ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Istraživanje "imagea" hrvatskih proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori u 2001. godini i ponovljeno u 2003. godini pokazalo je kako hrvatski proizvodi tamo općenito imaju dobar, odnosno gotovo vrlo dobar image, ali
se doživljavaju kao skupi, premda vrijedni svoje cijene, a ipak lošiji od zapadnih proizvoda.
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Istraživanje "imagea" hrvatskih
proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori u 2001. godini i ponovljeno u 2003.
godini pokazalo je kako hrvatski proizvodi tamo općenito imaju
dobar, odnosno gotovo vrlo dobar image, ali se doživljavaju kao
skupi, premda vrijedni svoje cijene, a ipak lošiji od zapadnih
proizvoda. #L#
Rezultati su to istraživanja koje je proveo GfK - Centar za
istraživanje tržišta iz Zagreba uz podršku Hrvatske gospodarske
komore (HGK) za potrebe osam hrvatskih tvrtki. Istraživanjem su
obuhvaćeni stavovi prema hrvatskim proizvodima općenito,
poznatost pojedinih proizvoda i marki te želja za potrošnjom
pojedinih proizvoda. Rezultati istraživanja predstavljeni su
danas u HGK.
Osnovna razlika u doživljaju hrvatskih proizvoda u 2003. u odnosu
na 2001. godinu je u tome što su se 2001. hrvatski proizvodi mogli
znatno manje naći u prodavaonicama (45 posto) nego danas (67,6
posto). Što se pak cijene tiče, rezultati istraživanja pokazali su
kako u 2003. godini 40 posto ispitanika te proizvode ocjenjuje kao
vrijedne svoje cijene, dok ih je 2001. tako doživljavalo 31,85
posto ispitanika, dakle, oko deset posto manje.
Većina građana Srbije i Crne Gore nema ništa protiv veće
prisutnosti hrvatskih proizvoda u trgovinama, njih 41,2 posto ne
zna hoće li ih trošiti, dok bi 32,7 posto ispitanika rado vidjelo
veći izbor tih proizvoda i vjerojatno bi ih trošili.
Poznatost pojedinih hrvatskih marki proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori
je vrlo dobra, a ispitanici su navodili da su im najpoznatiji
proizvodi Kraša (75,7 posto) i Podravke (72,9 posto), među kojima
je najpoznatija Vegeta.
Istraživanje 2003. godine je, međutim, pokazalo kako se osjeća
zamjetan pad poznatosti u odnosu na 2001. godinu, što je prije svega
rezultat protoka vremena i zaborava te pojave mlađih generacija
koje su uključene u istraživanje, a koje ne pamte marke koje su bile
prisutne na tržištu prije desetak godina.
Iz istraživanja se može zaključiti kako je poznatost hrvatskih
proizvoda i njihovih marki u Srbiji i Crnoj Gori vrlo dobra, ali se
osjeća zaborav onih marki i proizvoda koji se ne pojavljuju na
tržištu te ukoliko se ponovo pojave njihov će "kredit", odnosno
stara poznatost biti iskoristivija.
Što se pak tiče želje za potrošnjom hrvatskih proizvoda u Srbiji i
Crnoj Gori, ona je vrlo prisutna pa su tako najpoželjniji proizvodi
uglavnom oni najpoznatiji. U 2003. godini građani Srbije i Crne
Gore najradije bi trošili Vegetu (34,5 posto), Kraševe proizvode
(25,7 posto) i Podravka juhe (25,5 posto). Oko 20 posto građana
Srbije i Crne Gore vrlo bi rado trošilo Gavrilovićeve proizvode
(19,8 posto), Franck kavu (19,8 posto), Cedevitu (19,7 posto) itd.
Rezultati istraživanja, rečeno je u HGK, mogu motivirati hrvatske
proizvođače da osvježe pamćenje na svoje proizvode te iskoriste
njihovu sada još uvijek visoku poznatost kako ih ne bi ugrozili
strani, inozemni proizvodi.
(Hina) tp ds
(Hina) tp ds