SARAJEVO, 11. srpnja (Hina) - Hrvatski premijer Ivica Račan putuje u nedjelju u svoj drugi službeni posjet Bosni i Hercegovini otkako je 2000. godine postao predsjednikom vlade.
SARAJEVO, 11. srpnja (Hina) - Hrvatski premijer Ivica Račan putuje
u nedjelju u svoj drugi službeni posjet Bosni i Hercegovini otkako
je 2000. godine postao predsjednikom vlade.#L#
Njegov prvi boravak u Sarajevu, neposredno nakon izbora, bio je
usmjeren na to da bosanskohercegovačkoj strani pokaže kako je u
odnosima dvije zemlje nastupilo razdoblje novih odnosa što je odmah
i pozdravljeno u susjednoj zemlji
Naglašenu želju za prevladavanjem ratnog naslijeđa i optimizam
koji je te nakane pratio nisu međutim slijedili očekivani konkretni
rezultati. Od drugog se posjeta hrvatskog premijera u Sarajevu
očekuje da će donijeti željeni obrat, čemu u prilog govori i
izuzetno jak sastav izaslanstva koje prati Račana.
Uz njega će biti ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministar
prometa, pomorstva i veza Roland Žuvanić, ministar graditeljstva i
obnove Radimir Čačić te premijerova bliska suradnica Gordana
Sobol.
Hrvatskog premijera i ministre u Sarajevu će primiti članovi
Predsjedništva BiH a sastat će se i s kardinalom Puljićem no
najvažniji razgovori nedvojbeno će biti oni s predstavnicima
Vijeća ministara BiH.
Bosanskohercegovačka je strana za razgovore delegirala svoj
najjači postav tako da će uz premijera Adnana Terzića biti njegov
zamjenik i ministar sigurnosti Bariša Čolak koji je ujedno i
predsjednik HDZ-a BiH, ministar transporta i komunikacija Branko
Dokić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo dok će
službeno odsutnog ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića
zastupati njegova zamjenica Lidija Topić.
Sastav izaslanstava, posebice hrvatskog, odmah pokazuje što će
biti glavne teme razgovora: cestogradnja i status luke Ploče.
Kako u diplomatskim krugovima doznaje Hina, hrvatska je strana
odlučna pokušati vratiti se u igru oko izgradnje dijela koridora V c
koji prolazi kroz BiH.
Nedavna odluka Vijeća ministara BiH da privatnoj tvrtki "Bosmal"
pruži priliku da se kvalificir i bez natječaja dobije ovaj posao
dovela je u pitanje optimističke najave Račana i Čačića kako će to
raditi hrvatske tvrtke.
Račan i njegovi suradnici stoga će predstavnicima vlasti BiH
prenijeti kako i hrvatske tvrtke mogu kvalitetno i povoljno
izgraditi auto-cestu što će se najbolje pokazati bude li raspisan
javni natječaj.
Hrvatska je nadalje pripravna Vijeću ministara ponuditi svoje
pismo namjere kako je to učinio "Bosmal".
Izaslanstvo RH će predstavnicima Vijeća ministara BiH potvrditi i
spremnost na konačno rješavanje statusa luke Ploče pri čemu već
ponuđeni kompromis oko sastava Upravnog odbora luke predstavlja
"častan izlaz" za obje zainteresirane strane.
S druge strane, iz Vijeća ministara BiH također stižu pozitivni
signali kako na razgovorima u Sarajevu neće biti "figa u džepu".
Sam premijer Terzić je kazao kako neće biti nikakvih uvjetovanja
tipa auto-cesta za Ploče istaknuvši pri tom kako je dogovor lako
postići kada se uspostave odnosi potpunog povjerenja.
Vlastima u BiH potpuno je jasno da Hrvatska postaje sve bliža kako
se primiče gradnja dijela buduće Jadransko-jonske auto-ceste koja
bi trebala prolaziti i kroz područje Neuma.
U razmišljanjima o tom projektu došlo se do zaključka da bi za BiH
najkorisnija bila tzv. "maksimalna" opcija odnosno cestovna
dionica duga i do pedesetak kilometara.
Djelomice i zbog toga u Sarajevu nemaju ništa protiv mogućeg
angažiranja hrvatskih tvrtki na izgradnji koridora V c no
upozoravaju kako BiH nema baš puno izbora jer, za razliku od
Hrvatske, nije u poziciji uzimati bilo kakve zajmove niti davati
jamstva za kreditna zaduženja.
Posao će stoga dobiti onaj tko osigura novce i ponudi rješenje
najpovoljnije za državu a hrvatskim su tvrtkama u najmanju ruku
otvorena vrata za sudjelovanje u konzorciju koji bi gradio cestu.
Bosanskohercegovačka će strana za raspravu kandidirati i analizu
provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini zbog kroničnog
nezadovoljstva stalno prisutnim vanjskotrgovinskim debalansom.
Taj debalans međutim odavno nije uvjetovan nikakvim
izvangospodarskim čimbenicima: problem je jednostavno u
nedostatku kvalitetne robe koju BiH može ponuditi hrvatskom
tržištu.
Imovinsko-pravno odnosi, točnije pitanje povrata imovine Srba
izbjeglih iz Hrvatske koji se sada nalaze u BiH, također neće biti
zaobiđeno jer predstavlja dio "paketa" iznimno kompliciranog
problema povratka prognanih i izbjeglih koji još uvijek muči
susjednu zemlju.
(Hina) rm sd
(Hina) rm sd