. Zajedničkim pismom središnjice pozivaju
zastupnika da zatraže i treće čitanje prijedloga ZOR-a, kako bi se
socijalnim partnerima ostavilo dovoljno vremena za usklađivanje
stajališta o spornim institutima, ili da prihvate sindikalne
amandmane.
Sindikati se protive smanjenju otpremnina, skraćivanju otkaznih
rokova i povećanju broja zaposlenih kod tzv. malog poslodavca s 10
na 20 radnika. Prosvjed na Markovu trgu organizirat će Nezavisni
hrvatski
sindikati (NHS), Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i
Hrvatska udruga sindikata (HUS), a u njemu neće sudjelovati Savez
samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat usluga UNI-CRO.
SSSH neće prosvjedovati jer smatra da se više ne može utjecati na
zastupnike, dok Sindikat usluga želi sudjelovati samo u
zajedničkim akcijama svih središnjica.
SINDIKATI CARINE I POREZNE UPRAVE POTPISALI DEKLARACIJU O
SURADNJI
Carinski sindikat Hrvatske (CSH) i Sindikat Porezne uprave
Hrvatske (SPUH) potpisali su u utorak deklaraciju o suradnji kako
bi kvalitetnije zastupali materijalna prava svojih članova kod
zajedničkoga poslodavca - Ministarstva financija. Oko 3.000
zaposlenih u carinskom sustavu te 4.000 radnika u
Poreznoj upravi nezadovoljni su svojim materijalnim položajem zbog
malih plaća i koeficijenata te nemogućnosti napredovanja u službi.
Prosječna plaća službenika i namještenika u Poreznoj upravi
iznosi
3.500 kuna, a u carinskoj službi oko 3.000 kuna. Prvi zajednički
korak dvaju sindikata bit će zalaganje
za poboljšanje materijalnog statusa radnika dviju institucija u
pregovorima o politici plaća u državnom sektoru. CSH broji oko
1.500 članova, a SPUH oko 700 članova, a članovi su Udruge radničkih
sindikata Hrvatske.
NOVI SINDIKAT: RADNICI "CROATIA BUSA" NE BI TREBALI IZGUBITI POSAO
USPRKOS STEČAJU
Radnici "Croatia busa" ne bi trebali izgubiti posao ako bude
pokrenut stečaj toga prijevozničkoga
poduzeća, jer "Croatia bus" može u kratkom roku opet normalno
poslovati i vratiti dug, istaknuo je ovoga tjedna glavni tajnik
Novog sindikata Tomislav Kiš. Pokretanje stečaja "Croatia busa"
zatražilo je Županijsko državno odvjetništvo zbog duga prema Gradu
Zagrebu od 6,8 milijuna kuna, a stečaj je postao izvjesnim nakon što
je Gradsko poglavarstvo odustalo od nagodbe o obročnom vraćanju
duga.
Uprava plaši radnike da će zbog toga izgubiti posao, no stečaj bi
trebao pozitivno utjecati na rješavanje slučaja "Croatia busa",
ustvrdio je Kiš na konferenciji za novinare. Stečaj će omogućiti
promjenu vlasničke strukture, a sadašnju Upravu zamijenit će
vjerovnici koji će postati novi vlasnici, dodao je Kiš.
Novi sindikat stoga podržava zahtjeve radnika da se sačuvaju sva
radna mjesta, ali ne i njihove prosvjede proteklih dana, jer su time
praktički štitili nezakonitog vlasnika Leona Sulića i njegov
kriminal, istaknuto je na konferenciji.
6. OSTALO
SAVJET HNB-A: TEČAJ I DALJE STABILAN
Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu, održanoj pod
predsjedanjem guvernera dr.
Željka Rohatinskog, razmotrio je najnovija gospodarska i novčana
kretanja, usvojio projekciju monetarne politike za treće
tromjesečje 2003., te donio više odluka iz svoje nadležnosti.
U prvom tromjesečju 2003. godine bruto domaći proizvod porastao je
za 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najsnažnije
povećanje zabilježeno je kod investicija u fiksni kapital, koje su
povećane za 15,1 posto, dok je rast osobne potrošnje usporen na 4,9
posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pozitivna kretanja
u području industrijske proizvodnje su nastavljena i nakon prvog
tromjesečja, pa je u prvih pet mjeseci 2003. godine fizički obujam
industrijske proizvodnje bio za 5,9 posto viši u usporedbi s istim
razdobljem prošle godine.
Godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena iznosila je u lipnju 1,1
posto, a stopa temeljne inflacije 0,5 posto.
Tečaj kune prema euru tijekom lipnja je bio stabilan. Inače, u
drugom tromjesečju 2003. godine izostala je uobičajena sezonska
aprecijacija tečaja kune, tako da je lipanj treći mjesec u nizu koji
je protekao bez intervencija središnje banke na deviznom tržištu. I
u drugom tromjesečju nastavljeno je usporavanje rasta plasmana
banaka nebankovnom sektoru uz istovremeno smanjivanje neto
inozemne aktive i stagnaciju monetarnih agregata. Godišnje stope
rasta plasmana nebankovnom sektoru u travnju (26,3 posto) i
svibnju
(24,9 posto) najniže su godišnje stope rasta od rujna prošle godine
(27,1 posto). Uz ovakav trend smanjenja godišnjih stopa rasta može
se očekivati njihovo daljnje smanjenje u skladu s mjerama
usmjerenim na smanjenje rasta plasmana banaka. U prvih pet mjeseci
2003. krediti stanovništvu porasli su 12,9 posto (16,8 posto u
istom razdoblju prošle godine), dok su krediti poduzećima porasli
3,3 posto (9,2 posto u istom razdoblju prošle godine).