BRANITELJI KORISNICI KREDITA TRAŽE POMOĆ

ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Razvojačeni branitelji korisnici kredita za zapošljavanje od 1996. i 1997. ponovo su zatražili rasplet problema koji su nastali zbog toga što nisu otplaćivali prispjele obveze.#L# Zajednica Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata zamjerila je državi da pomaže privatnim brodogradilištima desetorostruko višim iznosima od ukupnog iznosa kredita (319,6 milijuna kuna) koji je podiglo 3655 branitelja, a Ministarstvu branitelja da se maćehinski odnosi prema braniteljima. Dok je Ministarstvo poljoprivrede uspjelo vrlo povoljno reprogramirati ili otpisati kredite poljoprivrednicima, mi dobivamo ponude koje ništa ne rješavaju, kazao je predsjednik Udruge Tom Kačinari. Dosadašnji pokušaji rješavanja ne zadovoljavaju korisnike jer se radi o reprogramu kroz smanjenje kamata za dva posto i povećanje vremena otplate za tri godine, što, tvrde branitelji, "ispada na isto". Država je dala kredite prema programu za zapošljavanje razvojačenih branitelja, ali očito da nije bio dovoljno pripremljen i da je bio samo predizborni efektan način prebacivanja odgovornosti na branitelje, rečeno je. Zna se da radno mjesto stoji 25-50 tisuća eura. Što su, dakle, mogli korisnici kredita napraviti s 12,5 tisuća eura nego propasti na takvom tržištu, rekao je Kačinari. Branitelji, korisnici kredita ukazali su i na nemogućnosti da naplate svoje usluge, a zbog čega nisu mogli otplaćivati kredite. Tako su autoprijevoznici Bogdan Paradžik i Damir Tkalčević izjavili da su morali zatvoriti obrt, da su ostali dužni i zadužili jamce jer nisu mogli naplatiti usluge koje su legalno obavili na tržištu. Paradžik je rekao da je čak i u Jugoslaviji, za koju nije našao lijepu riječ, ako niste mogli naplatiti posao bilo dovoljno dati račune upravi prihoda koja je to obavila za vas. "A mi danas tonemo jer nama ne plaćaju što smo zaradili", rekao je. Josip Milanović iz Zagreba koji je morao zatvoriti dućan od čega je, kaže, jedno vrijeme solidno živio, krivi državu koja je dopustila ulaganje u male trgovine, a potom dopustila razvoj inozemnih lanaca koji su uništili male trgovine. Dio branitelja je uzimao kredit za poljoprivredu, pa su propali jer nije realiziran zakup zemlje ili su kupili neispravne traktore "torpedo" čija je tvrtka netom poslije propala. Kreditni lanac za razvojačene branitelje tiče se oko 600 tisuća ljudi. U njemu su korisnici kredita, jamci, članovi njihovih obitelji, rečeno je. (Hina) iluc sšh